Crna Gora ima nedostatne kapacitete za zaštitu mora od iznenadnih zagađenja, pa je neophodno da država sprovede dodatne i djelotvornije mjere, utvrdila je Državna revizorska institucija u paralelnoj reviziji koja je na temu upravljanja intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja sprovedena u svim jadranskim zemljama.
DRI Crne Gore je u saradnji sa kolegama iz Albanije, BIH, Hrvatske, Italije i Slovenije izvršila paralelnu reviziju „Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru.“ Revizori su od novembra 2019. do juna ove godine pregledali regulativu i dokumentaciju koja se odnosi na aktivnosti i dužnosti nadležnih institucija za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje posljedica iznenadnog zagađenja Jadrana.
Crnogorska revizorska institucija je konstatovala da, nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana, u našoj zemlji nije uspostavljen adekvatan sistem za reagovanje na iznenadno zagađenje mora većeg obima.
Nije usvojen revidirani plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata iz 2011. godine, niti uspostavljena odgovarajuća koordinacija između svih učesnika. Nije potpisan nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju, nisu ratifikovane neophodne konvencije i nijesu ispunjene sve obaveze iz već ratifikovanih – navodi se u izvještaju DRI.
Nisu realizovane sve preporuke i mjere iz „Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja Programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na životnu sredinu“, a Direktiva EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru nije implementirana u crnogorsko zakonodavstvo.
Nemogućnost adekvatnog odgovora na ekološke katastrofe se spriječava Upravu za ugljovodonike i Vladu Crne Gore d nastave saradnju sa naftnim kompanijama koje vrše istraživanja u našem podmorju. Ministarstvo kapitalnih investicija na čelu sa Mladenom Bojanićem, nakon preuzimanja ingerencija u sektoru energetike, proglasilo je u martu ove godine da je prethodna Vlada „odlično pripremila posao sa naftnim kompanijama ENI i Novatek,“ te odlučila da nastavi ovaj posao bez obzira na žestoke reakcije stručne i laičke javnosti i upozorenja da Crna Gora nema kapaciteta da nadgleda i kontroliše istražne djelatnosti, kao ni eventualnu eksploataciju nafte i gasa u budućnosti. Jedan od glavnih argumenata ekoloških aktivista bila je upravo nespremnost Crne Gore za reakciju u slučaju havarija. Obeshrabruje i činjenica da ENI bilježi preko 400 izlivanja nafte godišnje.
DRI preporučuje Vladi da u cilju jačanja saradnje u zaštiti Jadranskog mora uspostavi stalni odbor ili platformu za razmjenu informacija i iskustava sa ostalim jadranskim zemljama. Preporučuju i razvoj zajedničkih ekoloških projekata usmjerenih na prevenciju, sprečavanje i upravljanje odgovorima u slučaju zagađenja Jadranskog mora.
Nakon sprovedenih revizija u zemljama regiona, vrhovne revizorske institucije (VRI) su se složile u pogledu hitnosti mjera koje vlade moraju da usvoje. Zbog velikog ekološkog rizika u slučaju ozbiljnih pomorskih nesreća neophodno je hitno uspostavljanje prekogranične saradnje svih jadranskih zemalja u cilju izrade zajedničkog plana reagovanja u hitnim slučajevima – zaključak je paralelne revizije.
Izvori: Pobjeda, Državna revizorska institucija www.dri.co.me
Foto: www.monitor.co.me
