Međunarodni dan nenasilja obilježava se danas, na rođendan najpoznatijeg “nenasilnika” na svijetu, Mahatme Gandhija (1869-1948). Gandi je bio borac za nezavisnost Indije i idejni začetnik filozofije i strategije nenasilja.
Prema rezoluciji A/RES/61/271 Generalne skupštine UN-a od 15. juna 2007, koja ga je ustanovila, taj dan predstavlja priliku da se „širi poruka o nenasilju, uključujući obrazovanje i podizanje svijesti javnosti“. Rezolucija ponovo potvrđuje „univerzalnu važnost principa nenasilja“ i želju „da se obezbjedi kultura mira, tolerancije, razumijevanja i nenasilja“.
“Ime Mahatme Gandija prevazilazi granice rase, religije i nacija – država… Svijet pamti Gandija ne samo po njegovoj strastvenoj privrženosti praksi nenasilja i vrhunskog humanizma, već i kao mjerilo prema kome testiramo muškarce i žene u javnom životu, političkim idejama i vladinim politikama, kao i nade i želje naše zajedničke planete”, poručili su iz UN-a.
Iako se nenasilje vrlo često poistovjećuje s pasivnošću, nenasilje predstavlja aktivnu borbu protiv nasilja. Može se sprovoditi na tri načina: protestom i uvjeravanjem, poput štrajka, odbijanjem saradnje i učešćja u nekim aktivnostima, te nenasilnim aktivnostima poput blokada.
Princip nenasilja — takođe poznat kao nenasilni otpor — odbacuje upotrebu fizičkog nasilja kako bi se postigla društvena ili politička promena. Često opisivan kao „politika običnih ljudi“, ovaj oblik društvene borbe je usvojila masovna populacija širom svijeta u kampanjama za socijalnu pravdu.
Nenasilno djelovanje lična je odgovornost svakog pojedinca. U svakoj situaciji važno je naglasiti da svako sam za sebe odabira odgovor u situaciji sukoba.
United Nations
FOTO:UN Photo/Fan Xiao