JU Gradska biblioteka Tivat i ove srijede svojim čitateljkama i čitaocima poklanja tri književna remek djela. Prve februarske srijede, to su roman „Hadrijanovi memoari“ francuske spisateljice Margerit Jursenar, prva knjiga „Seoba“, poema „Serbia“ i pjesma „Lament nad Beogradom“ Miloša Crnjanskog (u okviru jedne knjige) i „Pjesme, pisma i poslanice“ crnogorskog vladike Petra I Petrovića Njegoša- istakao je glavni urednik izdanja Miomir Abović.
Roman “Hadrijanovi memoari” napisan u epistolarnoj formi, koja priliči antičkim temama i duhu, predstavlja refleksije rimskog cara Hadrijana.
Car posvećen filozofskom meditiranju, na zalasku moći i sa nataloženim životnim i vladarskim iskustvom, svom nasljedniku Marku Aureliju predočava univerzalne istine o čovjeku, njegovoj sudbini i mjestu u univerzumu.
Konstanta u ovom remek-djelu Margerit Jursenar je ideja prolaznosti, koja prožima sve aspekte života.
O stvaralaštvu Miloša Crnjanskog suvišno je u ovom kratkom prikazu trošiti riječi. Tog nenadmašnog majstora stila i kreacije jezičnog izraza nezaboravne ljepote- možda i najvećeg proznog lirika književnosti napisane na štokavskom narječju- uvijek nanovo i nanovo treba čitati: da bismo sofisticirali naš duh, da bismo oplemenili našu dušu i uspinjali se na ontološkoj ljestvici Bića. A iznova i iznova treba čitati i Petra I Petrovića Njegoša; naravno, ne iz istog razloga zbog kojeg ponovo treba čitati Crnjanskog. Petra I uvijek treba iznova čitati zbog toga što njegova olovna muka- muka i bol koje je utkao u svoja pisma i poslanice- i danas muči svakog normalnog i dobromislećeg čovjeka u Crnoj Gori. Djelo Petra I je svjedočanstvo i opomena: svjedočanstvo jednog teškog i besudnog vremena i opomena u pravcu da, u mentalno-karakterno-moralnom smislu, nismo daleko odmakli od tog besudnog i beznadnog vremena i od stvari kojih se i Petar I užasavao. A to čega se Petar I užasavao možemo pobijediti samo ako se (po)trudimo da suzbijemo loše porive u sebi; sve ono zlo mentalitetsko na koje je upozoravao i protiv kojeg se uporno i beskompromisno- kad nije mogao drugačije, onda kletvama- borio vladika crnogorski. Upravo zato- zbog te jezivo precizne opservacije mračnih stranâ našeg mentaliteta i jezično-stilski efektne i ubjedljive slike jednog zlog vremena (a kad je ovdje i bilo drugačije?)- njegova pisma i poslanice djelo su neprolazne i trajne vrijednosti.
Ostaje nam samo da Vas pozovemo da dođete do Gradske biblioteke, uzmete i pročitate knjige koje poklanjamo. A sa nove tri reprezentativne knjige-poklona čekaju Vas iduće srijede-poručuje Abović.
