„Ovaj čaopis se prije tri godine pokrenuo sa ciljem da se ženska iskustva učine vidljivijima jer uz svakodnevni razgovor sa ženama sam zaključila da su njihova iskustva i danas, jednako kao što su bila i kroz istoriju, minimalizovana. Namjera nam je bila da časopis bude pristupačan nekim kulturološkim krigovima ali je on brzo našao put i do laičke publike, bio je dosta tražen pa smo morali da ga prezentujemo i na trafikama širom Crne Gore. Nismo očekivali da će tako biti ali je očigledno da je ovakav projekat nedostajao našoj zemlji . Čitaoci su željni kvaliteta a žene koje su dale svoje tekstove ovom časopisu nisu se se tu našle slučajno, jer iza njih stoji veliki rad i doprinos koje su dale našem društvu . Sve su generacije autorki bile zastupljene i one su davale tekstove iz različitih oblasti i društvenih sfera „, objasnila je mr Aet Salh, inicijatorka časopisa „Ženski glas“, koji je promovisan sinoć u galeriji ljetnjikovca Buća u organizaciji Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat .
Na promociji ovog lista posvećenog Crnogorkama i očuvanju kulturne baštine Crne Gore su sinoć govorile još i mr Ivana Vojinovic, generalna direktorica za oblast životne sredine; mr Jovana-Duković Milović i mr Azra Hrapović, urednica Adriatic radija. Moderatorka događaja je bila sekretarka Sekretarijata za mlade,sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović.
“Žena stoji na ulazu i izlazu iz svijeta, rekao je nekada Ivo Andrić, a ove žene ovdje predstavljaju kapiju budućnosti. To su jake , hrabre i emancipovane žene koje treba da predstavljaju naše crnogorsko društvo“, ocjenila je mr Azra Hrapović, urednica Adriatic radija i vlasnica prve nagrade za istraživački rad u medijima.
“Ove žene su najuticajniji dio društva, izvor su promjena i primjer marljivosti i izdržljivosti koji doprinose razvoju žene. Značajno je učešće žena u izgradnji i održavanju demokratije a one ulaze u javni život i alternativnim putevima, poput NVO, ženskih organizacija i putem medija. Žene preduzetnice ne stvaraju samo radna mjesta za sebe i porodicu, već zapošljavaju i druge i pomažu njima i njihovim porodicama. Aktivno učešće žena ima duboke demokratske uticaje na zajednicu, zakonodavne organe, političke partije, život građana, na podsticanje drugih žena da postanu ravnopravni dio društva . Kada se one osnaže i ostvare politički, kada postanu politički lideri , te zemlje često dožive veći životni standard, uz pozitivna kretanja u obrazovanju, infrastrukturi, zdravstvu, kao i podsticaj da se preduzmu konkretni koraci koji bi pomogli da se ona demokratski ostvari . Učešće žena u donošenju odluka je suštinski važno za osiguravanje njihovih jednakosti i prava”, zaključila je Hrapović.
„Ovo je pravi ženski časopis koji stvaraju žene i u prvi plan stavlja ženu, njeno djelo, nezavisnost, samostalnost i čvrstinu stava i to me raduje, jer se o našoj ženi se uvjek malo pisalo“ , smatra mr Ivana Vojinović .
„Žena je bila prisutna u našoj književnosti gdje je uglavnom pesimistično predstavljana ili pak previše optimistično kroz različite biografije koje su nakićene nepotrebnim ukrasima . Ovaj časopis pokazuje da Crna Gora ima bogatu riznicu jakih žena , onih tipičnih Crnogorki na kojima bi trebalo da počiva budući društveno ekonomski razvoj države a koje možda nisu do kraja prepoznate u javnosti ni u svojim lokalnim sredinama. Ženi je mnogo teže i potrebno joj je više truda i odricanja da bi se pela na vrh hijerarhijske lestvice“.
Magistar politikologije , Jovana Duković Milović, je dala svoj osvrt na časopis Ženski glas , na pitanje rodne ravnopravnosti, kao i o ključnom kriterijumu za borbu za ravnopravnost žena :
„Ona nije na zavidnom i očekivanom nivou u našem društvu ali se skoro sve zemlje na svijetu susreću sa ovim problemom . Primjer koji pokazuje da ženska nesolidarnost ide na štetu njih samih je period i osnivanja prvih 
sifražetskih pokreta u SAD i djelovanja koji su formirani po ugledu na sifražetske pokrete u Velikoj Britaniji. Tada je u SAD-u vladala rasna ideologija gdje je crnačka populacija bila diskriminisana u odnosu na bjelačku . I upravo tada, kada su i žene doživljavale razne oblike diskriminacije prilikom borbe za pravo glasa, one koje su bile sifražetkinje su podržavale rasističku ideologiju protiveći se tome da se pravo glasa dodjeli ženama crnkinjama.“
