Gost emisije Radio Tivta “Drom ko ilo” – Trag duše” bio je Elvis Beriša, izvršni direktor NVO “Piren amenca” – Koračajte sa nama”.
Radio Tivat: Gospodine Beriša, Romi koračaju sa nama, ali nekako je taj korak još uvijek stidljiv. Šta učiniti da Rome integrišemo u naše društvo?
Elvis Beriša: Šta učiniti da taj korak bude možda brži? Prije svega trebalo bi uključiti same predstavnike romske zajednice. Ako već koračamo zajedno da oni budu među tim koracima. Mi smo dosad govorili da teba da koračamo zajedno, ali i nismo baš dali priilku u potpunosti da koračaju. Tu prije svega mislim na kreiranje politika koji se tiču romske zajednice i implementiranje, da budu uključeni i sami pripadnici romske zajendice. Do prije 4-5 godina najveći izgovor nam je bio da ne postoji dovoljno snažan kadar iz romske zajednice da budu uključeni u proces. Ali sad je već stasala mlada generacija u samoj romskoj zajendicu koja bi, po mom mišljenju, mogla biti od koristi na i na državnom i na lokalnom nivou. Korisna svim akterima koji donose politike koje se tiču romske zajednice. I tako olakšati svakodnevni posao ljudima kojima je to posao, zašta su plaćeni da rade, da se unapredi položaj jedne manje brojčane grupacije u Crnoj Gori.
Radio Tivat: Najteže je boriti se protiv predrasuda. Mi se hvalimo da smo tolerantni, demokratični, ali istraživanja o odnosu prema marginalnim grupama to ne potvrđuju. Posebno prema Romima postoji distanca. Možemo zajedno da pjevamo, ali ne i da se orodimo. Kako vi gledate na to?
Elvi Beriša: Na žalost istina je to što ste vi rekli. To pokazuju sva istraživanja, i to ne samo sprovedena od strane NVO nego i državnih isntitucija, kao što je Ministarstvo pravde, manjiinskih i ljudskih prava. Naše istraživanje prije godinu ipo dana sprovedeno je u svim podgoričkim srednjim škaolama na uzorku 955 srednjoškolaca. Dakle, mladi ljudi koji bi sjutra trebalo da budu kreatori politika. Možda neko od njih da bude direktno uključen i da zastupa intreres romske zajedice. Njih 91% je kazalo da bi imali nešto protiv da im kolega na poslu bude pripadnik romske zajendice, ili da im bude šef. Vidimo veliki problem, prije svega među mladim ljudima koji već imaju razvijene negativne stavove prema romskoj zajednici. Pitamo se na osnovu čega? Da li je to na osnovu lošeg nastavnog sadržaja u školi? Mislim i da ne toliko, koliko generalno u društvu, u našem javnom diskursu se promovišu negativni stavovi prema romskoj zajednici. Tu vidimo manjak promovisanja nekih obrazovnih Roma i Romkinja, a ima ih. S druge strane vidimo i da je prisutan anticiganizam. Anticiganizam kao jedna posljednja i novija forma rasizma, usmjerena prema romskoj zajednici, ne može se iskorijentii samo na inicijativu romske zajednice. To treba prije svega, da potiče iz vaspitanja u porodici. Ali, ključno je u obrazovnom sistemu, zašta mi sad nemamo mogućnosti. Kroz obrazovni sistem bi trebalo raditi mnogo više na razvijanju prihvatanja različitosti. Mi često o tome govorimo i dičimo se različtostima, ali u praksi ih ne primjenjujemo. Govorimo o multikulturnom, multietničkom društvu, a onda kad vidimo istraživanja, rezultati su poražavajući.
Radio Tivat: Obrazovanje Roma je izuzetno važno. Čini se da se tu dosta postiglo, da društvo čini napore da što više Roma uključi u obrazovni proces. Ne samo osnovno obrazovanje, nego i srednja škola i fakultet?
Elvi Beriša. Tako je. Slažem se. Romska zajednica je danas svjesna značaja obrazovanja. To je činjenica. S druge strane i dalje postoji određen broj ljudi kojima je žvotna egzistencija prioritetnija nego obrazovanje. Zato i država i civilni sektor i društvo treba da imaju malo drugačiji pristup. Ukoliko jedan roditelj danas nema obezbjeđen krov nad glavom, primanja na mjesečnom nivou, teško da će razmišljati o obrazovanju i redovnosti djece u školama. Ohrabruje činjenica da je sve veći broj romske djece ne samo u osnovnim školama, nego i srednjim školama. I to ne samo povećanje muške, nego i ženske djece. U srednjoj školi to je gotovo pola pola. U tom pravcu sa polako razvija svijest u romskoj zajednici, i osnažuje se ta svijest. Tu treba razdvojiti dvije stvari. – integracija i socijalizacija. Mi smo dosad radili na integraciji. Dakle, da romska zajendica korača ka društvu. Socijalizacija znači da romska zajednica korača ka društvu, ali i društvo ka romskoj zajednici. I to će dati konkretne rezultate kojima težimo mi kao romska zajednica, a vjerujem i društvo cjelini.
