Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, 21. februara, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) pripremio je za akademsku i kulturnu javnost nekoliko programa, saopšteno je iz te obrazovne ustanove.
UNESCO je 1999. godine ovaj datum proglasio u znak sjećanja na studente, koji su 21. februara 1952. ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (danas Bangladeš), jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
Na tom fakultetu će danas u 12 sati biti održana tribina o značaju i obilježavanju Međunarodnog dana maternjeg jezika. O jezičkoj raznolikosti i postojanju svijesti o tim vrijednostima u današnjim društvima govoriće prof. dr Mate Kapović, doktorandica Jelena Šušanj i doktorandica Sanja Orlandić.
U suorganizaciji s Bibliotekom „Radosav Ljumović“, večeras u 19 sati, u Podgorici će biti predstavljena knjiga Adnana Čirgića DIALECTOLOGY OF THE MONTENEGRIN LANGUAGE (LEXINGTON BOOKS, 2020). Knjigu je sa crnogorskog jezika na engleski preveo Goran Drinčić.
Predavanje na temu „Akcentuacija imenskih o-osnova u Podgorici“ sutra u 12 sati na FCJK održaće prof. dr Mate Kapović. Kapović je redovni profesor Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Maternji jezik je neotuđivo pravo svakog pojedinca. Obilježavanjem Dana maternjeg jezika skrećemo pažnju na važnost učenja svog maternjeg jezika, što podrazumijeva njegovanje kulturne i jezičke tradicije pisane na maternjem jeziku.
Tema obilježavanja ovog praznika 2022. je „Korišćenje tehnologije za višejezično učenje: Izazovi i mogućnosti“.
Tokom zatvaranja škola zbog kovida 19, mnoge zemlje širom svijeta koristile su rješenja zasnovana na tehnologiji za održavanje kontinuiteta učenja. Nedavno istraživanje UNESCO-a, UNICEF-a, Svjetske banke i OECD-a o odgovorima nacionalnog obrazovanja na zatvaranje škola zbog pandemije u 143 zemlje pokazalo je da je 96 odsto zemalja sa visokim prihodima omogućilo učenje na daljinu putem onlajn platformi za najmanje jedan obrazovni nivo, u poređenju sa samo 58 procenata zemalja sa niskim prihodima. U kontekstu niskih prihoda, većina zemalja je izjavila da koriste elektronske medije kao što su televizija (83%) i radio (85%) za podršku kontinuitetu učenja. (UNESCO)
