Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i ove godine nastavlja nemilu praksu “prihrane” plaža duž crnogorskog primorja, ulažući čak 50 hiljada eura u posao kojim se nastavlja neodgovoran odnos prema morskoj životnoj sredini. Glavni argument JPMD je da Crnoj Gori nedostaje čak 300.000 m2 plaža, te je, kako su naveli u odgovorima na novnarska pitanja Radio Tivta, “rješavanje ovog problema je od krucijalnog značaja za budući razvoj crnogorskog turizma.”
Na pitanje da li su prilikom planiranja “prihrane” plaža obavili stručne konsultacije sa ekspertima Instituta za biologiju mora i dobili saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, iz Morskog dobra su odgovorili da je ovo preduzeće “organizovalo je niz sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu zivotne sredine, Institutom za biologiju mora i ekološkom inspekcijom, gdje je razmatrano o kompleksnosti teme nasipanja-prihranjivanja plaža.” Posljednji takav sastanak sazvan je krajem aprila, ali su se od pomenutih institucija pojavili samo eksperti sa Instituta za biologiju mora.
“Mi jesmo imali sastanak sa Morskim dobrom na ovu temu. Oni su zaista rekli da će pokušati da ispoštuju sve zakonske procedure. Međutim, u ovm slučaju, Institut nije taj koji daje odobrenje. Mi možemo da damo mišljejne, neku preporuku, a Agencija za zaštitu životne sredine je da koja treba nešto da odobri ili ne. ono što ja vidim kao glavni problem jeste da nama nedostaje inspekcija i kaznene mjere,” kaže za naš radio marinska biološkinja Vesna Mačić, ekspertkinja sa Instituta z biologiju mora.
Iz Javnog preduzeća tvrde da nisu i neće raditi bez sprovedene zakonske procedure i odobrenja institucija zaduženih za ovu problematiku. Problem je što Agencija za zaštitu životne sredine, koja formalno amenuje intervencije kao što je nasipanje novih i obnova postojećih plažnih površina, nema vlastitu službu specijalizovanu za pitajna zaštite morske životne sredine, već se oslanja na znanja i iskustva eksperata Instituta za biologiju mora. Međutim, stavovi Instituta imaju savjetodavni, a ne obligatorni karakter, te Agencija nije primorana da svoje odluke bazira na stavovima nauke.
“Činjenica je da je Institut za biologiju mora najupućeniji za pitanj koja se tiču morske životne sredine I zaista je nerealno daj naše mišljenje samo savjetodavno. Da bismo to izmijenili, moramo izmijeniti zakonske okvire koji definišu ovu oblast,” mišljenja je dr Vesna Mačić.
Divljanje u zoni morskog dobra se nastavlja, što je evidentno i duž tivatske obale. Na plaži Waikiki na Seljanovu je 13.maja istovarena i razvučena veća količina pijeska, kojom je linija obale ponovo pomjerena na štetu mora. Ostaje da vidimo da li će odgovorni snositi posljedice ili ostajemo gdje smo- uporni na putu da osjetljivi ekosistem Boke Kotorske devastiramo do kraja.
