I ove srijede JU Gradska biblioteka Tivat čitateljkama i čitaocima poklanja tri vrijedna naslova svjetske i južnoslavenske književnosti. U pitanju su romani “Eugenija Grande” Onorea de Balzaka, “Sidarta” Hermana Hesea i “Tužbalice” Vuka Vrčevića – kazao je glavni urednik izdanja Miomir Abović.
“Eugenija Grande” roman je jednog od najznačajnijih francuskih pisacâ Onorea de Balzaka. Objavljen je 1883. godine kao prvi svezak “Prizora iz pokrajinskog života”, dijela Društevnih studijâ Balzakove Ljudske komedije. Za vrijeme pisanja ovog djela, Balzak je došao na ideju o pisanju velike Ljudske komedije, pa je kasnije ukomponovao i novo djelo u Komediju, prepravivši imena nekih likovâ. Djelo je posvetio majci svoje kćerke, za koju se kasnije ispostavilo da je bila inspiracija za lik same Eugenije Grande.
Radnja romana dešava se u gradu Somiru u Francuskoj, gdje se Eugenijin otac Feliks, bivši bačvar, obogatio nasljedstvom. Ipak, s porodicom još uvijek živi siromašno, u staroj, oronuloj kući. Budući da je njegova kćerka Eugenija postala prilika, s obzirom na novostečeno bogatstvo, Feliksov bankar i advokat žele da je prižene u svoju porodicu.
Na Eugenijin rođendan, u posjetu im dođe Feliksov nećak Šarl. Poslao ga je Feliksov brat Gijom, koji, zbog vlastitog bankrota, namjerava da se ubije. Šarl je razmažen i nije ni znao za očevu namjeru, dok novine nisu prenijele vijest o samoubistvu. Feliks ne želi da se stara o Šarlu, pa namjerava da ga pošalje u inostranstvo da sâm stekne bogatstvo. Planove mu remeti iznenadna Šarlova i Eugenijina ljubav. Oni namjeravaju da se vjenčaju, pa Eugenija dâ Šarlu svoj novac da ga uloži u svoje poslovne planove.
Feliks za to vrijeme želi isplatiti bratovljeve poslovne promašaje, kako se bankrotom ne bi okaljalo porodično ime. Ali, premda djelimično uloži novac za obnovu bratovljevih poslovâ, nije spreman da plati sve dugove. Nakon što Šarl otputuje, Feliks sazna da mu je Eugenija dala novac, ali nakon što im se zbog svađâ razboli majka, Feliks dopusti kćerki da se uda za Šarla.
Šarl se iz inostranstva vratio tek nakon osam godina, nakon što su Eugeniji već umrli roditelji. Ali on nije više zainteresovan za nju. Postao je bogat, ali i korumpiran. Odlučio je da se oženi za aristrokratkinju kako bi sebi uzdigao ime. Vratio je Eugeniji novac koji mu je bila dala, a ona je, slomljenog srca, odlučila da se uda za nećaka advokata svog oca. Pristala je na udaju ako joj dopusti da otplati Gijomove dugove i ako ostane djevica i nakon vjenčanja.
Tada su se roditelji Šarlove odabranice usprotivili da se njihova kćerka uda za sina čovjeka koji je bankrotirao. Tada Šarl sazna da je Eugenija mnogo bogatija od njega, premda je mislio da je siromašna na temelju uslovâ u kojima je živjela. Eugenija se udala za nećaka advokata i postala bogata, a budući da joj je muž ubrzo umro, ostala je mlada i bogata udovica.
Ovakav kraj, premda se kosio s klasičnim sretnim završetkom (s obzirom da je glavni lik ostala udovica, a time i sama), zapravo je jedan od prvih netipičnih sretnih završetakâ u romanima. Eugenija je iz priče izašla kao pobjednica, jer je, premda sama, ostala bogata i sretna sama sa sobom. Živjela je po vlastitim uslovima i time dokazala da se može biti sretan i van okvirâ koje postavlja društvo.
Ovaj roman je u isto vrijeme društvena studija o životu u provinciji, ali i karakterizacija likovâ. Njegova tema je priča o nesretnom životu mlade djevojke, a glavna ideja je o tome kako pohlepa može uticati na ljudsku dušu. Osnovni motiv romana je novac koji je prikazan kao pokretač društva, a centralni sukob je sukob između ljubavi i škrtosti. Ipak, na kraju romana vidimo da ljudi odista završe po zasluzi, te da nemaju svi isti pojam sreće. Neko može biti sretan i pod uslovima koje neko drugi ne smatra takvima, ali bitno je da svatko ostane svoj u bilo kakvim vremenima – poput Eugenije koja je prošla mnogo teških trenutakâ, ali ostala svoja, a na kraju i sretna.
“Sidarta” je roman koji je Hese objavio 1922. godine. U njemu se njegov autor bavi duhovnim putovanjem samotkrivanja čovjeka po imenu Sidarta u vrijeme Gautame Bude. “Sidarta” je Heseov deveti roman- napisan na njemačkom jeziku, jednostavnim, lirskim stilom. U USA objavljen je 1951. godine i postao je veoma uticajan tokom 1960-tih. Sidarta, prelijepi sin bramana, nezadovoljan duhovnom (ne)ispunjenošću koju mu pruža tradicionalna vjera kreće na put traganja za krajnjom istinom i konačnim prosvjetljenjem, ne odustajući od svog životnog cilja i autentičnosti ni po koju cijenu. U Heseovoj kritici savremene civilizacije i građanskog društva, u njegovom protestu protiv svih oblikâ totalitarizma, u njegovom neumornom zalaganju za svjetski mir, u odbacivanju svake prinude nad duhovnom slobodom, jednostavan i kreativan život – savremeni čitalac nalazi potvrdu svojih idealâ i stremljenjâ. Hese piše jednostavno i nadahnuto, iskreno i poetično. On lako i brzo osvaja čitaoce svojom neposrednošću, istinitošću, magičnim prizvukom svojih rečenicâ i mudrim porukama svog ogromnog životnog iskustva.
Vuk Vrčević (Risan 1811.- Dubrovnik 1882.) bio je jedan od najpoznatijih saradnikâ Vuka Karadžića i sakupljač narodnih lirskih pjesamâ. „Tužbalice“ koje je on sakupio izuzetno su značajan segment crnogorske kulturne tradicije bez čijeg poznavanja nije moguće proniknuti u bît crnogorskog narodnog bića.
S obzirom na to da knjige poklanjamo srijedom – a ova srijeda pada 9. marta, dakle dan poslije Međunarodnog dana žena – naš posebni dar pripadnicama ljepšeg pola biće sa danom zakašnjenja (na čemu će nam naše dame, nadam se, oprostiti), ali Gradska biblioteka Tivat nipošto nije zaboravila da za Osmi mart pripremi poseban poklon za naše cijenjene čitateljke. Pored uobičajenog poklona srijedom u vidu tri knjige, čiji smo kratki prikaz upravo dali, ove srijede ćemo pet naših damâ- u čast Međunarodnog dana žena- dodatno obradovati naročitim poklonom. Riječ je o pet knjigâ istaknutih spisateljicâ svjetske književnosti: Emili Bronte – „Orkanski visovi“; Šarlota Bronte – „Šerli“ i „Džejn Ejr“; Simon de Bovoar – „Slomljena žena“ i Margerit Diras – „Ljubavnik“. Ujedno koristimo priliku da pripadnicama ljepšeg pola čestitamo njihov današnji praznik. S poštovanjem, glavni urednik izdanja JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović.
