Centar za kulturu Tivat i Crnogorska kinoteka Podgorica večeras priređuju Veče dokumentarnog filma VLATKA GILIĆA u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat od 20 sati. Na filmskoj večeri će biti prikazana sledeća Gilićeva ostvarenja: Mala svjetlost, Povratak na rodno drvo, Zategni dele, Homo sapiens i Homo homini, saopšteno je iz Centra.
Vlatko Gilić rođen je 1. oktobra 1935. u Podgorici, završio Arhitektonski fakultet u Beogradu i bio profesor filmske i pozorišne režije. Jedan je od pedeset velikana svjetske kinematografije uz Čarlija Čaplina, Orsona Velsa, Hičkoka, Tarkovskog, Felinija, Kjubrika, Bergmana, Kurosavu, Roselinija, Forda, Renoara… Neupitno stoji da je Gilić jedan od najvećih jugoslovenskih i svjetskih reditelja, iako su neki njegovi mračni i metafizički filmovi katkad mogli proizvesti neku vrstu cenzure u SFRJ, za što mi o tome danas nemamo puno dokaza, ali ono što ostaje jeste da je Vlatko Gilić ostavio neizbrisiv trag u našoj kinematografiji.
Njegova djela se i dalje analiziraju i ne prestaju da interesuju stručnu javnost. Film “Ljubav” prema anketi instituta za film u Beogradu, proglašen je za najbolje ostvarenje u istoriji jugoslovenske kinematografije, a uvršten je među pet najboljih na prestižnoj nagradi „Zlatni globus”. Osvajao je brojna priznanja, od gran prija do priznanja Udruženja stvaralaštva i umjetnosti u Vašingtonu. Povukao se 1980. godine i odbijao da primi nagrade, da se pojavljuje na festivalima i u medijima.
Velikan koji je bio nepodoban i prećutan, ostao je i dalje velikan, čiji su filmovi nadživjeli sve nedaće i ispisali istoriju današnje kinematografije, stoji u najavi.
Velikan koji je bio nepodoban i prećutan, ostao je i dalje velikan, čiji su filmovi nadživjeli sve nedaće i ispisali istoriju današnje kinematografije, stoji u najavi.
MALA SVJETLOST (1966)
Film govori o jednom dječaku i njegovom razigranom lutanju kroz blistavu svjetlost, otkrivajući njegovo interesovanje, osjećaj za čuđenje i njegove nježne pokrete u skladu sa sjenkom u jednom popodnevnom neužurbanom pejzažu.
Film govori o jednom dječaku i njegovom razigranom lutanju kroz blistavu svjetlost, otkrivajući njegovo interesovanje, osjećaj za čuđenje i njegove nježne pokrete u skladu sa sjenkom u jednom popodnevnom neužurbanom pejzažu.
POVRATAK NA RODNO DRVO (1968)
Vješta logika sna, zasnovana na francuskom nadrealizmu, holivudskih burleski i gegova, prikazuje pobunu čovjeka protiv utvrđenog reda i društvenih konvencija. Veličanje sebe i uživanje u lažnom životu, koji je drugima nedostupan, dovodi protagonistu do povratka na rodno drvo.
Vješta logika sna, zasnovana na francuskom nadrealizmu, holivudskih burleski i gegova, prikazuje pobunu čovjeka protiv utvrđenog reda i društvenih konvencija. Veličanje sebe i uživanje u lažnom životu, koji je drugima nedostupan, dovodi protagonistu do povratka na rodno drvo.
ZATEGNI DELE (1969)
Sizifovska tema u kojoj vješto ne vidimo ni početak, ni rezultat radnje, prikazuje radnike kako vlastitom snagom odvaljuju komade stijena na litici na kojoj se treba izgraditi željeznička pruga. Film prikazuje okolnosti, koje čovjek treba da istrpi u građenju svijetle budućnosti u kojoj će, jednoga dana, svi ljudi biti sretni i bezbrižni.HOMO SAPIENS (1968) i HOMO HOMINI (1970)
Homo sapiens (1969) i Homo homini (1970) prikazuju apsurd života koji živimo i koji prikazuje da je za njegovu cirkulaciju neophodno zajedništvo u okviru koga svako svojom slobodom ograničava tuđu.Značaj Gilićevog stvaralaštva potvrđuje činjenica da se čak tri njegova filma, i to kao jedina autorska djela iz bivše Jugoslavije, nalaze u kapsuli u atomskom skloništu Muzeja moderne umjetnosti (MoMa) u Njujorku, zaštićena od potencijalne nuklearne katastrofe.Ulaz je slobodan.
Sizifovska tema u kojoj vješto ne vidimo ni početak, ni rezultat radnje, prikazuje radnike kako vlastitom snagom odvaljuju komade stijena na litici na kojoj se treba izgraditi željeznička pruga. Film prikazuje okolnosti, koje čovjek treba da istrpi u građenju svijetle budućnosti u kojoj će, jednoga dana, svi ljudi biti sretni i bezbrižni.HOMO SAPIENS (1968) i HOMO HOMINI (1970)
Homo sapiens (1969) i Homo homini (1970) prikazuju apsurd života koji živimo i koji prikazuje da je za njegovu cirkulaciju neophodno zajedništvo u okviru koga svako svojom slobodom ograničava tuđu.Značaj Gilićevog stvaralaštva potvrđuje činjenica da se čak tri njegova filma, i to kao jedina autorska djela iz bivše Jugoslavije, nalaze u kapsuli u atomskom skloništu Muzeja moderne umjetnosti (MoMa) u Njujorku, zaštićena od potencijalne nuklearne katastrofe.Ulaz je slobodan.
