“Međunarodna organizacija rada je ustanovila 28.april za Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu, sa ciljem podizanja svijesti o značaju i potrebi unapređivanja kulture zaštite i zdravlja na radu, ali i neophodnosti preduzimanja mjera koje doprinose sprečavanju povreda na radu i profesionalnih oboljenja – kaže se sapštenju Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Istovremeno, ovaj dan je prilika da se podsjetimo i odamo počast svim žrtvama nesreća na radu i profesionalnih oboljenja. Prema ranijim istraživanjima i statističkim podacima Međunarodne organizacije rada u svijetu se, godišnje, dogodi oko 2,3 miliona nesreća na radu sa fatalnim ishodom. Danas, u vrijeme pandemije izazvane širenjem COVID19, samo u SAD-u, u prosjeku, na svakih 100 minuta umre po jedan radnik! Prema dostupnim, zvaničnim podacima Uprave za inspekcijske poslove, Odsjek inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu je, u toku 2018.godine, izvršio ukupno 2.545 inspekcijskih kontrola, prilikom kojih je utvrđeno 2.865 nepravilnosti dok je iznos izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima bio 236.150,00€. U istoj godini, izvršeno je ukupno 28 uviđaja povreda na radu i to: devet sa smrtnim ishodom, 17 teških i 2 kolektivne povrede na radu.
Ustav Crne Gore, kao najviši pravni akt, garantuje svakome pravo na rad, na pravične i humane uslove rada, pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, pravo na zaštitu na radu. Ova prava su bliže uređena posebnim zakonima, podzakonskim aktima i kao takva sadržana u raznim strateškim dokumentima. Kada je u pitanju legislativa u ovoj oblasti, gotovo da se ne može naći zamjerka istoj, međutim, implementacija tako kompleksne zakonske materije u praksi gotovo u potpunosti izostaje.
Ovaj datum, prilika je upravo da skrenemo pažnju na tu činjenicu i na činjenicu da ova tema i dalje nije dobila mjesto i ulogu koja joj pripada. Epidemija izazvana širenjem koronavirusa, sa kojom se suočava Crna Gora i cijeli svijet, skrenula je pažnju na potrebu humanizacije rada koja je odavno stavljena u drugi plan usljed trke za profitom većine poslodavaca. Život i zdravlje radnika ne možemo cijeniti i brinuti se o istima isključivo u izuzetnim, kritičnim, okolnostima. Život i zdravlje radnika moraju biti u fokusu svih aktivnosti poslodavca, oni moraju imati prioritet u svakom trenutku i mjere koje su usmjerene na očuvanje i zaštitu života i zdravlja moraju biti adekvatne, blagovremene i potpune. Pošast sa kojom se suočava cijeli svijet još jedna je, nikad ozbiljnija, opomena da moramo mijenjati odnos prema značaju pitanja zaštite i zdravlja na radu. Ovaj odnos mora biti promjenjen od strane donosioca odluka, poslodavaca i samih zaposlenih. Vjerujemo da je pošast sa kojom se suočavamo, pokazala da ne postoji sistemski i adekvatan pristup pitanju zaštite i zdravlja na radu, te da je konačno ukazala i poslodavcima i zaposlenima, ali i donosiocima odluka značaj iste, značaj socijalnog dijaloga, značaj instituta predstavnika zaposlenih za zaštitu i zdravlje na radu, značaj blagovremenog ulaganja u mjere prevencije i zaštitne sredstva. Stoga je obaveza svih nas, kao društva u cjelini, da uradimo sve što je u našoj moći da, kroz dosljednu primjenu zakona i preduzimanje različitih mjera, rizike na radu eliminišemo ili umanjimo, odnosno svedemo na prihvatljiv nivo. Neadekvatna procjena rizika od strane poslodavca kao bumerang se vraća teškim, nekada i tragičnim posljedicama po život i zdralje zaposlenih. Stoga, poslodavci moraju otpočeti dijalog sa zaposlenima, posebno sa sindikatima, kako bi im omogućili veću ulogu u kreiranju mjera, ali i nadzoru nad mjerama zaštite i zdravlja na radu.
Zdravlje radnika ključna je pretpostavka produktivnosti i ekonomskog razvoja. U to ime, USSCG koristi priliku da oda počast svim žrtvama profesionalnih bolesti i povreda na radu, kao i svim radnicima koji su oboljeli ili preminuli od posljedca COVID 19, sa iskrenom željom da ćemo graditi budućnost u kojem će ove pojave biti svedene na minimum zarad dobrobiti radnika, poslodavaca i cjelokupnog društva. Posebno poštovanje, na ovaj dan, USSCG iskazuje onim zaposlenima koji su, od početka epidemije, na prvoj liniji odbrane i koji svojim kontinuiranim radom daju doprinos zaštiti života i zdravlja, ali i zadovoljenja osnovnih potreba svih građana/ki!”
IZVRŠNI ODBOR USSCG
