Učesnice radionica koje četvrti mjesec organizuje NVO Mare Mare u okviru projekta “Stari zanati čuvari kulturne baštine”, sada uče da heklaju( kukičaju) ili samo unapređuju tehnike koje su znale od ranije. Planiraju da izrađuju ukrasne i upotrebne predmete za domaćinstvo.
„Mnogi smatraju da se heklanje vjerovatno koristilo u ranim kulturama, ali za razliku od tkanina koje su sačuvane, nema primjeraka heklane tkanine u bilo kojoj etnološkoj zbirci, ili arheološkom izvoru prije 19. vijeka. U Britaniji, SAD i Francuskoj, heklanje u 19. vijeku počinje da se koristi kao jeftinija zamjena za ostale oblike čipke. U to vrijeme heklanje je širom svijeta postala narodna radinost, jer su žene prodajom odjeće I rukotvorina nastalih heklanjem doprinosile kućnom budžetu, a ponekad od toga izdržavale cijelu porodicu.
Iako je vremenom heklanje izgubilo na popularnosti, rani 21. vijek je donio oživljavanje zanimanja za ručne radove i „uradi sam“ hobije, pa tako i za ovu vrstu ručnog rada. U našim porodicama rijetko ko nema neki heklani komad, bilo da je stoljnjak , zavjesa ili samo komad koji može poslužiti kao podmetač. Danas ti heklani komadi nalaze novu primjenu ili služe kao inspiracija za nove radove“, kažu iz ove hercegnovske NVO.
Projekt “Stari zanati čuvari kulturne baštine”, implementira se u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2, koji financira Europska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).