Tradicionalna “Kostanjada,” gastro fešta u organizaciji Udruženja Kamelija i Mjesne zajednice Stoliv, najvjerovatnije će izostati ove godine zbog epidemije koronavirusa, ali i veoma lošeg roda kostanja, čak i u četiri stoljeća staroj stolivskoj šumi.
Predsjednik Udruženja Kamelija, Romeo Mihović, za naš radio objašnjava da je glavni uzrok lošeg roda kestena troipomjesečna suša, koja je obilježila ljeto za nama. Teškog srca odustaju od pučke fešte, posebno kad znamo da je ove godine trebalo da bude održana 15. Kostanjada u Stolivu.
Ipak, Stoliv će simbolično obilježiti uzrijevanje vrste, koja je uz masline i kamelije zaštitni znak ovog bokeškog mjesta, te će u prvoj sedmici novembra za uzak krug uzvanika pripremiti trpezu sa delicijama od kostanja. Jer, kako kaže stara bokeška, „može propa’nut selo, ali ne i običaj.“
Upravo je 1.novembar u prošlosti bio veoma značajan datum, kad su u pitanju Stoliv I njegovi kostanji.
“Do prvog novembra svi su smjeli kupiti kostanje samo na svom posjedu, što je i normalno, valjalo bi da je i danas tako. Ali, kad pasaju Svisveti i Dan mrtvih, odnosno od 1.novembra, svi su smjeli ulaziti u svačiji posjed kako bi kupili kostanje. Razlog tome je bio veoma jednostavan, da ne propadne plod,” objašnjava Romeo MIhović, kapo od stolivskih i bokeških gušta i užanci.
Stolivska kostanjica je najveća i najstarija u Boki, karakteristična zbog činjenice da u drugim djelovima Mediterana zasade kestena ne stijećemo na tako malim nadmorskim visinama. Slično je sa šumom kostanja u Kostanjici i Savinskoj dubravi, a populacije stabala ove vrste imamo sa tivatske strane Vrmca. Iako preživljavaju stoljećima, bokeške kostanjice posljednjih su godina u opasnosti zbog širenja gljivičnog oboljenja kore drveta, koju stručnjaci popularno nazivaju rak kore kestena. Da bi se suzbila ova bolest, potrebno je utvrditi broj i stanje stabala, predložiti i primjeniti mjere integralne zaštite. Iako iz Stoliva godinama apeluju na nadležne službe, po ovom pitanju do sada ništa konkretno nije preduzeto.
Foto: radiodux.me