Uz veliko interesovanje u Atrijumu ljetnjikovca Buća sinoć je održana promocija monografije “Tradicija maškaranja u Tivtu” autora Lazara Božovića.
Lijepo ljetnje veče uljepšali su atraktivnim kostimima članovi NVU “Maškarada”, a u publici su bili predsjednik opštine Željko Komnenović, predsjednik Skupštine dr Andrija Petković, potpredsjednici opštine Vladimir Arsić i Goran Božović, sekretarka za kulturu Borka Mršulja i sekretarka Skupštine Ivana Aranđus.
O monografiji su govorili Neven Staničić, direktor Centra za kulturu Tivat, Mašo Čekić publicista i autor.
“Lazu Božoviću treba odati zahvalnost što je skupio ono što se moglo sakupiti i napisati ovakvu monografiju. Iza svega stoji jedan autor a obično to rade uredničke ekipe. Ovo je pogleda jednog autora na jednu temu.Imamo i sreću da je sa nama večeras i Mašo Čekić. Njih dvojica, da tako kažemo, su pretposljednji ljudi koji su se mogli sjetiti i koji su mogli na ovu temu, shodno oskudnim podacima, napisati ovako značajno djelo. Tu je, naravno, i maškarada, Udruženje oko kojeg čiava ova stvar, kao mladim ljudima, i počiva. I nadam se nastaviti da se razvija. Protiv maski su otprilike svi bili protiv, a otpilike svi su ih nosili. Na kraju balade, prije ili poslije, maske padnu. Postoje maske koje teško padaju, kad glumimo ono što zapravo nismo. Postoje i tzv. političke maske. Dugo smo imali masku bratstva i jedinstva, pa je, na žalost, pala. Sad trenutno imamo masku demokratije. Vidjećemo koliko će trajati i da li će da se primi. To se sve, na neki način osjeća i na koricama ove monografije – rekao je Neven Staničić.
“Korona nam krade dane, mjesece, godine, Tjera nas da nosimo maske na licu, ali ne dozvoljava da se maškaramo i da imamo maskirane balove i karnevale. Čudnije ne može biti, ali i to je ta čarobna moć maske. Tradicija maškaranja spada i najstarije društvene aktivnosti u istoriji čovječanstva. Maškaranje je dio kulturne baštine brojnih naroda, pa tako i nas i naših predaka. I tako dolazimo do neke vremenske odrednice. Jer kad govorimo o maškaranju u Boki kotorskoj nezabolazno je i hvale vrijedno, to vrijeme trajanja kotorskih karnevalskih fešti od pola milenijuma. Međutim, karnevali su samo jedna dio djelatnosti koje zovemo maškaranje. A to maškaranje u Boki traje dvije hiljade godina. Karneval je karneval ali tradicija maškaranja, iz koje je izrastao karneval, stara je preko dvije hiljade godina. Dalje, pomalo zaboravljamo seoske karnevalske fešte, koje su izuzetno, izuzetno značajne u Boki. I nose teret kulturne baštine našeg kraja. Ta tradicija je bila izražena u selima na njedrima Vrmca, u zaleđu, i kao poslastica, tradicionalni krtoljski karneval. koji je gotovo izumro.
Ova monografija, kao kolektivni album uspomena, čuva od zaborava oblast društvenog djelanja koji je tek sporadično prisutan u naučno istraživačkoj praksi i publicistici. Autorova namjera nije pisanje naučnog rada, mada se toga ne odriče. Već da na jednom mjestu sačuva dio prošlosti Tivta, koji su naši prethodnici stvarali. A na sreću, priča ima nastavak sa novim generacijama” – rekao je Mašo Čekić, recenzent monografije.
“Ja što sam imao smjestio sam među ove korice. Mislim da je bilo vrijedno truda. Maskenbalske aktivnosti najbolje odslikavaju stihovi “Život je maskenbal, ljudi su krivi, pod tuđom maskom lakše se živi”. Kad ste pod maskom onda ste neko drugi, glumite, sve do onog trenutka kad skinete masku. Praktično maskiranje predstavlja jedan vid psihološke ventilacije kod ljudi. I dobro je za zdravlje , za jedan odušni ventil. Kao što znate nema previše pisanih dokumenata o maškaranju u Tivtu. Ali, dosta se pričalo, slušalo. Ima ponešto zapisano. I ja sam pokušao da sve to prikupim. Vjerovatno će novi istraživači donijeti nešto novo. Dotakli smo se svih mjesta, od Lepetana, Gornje i Donje Lastve, Tivta, Belana, Radovića. Zahvaljujme se Slavku Krstoviću i Mirjani Stjepčević za neke prikupljene dokumente.
Sada su ostala dva nevladina Udruženja “Harlekin” koji organizuju karneval u Donjoj Lastvi i Maškarada. Smatramo da će o njima tek imati šta da se napiše. Maškarada je članica federacije evropskih karnevalskih gradova. Čuvar je tradicije i vrši afirmaciju i njegovanje svih karnevalskih tradicija. Sve ovo ne bismo mogli uraditi da nije bilo sponzora koji su prepoznali značaj ove monogarfije. Na opštinskom konkursu smo se prijavili i dobili određena sredstva, a naš trud prepoznali su Porto Montenegro, Turistička organizacija, Komunalno i Vodovod. Hvala im za pun doprinos da ovo sve ugleda svjetlost dana” – istakao je Lazar Božović.
