Nakon što su CZIP i EuroNatur (uz podršku Bernd Thies fondacije) u avgustu prošle godine u NP „Prokletije“ uspješno organizovali i sproveli obuku pod nazivom „Izgradnja kapaciteta stručnjaka za velike zvijeri“, sada nastavljaju sa ovim projektom kroz otvoreni poziv za prijavu projektnih ideja na temu velikih zvijeri. Cilj je da se kroz ove male projekte ohrabre i finansijski podrže mladi istraživači koji se žele baviti istraživanjem i zaštitom velikih zvijeri u Crnoj Gori.
Ovaj poziv je namjenjen mladim (do sada neafirmisanim) istraživačima iz Crne Gore. Kandidati koji su prošli kroz obuku na ljetnjoj školi u sklopu ovog projekta će biti dodatno vrednovani pri ocjenjivanju pristiglih prijava.
Povodom ovog poziva gost u današnjoj “Vrtirepki” bio je Aleksandar Perović koji vodi odsjek za divlje zvijeri u Centru za zaštitu i proučavanje ptica, biolog po struci.
- Već deset godina u CZIP – u postoji odsjek za krupne zvijeri i možemo reći da je dosta mladih zainteresovano da se bavi ovom oblašću, ali nisu imali prilike. Nažalost na biološkom Fakultetu nemate ni profesora ni asistenta, koji se bavi ovom problematikom. Nakon uspješno odrađene obuke na “Prokletijama”. Nakon toga organizovali smo i obuku za pisanje projekata, a kao kruna svega je raspisivanje ovoga konkursa za projekte koji će se ticati izučavanja krupnih zvijeri, koje će se odnositi na ove četiri nabrojane vrste, a mi ćemo se truditi da im u tome pomognemo.
Poziv je namjenjen mladim istraživačima iz Crne Gore, koji su do sada neafirmisani.
- Mladima, ili onima koji se osjećaju kao mladi. Nismo ograničili broj godina, nadam se da ih ima puno. Ohrabrujemo sve ljude koji imaju volju da se bave ovime, da apliciraju I ukoliko im projekat bude odobren, ja se unapred radujem budućoj saradnji.
Teme projektnih predloga moraju biti u vezi sa istraživanjem ili zaštitom velikih zvijeri?
- Skrenuli smo svima pažnju da teme ne moraju biti monitoring i istraživanje, mogu bitti vezane za kampanje, edukaciju, ali moraju se ticati krupnih zvijeri na način kako to oni misle da treba sprovesti. Zašto ne uraditi edukaciju ili neku kampanju, a ako mene pitate ja bih uvijek preferirao monitoring i zaštitu, pošto se isključivo time i bavim.
Fokus teme može biti na jednoj, ali i na više vrsta?
- Jeste, na aplikantima je da odluče da li žele da rade jednu ili više vrsta. Kad kažemo edukacija ili kampanja, to je dobra prilika da se pokrije više vrsta, a kroz monitoring u odnosu na metodologiju koja se koristi uvijek je dobro da se radi jedna vrsta.
Od ove četiri navedene vrste, medvjed , šakal, ris i vuk, koja je vrsta naugroženija kod nas?
- Odgovorno tvrdim, kad je populacija balkansjog risa u pitanju da on istrijebljen u Crnoj Gori, populacija medveda je na stabilnom nivou što je izuzetno dobro, ali isto tako odgovorno tvrdim da je polulacija vuka u Crnoj Gori izuzetno na lošem stadijumu i da bi pod hitno trebali nešto da preduzmemo. Kada su u pitanju šakali, to su ivazivne vrste, njihova reprodukcija je intenzivna, pa njihova populacija iz godine u godinu raste.
Kad je u pitanju vuk, kazali ste da je njegova populacija u opadanju, da li to znači, u slučaju da nije zaštićena vrsta, da ga ipak treba zaštititi?
- To je dosta komplikovano pitanje iz razloga što ljudi pogrešno percipiraju ovu vrstu, jer je vuk uvijek smatran nečim što izaziva štetu i što treba istrijebiti. Upravo takav naš odnos prema ovoj vrsti je doveo do toga da on danas bude ugrožena vrsta u Crnoj Gori. Država raspolaže sa nekim podacima, koji ne odgovaraju pravom stanju na terenu i zaista bi trebalo pod hitno nešto preduzeti. Medvjed, vuk, ris su vrste koje su glavni razlog ove naše bioraznolikosti, a posebno u zemlji koja je definisana kao ekološka. Ako mi pod hitno nešto ne uradimo, bojim se da će vuk imati istu sudbinu kao u zapadnoj Evropi.
Postoji li ikakva mogućnost vratiti risa u Crnoj Gori?
- Ima ga u Makedoniji, u planinama u Albaniji i jedna do dvije jedinke na Kosovu i to je to. On je najugroženija mačka u Evropi koja broji svega 35 reproduktivnih jedinki, što je jako malo. Ako gledamo kvalitet staništa, Crna Gora je sjajna i za risa i za medvjeda i za vuka, ali sa druge strane moramo biti svjesni da čovjek svojim intenzivnim činjenjem koje nije dobro, kroz sječu šume, kroz paljanje šume, kroz izraziti krivolov je upravo doveo do toga da risa više nema. Da li će se vratiti to je teško pitanje. Postoje projekti koji su vezani za risa u Makedoniji i Sloveniji ali ni tamo ne ide sve po planu. Mora se dosta raditi na edukaciji, jer ako mi ne shvatimo da nam je ta mačka potrebna, onda je svaki trud uzalud. Nažalost u krivolovu je sve više mladih ljudi sa izuzetno skupom opremom.
Svaki lov je krivolov, parola je ljubitelja životinja sa kojom ćete se vjerujem složiti.
- To i jeste donekle istina.
Trajanje projekta je fleksibilno, sa tim što se isti moraju implementirati ne kasnije od 30.09.2022. godine, dok se finalni izvještaj mora predati zaključno sa 15.10.2022. godine. U skladu sa primljenim prijavama odabraće se 2-4 kandidata, čiji će se projektni prijedlog finansirati u iznosu od 2000,00 do 3000,00 eura neto iznosa, što će zavisiti od kvaliteta samih prijava. Projektni prijedlog i kratki CV moraju se predati na engleskom jeziku, na adresu CZIP-a i EURONATUR-a. Aplikacionu formu možete pronaći na web stranici CZIP – a.
Projektni predlozi se mogu slati najkasnije do 06. decembra 2021. godine. Uspješni aplikanti izabranih projekata za finansiranje biće zvanično obaviješteni do 31. decembra 2021. godine, tako da sa implementacijom projektnih aktivnosti mogu početi od 01.februra/01.marta 2022. godine.
