Pored izložbe fotografija Bokeljske mornarice Kotor – podružnica Tivat, koja će biti otvorena do maja u prizemlju, na dva nivoa galerije Ljetnikovca Buća do šestog marta će biti postavljena izložba „Dizeldorf – Tivat“, koja predstavlja dio vrijedne donacije njemačkih autora, dobijene zahvaljujući angažmanu tivatskog slikara Ivice Aranđusa. Za mart iz Muzeja i galerije najavljuju dvije izložbe, od kojih će prva biti otvorena sedmog, kada će se predstaviti Ljiljana Rašović, što je jedan od projekata koji je izabralo prethodno rukovodstvo. Takvih projekata ima još, za koje je ostavljen prostor u ovoj godini, a za 2023, primarno je slijedeće, kaže direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić:
“Opremanje depoa, smještaj predmeta na policama radi lakše evidencije lokacije i izrade plana muzejskih prostora, kao i smanjenja oštećenja predmeta i formiranja stalnih postavki iz fundusa zbirki,
tako da su u toku početne ili završne faze realizacije. U Etnografskoj zbirci smo na prvom spratu formirali priču o bokeljskoj porodici, pomorstvu i tradiciji, što je doprinelo razvoju Bokelja i Boke kotorske, a sa druge strane tradicionalni zanati, maslinarstvo i ribarstvo, će biti u prizemlju, sa dopunom, izložbom o nematerijalnim kulturnim dobrima Crne Gore, koja je u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara”.
Većina aktivnosti usmjerena je ka promociji nematerijalnog kulturnog nasljeđa, ističe Đukić, jer se ove godine navršava 20 godina od usvajanja UNESCO konvencije 2003. o zaštiti nematerijalnog nasljeđa, koju je naša država ratifikovala 2009, pa u Muzeju i galeriji aktivno pripremaju konferenciju o nematerijalnom kulturnom nasljeđu i održivom turizmu, najavljenu za kraj aprila, na koju će biti onlajn uključeni i brojni međunarodni stručnjaci. U pripremi je takođe i postavka, koja će biti smještena u kapeli Sv. Mihovila, koju inače čeka sanacija nakon završetka radova na kuli. Muzej i galerija takođe će biti ukjučeni u program Festivala vjetra 2 (Windfest), koji će ove godine početi 28. aprila i održavaće se svakog vikenda u maju.
Što se tiče uređenja Atrijuma i postavljanja nove, montažno-demontažne scene, što posebno interesuje javnost, to je jedna od stvari, čija realizacija zavisi od odgovora Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Direktorica Đukić o tome kaže:
“Čitav niz dopisa smo proslijedili Upravi: oko parternog uređenja Atrijuma, redovnog održavanja kapele do početka njene sanacije, izdavanja konzervatorskih uslova za Etnografsku zbirku. S obzirom da je naša javna ustanova smještena u zaštićenom nepokretnom kulturnom dobru, za neke od aktivnosti, po zakonu moramo da se obratimo Upravi za konzervatorske uslove, a kad njih dobijemo, onda se pristupa izradi konzervatorskog projekta i svemu ostalom. Naš sledeći dopis odnosiće se na rampe za OSI populaciju i taktilne trake za njih.”
Javnost sa nestrpljenjem očekuje odgovor Uprave o parternom uređenju atrijuma i konzervatorskim uslovima za postavljanje nove male scene, jer je uklanjanje prethodne scene izazvalo brojne reakcije kulturne javnosti i publike. Od konzervatorskih uslova i mogućnosti kulturnog dobra zavisiće i obezbjeđivanje pristupa OSI populaciji.
“Odgovore očekujemo uskoro, a paralelno sa tim, završavaju se i druge predradnje, koje podrazumijevaju početak izrade konzervatorskog projekta za montažno-demontažnu scenu, prosto Malu scenu, našu scenu, JU Muzej i galerija, JU Centar za kulturu, opštine Tivat, kako god je ko nazove, nama ne smeta, ali mi smo javna ustanova, koja ima po zakonu i pravilnicima nešto što mora da sprovodi”, zaključila je direktorka Muzeja i galerije, Danijela Đukić.
