Nakon što je predsjednik SO Tivat Miljan Marković objavio početak rada IX skupštinskog zasjedanja, prisutne odbornike je upoznao sa Izvještajem OIK. Konstatovano je da je Jovanu Briniću prestao mandat prije isteka vremena na koji je izabran te predloženo da se Dijani Đinović, sa izborne liste GB „Krtoljska lista“, verifikuje mandat u SO Tivat.
Prije isteka vremena na koji je izabran, prestao je mandat dr Andriji Petkoviću pa je OIK predložila da se Sandri Sindik sa izborne liste „Bokeški forum – Ajmo za Tivat, Ajmo za Boku“, verifikuje mandat odbornice u SO.
Odbornički mandat je prestao Mirku Kovačeviću a OIK je predložila da se Sanji Vuković sa izborne liste „TIVATSKA AKCIJA I GORAN BOŽOVIĆ – ČASNO I ODGOVORNO ZA BOLJI TIVAT – JER SMIJEMO I UMIJEMO – Mirko Kovačević, verifikuje mandat odbornice u SO Tivat.
Nakon što je sekretarka Skupštine izvršila prozivku konstatovano je da sjednici prisustvuje 29 odbornika te da postoji kvorum za rad. Ovom zasjedanju su prisustvovali direktor PPOV Stefan Čobanović i koordinatorka za tehničke poslove Komunalnog preduzeća Kotor RJ „Azil“ Jelena Radunović te Ivan Starčević ispred Matice Boke kroz institut Slobodna stolica.
Prije utvrđivanja Dnevnog reda usvojen je zapisnik sa VII i zapisnik sa VIII sjednice SO Tivat, pa se pristupilo utvrđivanju Dnevnog reda koji je imao petnaest osnovnih i dvije dopunske tačke. Prethodno je sa Današnjeg zasjedanja sa Dnevnog reda povučena tačka Predlog odluke o imenovanju člana Skupštine „Vodakom“ Doo jer nisu bili ispunjeni formalno pravni uslovi.
Prije glasanja za dopunske tačke, odbornik SDP-a Aleksandar Đurović je proceduralno skrenuo pažnju da nisu bili pozvani na kolegij predsjednika Skupštine i nisu bili informisani o datumu zasjedanja pa nisu mogli pripremiti odbornička pitanja. Vrlo brzo je ustanovljeno da je u pitanju komunikacijska greška.
Dnevni red je usvojen sa 18 glasova ZA, bez onih protiv i bez uzdržanih.
Odluka o stavljanju van snage Odluke br. 03-040/20-270 od 16. 12. 2020 godine usvojena je sa 16 glasova ZA.
Radi se o placu u Krtolima dodijeljenom za izgradnju stanova za penzionere. Kako za dvije godine od zaključenje Ugovora nije započela gradnja, stečeni su uslovi za raskid ugovora stoji u obrazloženju.
Prvi se za riječ javio Ivan Starčević, predstavnik Matice Boke kroz institut slobodne stolice. Konstatovao je da se radi o vrlo kvalitetnoj lokaciji te da misli kako opština Tivat nema luksuz da takvu lokaciju (200 m od kompleksa Luštica) daje za socijalne programe a za njih se može odrediti i neka druga lokacija koja nema tako dobru ekonomsku isplativost.
Pojašnjenje je zatražio odbornik SDP Aleksandar Đurović jer, po njemu, penzioneri sada ostaju bez opcije. U ime obrađivača, Direkcije za imovinsko pravne odnose, odgovorila je Rita Mitrović i kazala da je razlog za raskid Ugovora taj što Udruženje penzionera nije ispoštovalo u roku. To je formalno pravni razlog za raskid Ugovora čime su se stekli uslovi da zemljište bude vraćeno opštini.
Za odbornicu Sanju Vuković penzioneri su najranjivuja kategorija i moramo o njima posebno voditi računa. Obraćajući se i Ivanu Starčeviću kazala je da ne može prihvatiti da su interesi investitora ispred interesa stanovništva. Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić bio je saglasan i sa Starčevićem i sa odbornicom Vuković. Lokacija u Radovićima nije više dobra, ne zbog stranih investitora nego zbog nepostojanja dobrih uslova i sadržaja za penzionere a to je ono o čemu se mora voditi računa ubuduće. Vatroslav Belan (LP) se složio sa Sanjom Vuković a Dubravka Nikčević (DPS) je pozdravila nove odbornice i rekla da su žene te koje stvaraju dobru atmosferu u Parlamentu. Pitala je predsjednika opštine da li se za dvije protekle godine pokušalo razgovarati sa fondom PIO da bi se postigao neki dogovor.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović je odgovorio da su predstavnici fonda PIO bili na sastanku u opštini i da se razgovaralo o toj materiji i da su (PIO) izrazili rezervu obzirom na njihove budžete i sve ono sa čime fond raspolaže. Međutim, ono što je sigurno jeste da će Opština uvijekimati sluha za sve što treba penzionerima odnosno da će im izaći u susret i da će sve biti ispoštovano:
„Ova Odluka nije nešto što smo mi priželjkivali. Mi bi voljeli da su oni realizovali tu aktivnost, međutim sami nijesu uspjeli. Vidite i sami da su mnoge promjene na državnom nivou i što se tiče fonda PIO i njihovog Upravnog odbora i direktora. Što se tiče opštine Tivat i Udruženja penzionera Tivat, uvijek su im otvorena vrata i oko budućih bilo kakvih rješenja vezanih za određivanje lokacije. Sigurno je da ćemo sa njima naći najbolje mjesto koje im bude odgovaralo“, kazao je Komnenović.
Odbornik Aleksandar Đurović (SDP) je pitao da li opština konkretnije može da pomogne osim dodjele lokacije i podržao potpredsjednika Brinića u dijelu diskusije o važnosti različitih servisa za najstariju populaciju. Rita Mitrović dirkettoric Direkcije za imovinu, odgovorila da će o svakoj budućoj lokaciji za penzionere raspravljati Skupština opštine Tivat.
Naredne dvije tačke su bile: Predlog Odluke o ustanovljavanju službenosti na kat. parcelama 1986/1 i 1986/2 KO Đuraševići radi polaganja 35Kv kablovskog voda i Predlog Odluke o ustanovljavanju službenosti na kat.parcelama 1147/1, 1147/4, 1147/5, 1147/6, 1147/7, 1088/2, 1045/26, 1045/75 i 1045/76 KO Radovići radi polaganja kablova.
Predstavnik Matice Boke Ivan Starčević je apelovao da se uradi katastar podzemnih instalacija na nivou opštine Tivat ali kao su one državna imovina onda je odluka u nadležnosti države. Takva situacija je, po njemu, slika odnosa države prema primorju.
Odluke su usvojene sa 16 glasova Za.
Sa 16 glasova za, bez uzdržanih i bez glasova protiv, kao i bez rasprave, odbornici su usvojili Izvještaj o realizaciji Programa obavljanja komunalne djelatnosti PPOV za 2021.
Društvo sa ograničenom odgovornošću za odvođenje i prećišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat – „PPOV Kotor-Tivat” DOO Tivat osnovano je 2018. Godine a glavne djelatnosti Društva su prijem, prečišćavanje i odvođenje prečišćenih otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat do ispusta u more. Postrojenje je projektovano za 72.500 ES (ekvivalentnih stanovnika).
Postrojenje je prema usvojenim redovnim godišnjim finansijskim iskazima za 2021. poslovalo sa neto dobitkom u iznosu od 142.545 eura. Odbor direktora je na svojoj sjednici od 31.marta prošle godine usvojio Odluku br. 2589 o raspodjeli za 2021. gdje je umjesto navedenog iznosa greškom stavljen iznos od 13.768 eura,što predstavlja porez na dobit a ne neto dobit ovog DOO. Odbor direktora je razmatrao zakonaks emogućnosti i donio odluku da ostvarena neto dobit ostane neraspoređena. Ovom Odlukom se stavlja van snage Odluka Odbora br 2589 .
PP je na dan 31.12.2021. imalo devet zaposlenih, ukupan prihod od 627.430 i vrijednost aktive 316.620 eura.
Plan i program rada Azila za napuštene pse za 2023. godinu za Opštine Kotor i Tivat usvojen je sa 17 glasova odbornika. Predstavnik NVO Ivan Starčević (Matica Boke) uputio je pitanje predsjedniku Skupštine da li je na prethodnim zasjedanjima bio Izvještaj o radu tog DOO, jer nedostaje izvještaj o utrošenim sredstvima i podatak da je uloženo 50 hiljada eura građana Tivta. Predsjednik Skupštine je rekao da taj izvještaj nije bio na sjednicama, a da se uz njega predaje i finansijski izvještaj.
Starčević je pitao koliko je uhvaćeno pasa, koliko ih je bilo kastrirano, a koliko udomljeno i skrenuo pažnju na to da horde divljih pasa šetaju Krtolima, a kad ih uhvate, dođu vlasnici da ih uzmu, iako nemaju čipove, Skrenuo je pažnju i na to da su se prošle zime pridružili lovcima i njihovim psima, kada su „sažvakali“ jednu kerušu, vrijednu više od 1000 eura, a inače stalno napadaju i kokoške i druge životinje, čak u školi u Radovićima uzimaju djeci sendviče iz ruku. Azil po njegovom mišljenju treba da promijeni svoju politiku prema psima na ulici i da, uz dužno poštovanje prema ljubiteljima životinja, ipak treba nadoknaditi štetu ljudima, kojima su psi naškodili.
Koordinatorka Azila Ljiljana Radunović kazala je da su radnici Azila prošle godine uhvatili 120 pasa, a da su cijene sterilizacije 21,78 eura za mužjake i 54,45 eura sa PDV-om, na osnovu ugovora sa Veterinarskom ambulantom. Odgovorila je da zna za probleme u Krtolima i Radovićima i da su njihove ekipe svaki drugi, treći dan tamo, ali da Azil važi za dvije opštine, koje su vrlo razuđene, a oni imaju samo jedno vozilo, dva hvatača i četiri higijeničara, koji rade u dvije smjene, a samo za Krtole bi im bila potrebna jedna ekipa, što daleko prevazilazi i njihove kapacitete i opremu. Trenutno u Azilu drže 168 pasa, a kapacitet je 150, koji je konstantno brojčano nadmašen. Naglasila je da vlasnik, prema zakonu, nema obavezu da čipuje psa, kao i da radnici Azila nemaju dozvolu da hvataju pse sa privatnih parcela, ni da ulaze u tuđa dvorište, a na terenu su imali brojne probleme, a ne postoje institucije koje mogu da ih zaštite od vlasnika, bez obzira na to da li je pas čipovan ili ne. Kazala je da u prilog rješavanju tog problema ide to što su nabavili pušku za omamljivanje, koju su nabavili prije petnaestak dana, a radnici treba da prođu obuku za njeno korišćenje, s tim što u Crnoj Gori ne postoji firma, koja se time bavi, pa pregovaraju sa dobavljačem.
Aleksandar Đurović, SDP, prokomentarisao je da opština ima komunalni red, koji se tiče i domaćih životinja i kućnih ljubimaca, te komunalnu inspekciju i postavio pitanje da li Azil radi u tandemu sa njima.
U diskusiji je učestvovao i predsjednik Miljan Marković kao odbornik sa 3 pitanja: da li postoji pravilnik o oduzimanju pasa, da li je u planu proširenje kapaciteta Azila i da li je uhvaćenim psima u objektu oročen boravak. Radunović je objasnila proceduru hvatanja pasa i kazala da vlasnički pas sa čipom može da boravi u Azilu 14 dana, a ako za to vrijeme vlasnik po njega ne dođe, neko drugi može da ga udomi. Dok ih neko ne udomi, ostaju u Azilu.Što se tiče proširenja kapaciteta, kazala je da prostor za to nije problem, jer ga ima, ali su potrebna novčana sredstva, ne samo za dogradnju, nego i za zapošljavanje novih lica i stvaranje higijenskih i drugih uslova za boravak većeg broja pasa. Najjednostavnije je obezbijediti finansijska sredstva za proširenje za 200 kvadrata, a završeno je betoniranje kompletnog objekta od 1410 kvadrata, a do polovine prostora će napraviti nadstrešnicu da bi im obezbijedili hlad, pa će sanirati i karantin.
Potpredsjednik opštine Jovan Brinić je kazao da postoji velika potreba za hotelom za pse, jer više maltene nema kuće bez kućnog ljubimca, posebno pasa, pa bi svima značilo da imaju gdje da ih ostave kad negdje treba da putuju, a sigurno bi od tog biznisa moglo i dosta da se zaradi.
„Ako nemamo instituciju koja funkcioniše, bolje da je nemamo. Znači, ako nama fali ljudi da to funkcioniše, dajte da to riješimo, da napravimo, da završimo priču. Jer, ako imamo instituciju samo na papiru, koja ne radi, bolje da je nemamo. Da li ste nekad tražili da se poveća broj zaposlenih i da se proširi kapacitet? Svakako kad bi se napravio jedan dio za čuvanje pasa, kao hotel za pse, da biste dobro zaradili.“
Igor Petković, SD podržao je Brinićevu ideju i kazao da radi na Aerodromu, gdje imaju Službu za upravljanje divljim svijetom i da bi Azil mogao da napravi neki ugovor o saradnji sa njom, a inicijativu je podržala i odbornica Renata Bergam Grandis, DPS.
Opštinski Sekretarijat za privredu dao je 14. marta pozitivno mišljenje na Program obavljanja komunalnih djelatnosti za 2023. Društva sa ograničenom odgovornošću Komunalno Kotor, RJ Azil za pse.
Na sjednici tivatskog parlamenta je sa 15 glasova, bez uzdržanih i bez glasova protiv, usvojena Odluka o prestanku mandata člana Odbora direktora DOO „Parking servis“, Branislava Matijevića.
Pravni osnov za donošenje ove Odluke sadržan je u članu 13 Statuta Tivat kojim se, između ostalog, propisuje da Skupština društva imenuje i razrješava članove Odbora direktora, dok je članom 12 definisano da poslove Skupštine društva vrši Osnivač. Članom 25 Statuta propisano je da članu Odbora direktora prestaje mandat, između ostalog, na lični zahtjev. Obzirom da je član Odbora direktora Branislav Matijević dana 23.03.2023. godine dostavio Službi Skupštine ostavku iz ličnih razloga, pristupilo se izradi ove Odluke.
Odbornici SO Tivat su usvojili Odluku o imenovanju predstavnika Skupštine opštine u Nadzorni odbor Turističke organizacije Tivat. Uz 17 glasova Za imenovan je Vladimir Tadić, a mandat će trajati četiri godine.
Članom 31 Statuta TO je propisano da Nadzorni odbor kao nadzorni organ ima tri člana, od kojih dva bira Skupština TO organizacije a jednog SO.
Predlog Odluke o razrješenju člana Savjeta JU Centar za kulturu Tivat i Predlog Odluke o imenovanju jednog člana Savjeta te ustanove usvojeni su sa 17 glasova za. Razrješena je Tanja Sorić, a imenovana Nataša Fažo.
Odbornici SO Tivat su usvojili Odluku o razrješenju jednog člana Savjeta JU Muzej i galerija Tivat. Uz 16 glasova za, Nikola Klakor razrješava se prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke.
Odbornici SO Tivat su usvojili Odluku o imenovanju jednog člana Savjeta JU Muzej i galerija Tivat. Uz 16 glasova za, bez uzdržanih i glasova protiv za člana Savjeta JU Muzej i galerija Tivat imenovana je Marija Giljača.
Odluka o razrješenju člana Skupštine Vodacom DOO, Josipa Nikolića usvojena je na sjednici SO Tivat sa 16 glasova, bez uzdržanih.
Predlog Odluke o razrješenju predsjednika Odbora za Statut i propise Dejana Pipera i imenovanju Petra Samardžića za predsjednika usvojen sa 17 glasova, bez uzdržanih i bez glasova protiv.
Odbornici su jednoglasno, sa 17 glasova usvojili Program rada Skupštine za 2023. godinu.
Nakon reakcije opozicionih odbonika iz koalicije DPS, SD, SDP i LP zašto u program Skupštine nije uvršen ni jedan od njihovih predloga koji su se odnosili na strategiju razvoja opštine Tivat, što se možda može obrazložiti i čekanjem izrade strategija na nacionalnom nivou, odbornica DPSa, Dubravka Nikčević ke istakla da ne prihvataju zašto u program nije ušao njihov predlog Programa obilježja spomenika, koji su ranije donosili na godišnjem nivou.
Sekretarka Skupštine, Ivana Aranđus je navela da je što se programa tiče konsultovala sve sekretare i dobila objašnjenje da dok se ne donesu nacionalne strategije ne mogu se uvrštavati opštinske. Međutim, što se tiče Spomen obilježja, Aranđus je kazala da je možda njen propust jer su bili skučeni i s vremenom, a i sekretarka za društvene djelatnosti je skoro imenovana pa je predsjednik Skupštine predložio pauzu od sat vremena za konsultacije.
Pojašnjavajući, sekretarka Skupštine je naavela da su Program stavili napomenu da će se u toku programskog perioda razmatrati i druga pitanja za koje se ukaže potreba zbog eventualnih izmjena zakona radi usklađivanja opštinskih odluka i drugih akata sa drugim zakonskim rješenjem. „Ovo je smao kostur koji može biti dopunjavan“.
Ne prihvatajući odgovor, odnornik LP, Vatroslav Belan je istakao da se treba poštovati institucija i odbornici. „Svi griješimo, ali se ne može prihvatiti odgovor zaturio se papir. Nije fer jer je odbornica Nikčević rekla da prihvatamo odgovor koji je zasnovan na zakonu, odnosno za one tačke za koje nije donesena nacionalna strategija“.
U raspravu se uključila menadžerka Opštine, Patricia Pobrić koja je istakla da do 15 aprila moraju da izvrše analizu implementacije Strategije koja je istekla i da se konstatuje koji su zadaci realizovani, a koji nisu, a onda slijedi izrada novog strateškog dokumenta za Tivat. Što se tiče drugih strategija, Pobrić je nagalsila da su dobili smjernice da za one strategije koje nisu urađene na nacionalnom nivou da se koriste stari akcioni planovi na lokalnom nivou kao smjernice i da rade po njima dok ne budu gotove strategije na državnom nivou.
Strartegije za sport i kulturu su istekle več četiri pet godina na državnom nivou.
„U izradi su ali nemamo naznaka da su pri kraju, ali nismo htjeli da bez kompasa idemo naprijed i zato koristimo stare lokalne akcione planove. U budžetu se svake godine povećavaju sredstva za te svrhe. I ove godine smo opredjelili sredstva za izradu novih lokalnih akcionih planova u nadi da će se završiti na državnom nivou kako bi mi mogli pristupiti izradi na lokalnom“, objasnila je menadžerka opštine.
Predsjednik opštine, Željko Komnenović je rekao da ovih dana kreću sa izradom Stateškog plana razvoja Tivat za naredne četiri godine pa će klubovima odbornika biti upućen poziv da delegiraju svoje članove. „Prvenstveno mislim na Strategiju razvoja kulture i sporta tako da se nadam da ćete dati konstruktivni doprinos tom segmentu koji je izuzetno značajan za naredni period razvoja Tivta“.
Sa njima se nije složio odbornik Belan. On je kazao da su predsjednik opštine i menadžerka dali odgovor na ono što oni nisu tražili jer su se s tim složili odmah na početku. „Mi pričamo o onim stvarima za koje nije potrebna nacionalna strategija“.
Potpredsjednik Jovan Brinić je podjetio da je na Kolegijumu Skupštine rečeno i ako se usvoji ovakav plan da se u Program rada skupštine može uvrstiti sve ono što je predviđeno da bude u Programu sa lokalnog nivoa i sve što se traži da se uvrsti.
Saglasna da su propusti mogući, odbornica Nikčević je istakla da se ne radi o strategijama. Ona je naglasila da je postavila pitanja koja se ne tiču nacionalnog nivoa. „Zato vas molim jer smo mi parlament i treba da o ovim stvarima da odlučujemo. U kulturi pogotovo ima nezavršenog posla i hajmo da ih stavimo na dnevni red i da neke stvari donosimo, i ako možemo da i odlučujemo. Evo mi ćemo da raspravljamo a vi odlučujte. Bitno je da počemo da radimo neke krupne stvari. Ne može nam niko ovdje reći da Strategija razvoja Opštine Tivat treba da čeka i svi ovdje treba da čekamo dok se neko iz Podgorice možda dogovori. Mislim da to nije odgovor“, istkla je Nikčević.
Nakon jednosatne pauze skretarka Skupštine Ivana Aranđus je kazala da je dopunila Program rada i dodala predloge odbornice Nikčević.
„U informativno analitičkom dijelu dodat je Izvještaj Strateškog plana razvoja opštine Tivat, zatim u normtivnom dijelu, odnosno u dijelu planiranja i programiranja, Odluka o izmjejnama Poslovnika o radu Opštine Tivat, Strateški plan razvoja Tivta u periodu od 2023 – 2027.godine, zatim Program podizanja spomen obilježja, kao i Program razvoja kulture opštine Tivat 2023 –2027., Stategija razvoja sporta 2023 – 2027., Program socijalnog stanovanja, Lokalni akcioni plan za mlade“, navela je sekretarka Aranđus i napomenula da su prije dvije godine donijeli Odluku o izmjenama i dopunama Poslovnika odredili komisiju i održali nekoliko sastanaka, ali se taj posao nije nikad završio, a onda nije bilo ni sjednica Skupštine i taj dio nije odrađen. Nadam se da to u najskorije vrijeme biti završeno“.
Odbornici su sa 18 glasova ZA bez glasova protiv i suzdržanih prihvatili da se u Program rada Skupštine uvrste dopune koji su tražili iz odborničkog kluba DPS, SD, SDP i LP.
U nastavku rasprave odbornik Petar Samardžić je naglasio da efikasnijim rješenjima treba da radimo da lokalna samouprava radi. On je istakao da ti akti građanima daju jednu sigurnost i daju im alate da mogu da provjeravaju rad predsjednika Opštine. On je mišlejnja da treba da teže efikasnim rješenjima i ovakvo rješenje je efikasnije za građane.
Nadovezujući se na izlaganje odbornika Samardžića potpredsjednik Opštine, Jovan Brinić je istakao da su bili svjedoci koliko je Zakon o lokalnoj samoupravi zloupotrebljavan, što se radilo izmjenama kroz skupštinu Crne Gore i nažalost dnevno političke stvari su se završavale sa jednim sistemskim zakonom koji je u suštini osnovan za lokalne zajednice. I na taj način je banalizovan jedan osnovni dokument i najvažniji zakonski dokument za sve lokalne samouprave.
Ističući da rasprava nije u skladu sa dnevnim redom, odbornik Belan je kazao da su usvojeni zakoni od strane DPS-a, SNP-a. Dosjetili su se da budu pod navodnom kontrolom, da građani biraju. „Moj lični stav je da građani treba da biraju predsjednika, odnosno premijera“.
Potpredsjednik Brinić se složio da predsjednika treba da biraju građani mada će partije da lobiraju, dok je odbornik Samardžić istakao da je neupitno jasan interes građana.
Poslije deset godina su propisi 99 odsto prepisani iz EU, ali da ih primjenjujemo 90 odsto bismo učinili sve efikasnijim. „Zalažem se za decentralizaciju i jačanje neposrednih izbora u prvom redu referenduma jer je to u interesu građana. Mi smo prepisali dobre propise, ali nam je hibridni režim što smo proglašeni od evropskih institucija“.
Potpredsjednik Brinić se nadovezujući dalje u diskusiji kazao da ima i dobrih i loših zakona te da su neophodne njihove izmjene i dopune. „Mi nemamo zakon koji može da odgovori na to i moramo da ga izmjenio. Odbor povjerenika nije definisan u Zakonu o lokalnoj samoupravi i ni sad nije niko predložio da se taj dio definiše. Hoće li se opet dozvoliti da neke druge opštine vode našu opštinu kao što je Podgorica krenula da vodi Tivat. Moramo da vršimo izmjene i dopune“, istakao je.
Na kraju diskusije, koristeći slobodnu stolicu, Ivan Starčević je rekao da su svi u pravu, ali da bi izbor gradonačelnika bio po sistemu otvorenih listi i da je to najbolji sistem u demokratskom sistemu, zaključio je.
Predlog Programa uređenja prostora za opštinu Tivat za 2023. usvojen je sa 16 glasova odbornika. Vatroslav Belan rekao je da u planu ne vidi ono što je vlast isticala kao osnovni prioritet, a to su bulevar i zaobilaznica, a nikakve aktivnosti na tom planu nema, što znači da se to odlaže. Pozdravio je odluku Opštine da riješi problem skretanja saobraćaja ka Srednjoj školi „Mladost“, sa nadom da će to omogućiti znatno veću propusnost saobraćaja. Naglasio je: „Mene žalosti što u ovom planu mi nemamo ta dva krucijalna projekta… Toga nemamo u rekordnoj finansijskoj godini. Pohvalili smo se time, a nemamo dva krucijalna projekta, koja nas čekaju da riješimo najvažnije probleme. To mi je glavna zamjerka.“ Istakao je da dok se ne rješi proširenje Jadranske magistrale neće biti zadovoljan, a prioritet je zaobilaznica, jer tranzitni saobraćaj pravi gužvu, posebno ljeti.
Predsjednik opštine Željko Komnenović složio se sa Belanom i rekao:
„Ovih dana smo dosta pričali o tome. Jedna dobra vijest je da je prošao tender i da je izabran izvođač za izradu elaborata za regulaciju saobraćaja u Tivtu, mislim da je to vrlo značajno. To će nam dati smjernice za ovo o čemu pričamo. Iskreno, pričao sam sa ljudima iz struke sa Saobraćajnog fakulteta, jer ja kao laik ne vidim mogućnost da se kroz Tivat gradi bulevar sa četiri trake. Ja što vidim i nadam se da će taj Elaborat pokazati, to je pametna saobraćajnica sa tri trake, koja će ići do trajektnog prelaza.“ Rekao je da je izabran izvođač, kineska kompanija za izgradnju bulevara od Aerodroma do Jaza, čine će biti riješena dva ključna problema u gradu, zaustavna traka kod Aerodroma i kod Autobuske stanice. Biće i projekata, koji će se brzo realizovati, manji kružni tok kod prodavnice „Helada“ i ugradnja signalizacije, koja će, bar kod Muzičke škole preusmjeravati saobraćaj i druga rješenja, koja će relaksirati saobraćaj, istakao je Komnenović. Kazao je da je o zaobilaznici razgovarao sa direktorom Uprave za saobraćaj, Radomirom Vuksanovićem, jer je to problem koji bez države i njenih organa ne možemo rješiti, a da, po njemu, bez izgradnje autoputa u zaleđu iznad Boke i spuštanja do puteva nećemo rješiti problem tranzita. Dodao je da će djelimično smanjiti problem put koji se gradi na relaciji Tivat – Monte Rose, od Radovića, a u Opštini Herceg Novi planiraju i trajektnu liniju Zelenika – Rose, što bi rasteretilo tranzitni saobraćaj.On je istakao da je nama veći problem redovni saobraćaj i da je u Tivtu registrovano 11.000 vozila, te da nam je problem i što je Jadranska magistrala napravljena 1943. godine. Govorio je i o linijskom prevozu kroz Boku.
Sanja Vuković TA govorila je o zahtjevu građana, koji je upućen Sekretarijatu za uređenje prostora povodom uređenja parking prostora kod Muzičke škole, gdje nije samo infrastrukturni, već i komunalni problem, jer ima dosta rashodovanih vozila, koja zauzimaju prostor, a u pitanju je opštinska parcela. U odgovoru je navedeno da tu nije predviđeno parkiralište u smislu trajne namjene, već kao privremeno privođenje plana namjeni i da bi betoniranje izazvalo probleme prilikom atmosferskih padavina. Ona je apelovala da se rješenje nađe.
VD direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan rekao je da će na tom mjestu definitvno da ide parking, a projekat će se raditi na osnovu urbanističko tehničkih (UT) uslova, koje će izdati Sekretarijat za urbanizam, a u planu je da bude realizovan do početka sezone, a posebno s obzirom da imamo problema i na prostoru kod vrtića, gdje Centralna banka planira da radi Kongresni centar, pa će se javiti veliki manjak parking mjesta.
Načelnica Sekretarijata za uređenje prostoraa, Milica Manojlović potvrdila je da je na lokaciji kod Muzičke škole planiran parking po programu privremenih objekata, za što su uslovi odavno izdati, te da je jasno da se ne može betonirati. Kazala je da ne zna zašto se u realizaciju toga nije ušlo ranije i apelovala da Direkcija nađe tehničko rješenje da se to dovede u red.
Predsjednik opštine je dodao da će nam parking mjesta biti veliki problem, jer je potvrđeno da je Centralna banka izabrala izvođača radova za izgradnju kongresnog centra preko puta Doma zdravlja, što direktno ugrožava funkcionisanje dječjeg vrtića, jer granice tog građevinskog placa sežu do samog ulaska u vrtić. Rekao je da se nada da će postići neki dogovor sa njima oko rješavanja bar nekog parking prostora za vrtić, a da preko sekretarijata za privredu već pokušavaju da nađu rješenje za privremeno parkiralište u Kalimanju, gdje je bila stara škola, vlasništvo kanadskog investitora, koji bi pristao da se tu reguliše parking, a siguran je i parking kod Muzičke škole. Napomenuo je da je u toku i uklanjanje montažnih garaža u gradu zbog obezbijeđenja parking mjesta, te da se to dobro pokazalo na Seljanovu. Rekao je da se nada da će za mjesec dana imati dogovor sa ljudima iz Kanade, a i sa ljudima iz Centralne banke Crne Gore, gdje će nam inače nedostajati stotinjak parking mjesta.
Miljan Marković je kazao da je problematična odluka ranijih vlasti da se proda prostor u centru grada Centralnoj banci, pa sad kao opciju imamo da gužvu, koju treba da izmjestimo iz grada, treba da spakujemo blizu Porto Montenegra.
Manojlović je naglasila da je u pitanju imovina Centralne banke i da ništa ne možemo da uradimo, već samo možemo da pokušamo da postavimo neki dogovor, koji će se bazirati na dobroj volji vlasnika, te da je opravdani pitanje kako je vrtić planiran na parceli, na kojoj nisu obezbjeđena parking mjesta, a da je to planski dokument iz 2007. Ona je rekla da mi nemamo lokacija i pozvala građane i odbornike da daju inicijativu za rješavanje lokalnih objekata od opšteg interesa.
Vatroslav Belan složio se da je plan iz 2007. i da je taj prostor uništen, te da u svakom društvu, ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji, te upozorio predstavnike vlasti da vode računa da se to ne desi i njima.
Igor Petković predložio je da se uvedu crvene zone – pola sata, ili 15 minuta i da oslobodimo grad od tolike saobraćajne gužve, kao i da se iskoristi parking na aerodromu, kao „naplatni rezervoar, koji može gradu da donese ozbiljne beneficije“. Pozdravio je svaki dodatni parking i skrenuo pažnju da se učini dodatni napor da se što prije obezbijede novi trajekti, smatrajući da je rukovodstvo opštine potrčalo da podrži ono što će biti ozbiljan problem.
Predsjednik opštine kazao je da, što se tiče trajekata, ako mi ne poboljšamo ponudu, koju je ranije davao Pomorski saobraćaj, nema od sezone ništa, te da se nada da su toga svjesni i u Morskom dobru, a da je to rekao i premijeru. To važi ne samo za Tivat, nego i za Novi i Kotor. Kazao je da je maksimalno dao podršku tome da bi se što kvalitetnije rješilo, te da i dalje smatra da je to javni interes. On je ekskluzivno podjelio informaciju da je gotov cjenovnik i da će prevoz trajektom za Tivćane koštati tri eura, kao i da su predstavnici Morskog dobra bili u Grčkoj, te da se nada da su tamo napravili neki dogovor, a da će im Vlada pomoći oko javnih nabavki.
Što se saobraćaja u Tivtu tiče, kazao je da 23 pješačka prelaza imamo od Župe do grada, što je super dok ne dođe do gužve. Rekao je da ima nekih rješenja, uz angažman inspekcijskih i organa bezbjednosti, kao što je bilo i prošlog ljeta.
Petar Samardžić NP rekao je da se govori o nebitnim stvarima i osvrnuo se na to da smo prije 30 godina imali kvalitetne ljude na pravim pozicijama, kada je predsjednik opštine bio profesor Tripo Rajčević i da je tada, 1986, ili 1987, usvojena kompletna projektna dokumentacija zaobilaznice i program da se Jadranska magistrala vrati sa zaštitnim zonama, koje su bile dva, ili tri metra s jedne i druge strane. Smatra da je taj projekat bio krucijalan, ali nisu uspjeli da ga sprovedu.
Istakao je stav da smo mi jedini grad na primorju, koji nema alternativnu saobraćajnicu, iako je posle Budve najperspektivniji, a sve zbog centralizacije i toga što se ranije vlasti nisu uspjele izboriti za interese građana.
Renata Bergam Grandis replicirala je Samardžiću da je djelimično u pravu, ali ne sasvim, jer je Tivat postao grad, što ranije nije bio, već jedno malo prigradsko naselje, a sada se, poslije 30 godina, čitava Crna Gora vrti oko Tivta i naglasila da problem parkiranja i saobraćajnih gužvi postoji u svim turističkim destinacijama u Evropi.
Samardžić je kazao da su prethodnoj vlasti interesi nepotizma i korupcije bili prioritet, zbog čega samo Tivat od svih primorskih opština nema alternativnu saobraćajnicu, te upitao da li će neko da odgovara za to. Rekao je da nam je u Tivtu napadnuta i obala, te da imamo samo jednu javnu plažu, što nije uradila sadašnja vlast.
Potpredsjednik Brinić kazao je da je najgora stvar koja se desila to što smo nekad mi planirali svoj prostor, a sada ga planiraju drugi, odnosno Ministarstvo: „Ja sam uvijek za to da prigovorima mještana, za garažu, za balkon, za sprat izađemo što više u susret, ali se dešavalo da crtaju, a da nisu na teren izlazili, da vide da li je to izvodljivo.“ Rekao je da se traži zakonsko rješenje da se opet vrati ingerencija u planiranju prostora na lokalni nivo.
Dejan Risančić upozorio je predsjednika Skupštine da vodi računa da se odbornici pridržavaju tačaka Dnevnog reda i da ne krše poslovnik, te da je član 82 Poslovnika on sam već 10 puta zloupotrebio.
Igor Petković replicirao je Samardžiću da ne bi smio, posebno budući da je advokat, da iznosi nešto za šta nema dokaza. Složio se da je bilo i pojedinaca, koji treba da odgovaraju i propusta u prethodnoj vlasti, ali da se to ne može spočitavati svima, te da ne može da dozvoli da mu kaže to što je rekao, kao ni ostalima koji su sa njim na klupi. Pitao je što se desilo sa plažama, naglašavajući da je Samardžićev koalicioni partner, Andrija Petković (BF), prije nekoliko godina skakao da oslobodi Gradsku plažu, kako bi se građani mogli kupati, a ne da je nije oslobodio, nego je ljeti ona puna mobilijara.
Sandra Sindik, BF, kazala je da Bokeški forum nije odustao od plaže, te da je tražio zakonske modalitete za rješavanje tog problema. Hotel Palma je dobio hotelsku plažu, koja je kao takva ucrtana u Atlas plaža, tako da je zakon na strani tog hotela, ali postoji način da se dio plaže vrati građanima, istakla je Sindik.
Aleksandar Đurović kazao je da se Plan uređenja prostora oslanja na Strateški plan razvoja opštine, koji je istekao prošle godine. Poentirao je i da se 2020. mnogo govorilo o popisu opštinske imovine, u kome se određuju i parking prostori i mjesta za škole i pitao šta se dešava sa tim.
Rita Mitrović, direktorka Direkcije za imovinu kazala je da Direkcija redovno do 31. marta daje taj popis imovine, ali da to, kako je zakonom propisano, uopšte nije upotrebljivo i da bi taj program potpuno trebalo promijeniti. Jovan Brinić potvrdio je da se za to čeka novo zakonsko rješenje.
Đurović je rekao da je pričao o tome da se popis napravi za potrebe opštine da bi se vidjelo kako se prostor koristi, a ne zbog izvršavanja zakonskih obaveza.
Ćazim Lisičić, SDP kazao je da je Program uređenja prostora veoma ambiciozan, da se cifra od 15 miliona eura akumulirala za prethodne dvije godine i da ga čudi da je samo 50 hiljada odvojeno za nadzor, odnosno 0,4% od investicije i upitao zašto tako malo, te da se za lokalne puteve izdvaja 50 hiljada i upitao po kojoj je to logici.
Brguljan je rekao da se neće svi projekti realizovati u ovoj godini, tako da za njih ne ulazi cifra za nadzor. Otprilike sedam miliona su sredstva za vovovod i kanalizacione mreže, koja se neće realizovati u ovoj godini, tako da nećemo imati sredstva za sve faze u isto vrijeme, kazao je.
Zorica Bulatović, odbornica Demokrata, je upitala za zahtjev za dionicu puta u Tripovićima i Marićima, koji je odbijen, a to bi rasteretilo magistralu. Brguljan je rekao da jeste u pitanju interesantna pozicija, ali je ta saobraćajnica na spoju dva DUP-a, jer je put ucrtan sa strane Marića, a s druge je Češljar, gdje je ucrtana saobraćajnica, pa to nisu u mogućnosti da realizuju.
Ana Vuksanović, odbornica HGI, upitala je mogu li se staviti kamere na dječje igralište na Seljanovu, jer je mobilijar uništavan i ne poštuje se kućni red i mogu li se otvoriti nova igrališta u tom naselju. Brguljan je rekao da će dio oslobođenog prostora od uklonjenih garaža biti iskoriščen za igrališta.
Menadžerka opštine Patricia Pobrić rekla je da je video nadzor generalno problematičan i kad postoji, jer njegov materijal ne može biti iskorišćen kada su u pitanju maloljetna lica, a da je Seljanovo gorući problem, kada su igrališta u pitanju i da ga zajedno moramo rješavati.
Dejan Risančić zanimao se za izmještanje dalekovoda i izgradnju servisne zone u Gradiošnici, o kojima se mnogo govorilo kao o prioritetu za novu vlast, a za to budžetom nisu predviđena sredstva. Naglasio je da što prije treba ući u realizaciju te investicije, odnosno u izmještanje dalekovoda, a da je manje važno da li će poslije tamo biti vatrogasna stanica, ili nešto drugo, samo je bitno zašto je to odbijeno, upitao je.
Brguljan je kazao da se čekala saglasnost za elektroprenos i da su juče otvoreni tenderi.
Izrazivši zadovoljstvo što se sve manje sa strane politike posmatraju bitna pitanja vezana za prostor, sekretarka Manojlović je istakla da svi daju svoj doprinos u tom cilju i ovdje je bila upućena primjedba od strane Sekretarijata za uređenje prostora Direkciji za investicije da se čim prije uđe u realizaciju, što je podrazumjevalo ne samo izmještanje kabla koji se izmješta godinama nego i izradu svih pripremnih radova za realizaciju tog projekta.
„Na naše insistiranje je prihvaćen predlog da se sprovede to konkursno rješenje, a opravdano bi bilo i da se ušlo u razmatranje izrade idejnog rješenja jer bi došli u sitaciju da se kabal izmjesti pa da onda izgubimo par mjeseci na sprovođenju konkursa pa tek onda još par mjeseci idejnog rješenja i saglasnosti gradskog ili državnog arhitekte“, navela je sekretarka i istakla da su po ovom pitanju mogli biti mnogo efikasniji. Ono što je izvjesno i sa čime su svi saglasni, moglo se pokrenuti.
Odbornicu Demokrata, Ninu Purović je je zanimalo dokle se stiglo sa izgradnjom saobraćajnice na Cacovu i da li je izabran izvođač radova.
Raspisan je tender i 11. aprila će biti otvaranje ponuda. „Tu dionicu ne forsiramo, jer je specifična zbog terena tako da odgovara da se radovi izvode u toku ljeta kada je suv teren“, objasnio je vd direktor Direkcije za investicije, Vlado Brguljan.
Odbornik SDP-a Ćazima Lisičila je zanimalo da li imaju informaciju koja je stopa realizacije programa u prvom kvartalu godine. S obzirom da je rečeno da će od 15 miliona biti za projekte utrošeno 7 miliona za vodovod i kanalizaciju, Lisičić je tražio pojašnjenje da li to znači da će realizacija programa i investija biti značajno manja?
Odgovarajući na pitanja, vd direktor Direkcije za investicije je kazao da stoji kompletan iznos koji se odnosi na realizaciju Faze V2, a prema sazananjima iz Vodakoma, ukupna investicija za svih devet faza iznosi 18 miliona eura i da bi završili kanalizacionu mrežu potrebno je oko 11 miliona. To je projekat koji će dugo da traje i nemoguće je da se ove godine realizuje. U Sekretarijatu za uređenje prostora takođe rade dobar posao na pripremi dokumentacije i imamo najave iz Vodakoma da bi u realizaciju faze V2 mogli da krenemo do kraja ove godine.
Što se tiče ostalih planova, sem trotoara u Gradiošnici gdje treba da se riješe imovinsko pravna pitanja i još nekih manjih poslova, mi smo za svaki raspisali tender i za većinu već imamo izvođače radova. Ima i projekata i investicija koji nisu u programu, a koji će se realizovati ove godine, a to je šetalište Belane i Lungo mare Krašići.
Odbornici su, nakon duže rasprave, sa 17 glasova usvojili Izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprave i službi opštine Tivat za 2022.
U prvom krugu javio se odbornik Aleksandar Đurović i upitao zbog čega u Izvještaju nema Izvještaja stanja imovine i šta se dešava sa Izvještajem Službe revizije i zašto nije u sklopu Izvještaja o radu predsjednika.
„Bilo je novinskih pisanja pa da nam pojasnite“- kazao je Đurović.
Predsjednik opštine Željko Komnenović je kazao da oko stanja imovine može potvrditi sekretarka Rita Mitrović te da je bilo problema oko poslovnih prostorija u vlasništvu Opštine.
„Oko korišćenja opštinskih prostora imamo problema, pa ljudi neće da izađu, pa dogovorimo da vrate u ratama dug, pa na kraju tuže Opštinu jer im to traži. To ne rade samo pojedinci, nego i stranke, ali o tome kasnije. Znam da je inspirativna tema zašto u Izvještaju nema Izvještaja Službe revizije. Kao što je Opština i potvrdila u reagovanju, izvještaj nije u skladu sa zakonskim odredbama u upravljanju unutrašnjim kontrolama u javnom sketoru. Moram napomenuti da je misija unutrašnje revizije da vršenjem revizije i savjetodavnom funkcijom doprinosi povećanju zakonitosti i obezbijedi rukovodiocu subjekta razumnu uvjerljivost da je sistem finansijskog upravljanja i kontrola usklađena sa stadardima i zakonodastvom. Cilj unutrašnje revizije jeste da unaprijedi poslovanje subjekta i pomaže subjektu da ostvari svoje ciljeve, a kako da subjekat unaprijedi poslovanje, kad Izvještaj revizije sadrži povjerljive podatke iz obavljenih revizija što je suprotno zakonskim odredbama, privatne nesuglasice i slično. Trebate znati da predsjednik ima svako pravo da ne uvrsti nešto u Izvještaj što nije u skladu sa zakonskim odredbama i pokrene pitanje odgovornosti. Čitava priča se vodi oko statusa zaposlene mlađe referentkinje, moram da kažem da sam rukovoditeljki rekao da će komisija za žalbe da odbaci način razrješenja, evo i opet je tužba pred komisijom, a u međuvremenu je rukovoditeljka prijavila Inspekciji rada način zapošljavanja mlađe referentkinje, koja je bila u obavezi da u roku od godinu dana položi sertifikat, ona to nije uspjel, ne svojom greškom, potpuno isti način zapošljavanja službenice koja još uvijek radi u Službi revizije. I tada i sada kažem, nikakva hajka ne postoji, bar sa moje strane i strane Opštine, na rukovoditeljku. To što se objavljivalo nikako nije ni u kom slučaju u interesu Opštine, jer je Služba unutrašnje revizije savjetodavno tijelo predsjednika Opštine, zato predsjednik mora da ima puno povjerenje u rad tog organa koji je zaista u početku radio kako je trebalo, što sam više puta javno isticao i tako je bilo i stojim iza toga. Međutim, kako je krenulo to funkcionisanje, nije ulivalo dalje povjerenje predsjedniku. Ja sam upozorio da će doći do nezakonitog otpuštanja radnika, što se i desilo, a u međuvremenu je Opština dobila više prijava, i jedina je nepravilnost nađena u Inspekciji rada, ispalo je da je rukovoditeljka prijavljivala samu sebe. Inspekcija je donijela odluku da je mlađa referentkinja morala da položi za taj sertifikat, ali niko nikad nije u organima uprave zbpg toga dobio otkaz“- kazao je Komennvoić.
On je dodao da se ne bi se usuđivao, niti želi da ulazi u međuljudske odnose
„ Svo vrijeme sam na to upozoravao. Ja moram imati Službu revizije u koju imam bezgranično povjerenje. Ako upozorim na nešto i to se desi, čemu onda to. Mi smo stvarno imali ranije rezultate revizije koje su rezultirale raznim tužbama, i stvarno pohvaljujem i cijenim taj rad rukovoditeljke, bilo je mučno, ne mogu da zaboravim taj period rada, ali ne podržavam dopisivanje po medijima i fejsbuku, niti je bilo mobinga za koji sam optužen. Ako neko ima moć i ovlašćenje da službenika otpusti, onda mora da računa da neko ko je poslodavac ima pravo da sankcioniše takvo činjenje. Na konkursu se javila jedna osoba i preporuka je Vlade da se mlađa referentkinja primi. Ja više nisam novinar, nemojte misliti da se ja uvijek slažem sa medijskim natpisima, ali ja sam sad predsjednik opštine i trudim se da sačuvam integritet ovog doma“- kazao je Komnenović.
Sekretarka Direkcije za imovinu, Rita Mitrović je kazala da je ranije već odgovorila zašto nema Izvješataj o stanju imovine.
„Ali kada bi u ovom Izvještaju bio i Izvještaj imovine on bi bio na jedno 1000 strana. Vi i da dobijete takav izvještaj ne biste ga mogli uporediti sa prošlom godinom jer su to obrasci koje šaljemo. Lakše bi nam bilo da imamo takav program, ali to iziskuje velika sredtsva i rad. Čekajući državu evo još ga nemamo. Sve to stoji na sajtu uprave za katastar, to nisu tajni podaci. Uglavnom, izvještaj o imovini ne može biti sastavni dio Izvještaja o radu. Što se tiče poslovnih prostorija, za zakupce koji ne plaćaju pokreću se postupci, ali traju dugo jer su procedure takve. Upravni postupak iseljenja ne može biti završen ispod godinu dana, a nakon toga ide sve preko sudsksog izvršitelja. Evo upravo čekamo jedno prinudno iseljenje. Bez obzira ko je zakupac, prema svima postupamo na isti način“- istakla je Mitrović.
Za pojašnjenje se javila i glavna rukovoditeljka Službe revizije, Jela Mrdak, ističući da sve želi pogledati u oči.
„Iako nemate pred sobom moj Izvještaj, drago mi je da je predsjednik kroz svoje izlaganje priznao kakav je on i svima je više nego jasno zašto ga on nije prikazao. Iako on kaže da nije u skladu sa nekim zakonom, samo donosilac može to da procijeni, a imao je vremena da me obavijesti o tome da nije dobar, jer sam ga uredno predala 9. februara, a ne da ja iz skupštinskog materijal saznam da on nije prikazan vama, da li zbog sadržaja ja ne znam, sami ćete zaključiti iz njegovog izlaganja. Vrlo je jasno zašto se Izvještaj nije našao pred vama. On nije morao biti usvojen, ali je morao biti prikazan. Za sve hajke na mene za koje je kazao da nije znao, sad je potvrdio. To kako ja radim pokazuje moj rad, jer ja nisam od juče ovdje već sedam godina. ja sam uvijek ocjenjivana najboljim ocjenama. Mene baš briga kako će me Željko Komnenović ocijeniti od oktobra do sad. je li imao čime da se pohvali u ovom prethodnom periodu jeste, nije to uradio i ne mora. Ja sam sama sebi pozvala inspekciju, dali smo šansu, ali kad je zakonski osnov nije bio ispunjen u oktobru, tražio je od mene da uradim nešto protivno zakonu, što ja nisam učinila. To je ono što je glavni uzrok, to je ono što meni odzvanja u glavi. O tome kako nam je narušio nezavisnost i objektivnost u radu, funkcionalnu i organizacionu to stoji u ovom Izvještaju. Sve ovo što govorim imam pismeno kroz akte i mejlove. Ja sam tražila da se vama dostavi moj Izvještaj, što je Skupština odbila, a pošto na sajtu Opštine ne postoje vaši kontaktiali, pojedincima sam poslala sama, jer nemam šta da krijem, ovaj Izvještaj je trebao biti danas ovdje, pa neka se ja zbog njega crvenim, a on svakako govori o radu lokalne samouprave. Ja ću se putem nadležnih organa truditi da se slabosti o radu predsjednika Opštine ne zvaršavaju u fioci kod njega već da idu ka Skupštini i Državnoj reviziji. 90 je realizovanih preporuka, ali 40 nije, 40 je djelimično realizovano. Na vama je tražite kroz dopunu da vam se ovo prikaže moj Izvještaj, ne morate ga usvojiti, ukoliko vas interesuje. Juče sam dobila mejl da danas nema potrebe da budem na sjednici, to mi je 2020. uradio Kusovac, a sada je to on pokušao. Nije mu se sadržaj Izvještaja svidio. A danas mi je uručen predlog o razješenju“- kazala je Mrdak.
Miljan Marković je kazao da je istina da je rukovoditeljka tražila da Skupštinska služba dostavi njen Izvještaj odbornicima.
„ Ja to nemam pravo da radim, niti bi to smio da uradim. Predsjednik je sam podnio svoj Izvještaj na koji će dobiti ili pohvale ili kritike“- kazao je predjsednik SO.
Predsjednik opštine je kazao da „u tome i jeste čitava priča“.
„U tome i jeste čitava priča, drama, manipulacije, a ogleda se u ovom rukovoditeljkinom nastupu. Niko ne može biti veći od sistema. Na svojim društvenim mrežama, rukovodilac koji je zakonom obavezan da čuva povjerljivost podatke nekoliko godina nakon prestanka službe, ona svaki podatak objavljuje na mrežama i čudi se što neću da komuniciram. Ja sam odlučio da to ne stavim u Izvještaj, jer ona i tu manipulativnim metodama o izvještaju tekuće budžetske rezerve od 2016-2021, ja sam godinu dana zahvaćen tim Izvještajem, i prethodnici su. Molim vas procesurisajte. Ja sam odgovoran za predloge, a ne Služba revizije. I pored toga ona je poslala izvještaj odbornicima, a na bolovanju je, a potpisuje dokumenta, dolazi i odlazi kad hoće. SDT-u je dostavljala dokumenta bez uvida kabineta, iako joj je to traženo. Niko ne može biti iznad sistema. Kakva hajka, jesam li ja pisao po medijima i mrežama. Objavite viber prepisku. Dvije trećine Izvještaja Službe revizije odnosi se na nesuglasice i međuljdske odnose, kakve to veze ima sa internom revizijom. Neću dozvoliti da neko kalja ugled opštine. Tako ste reagovali dan posle odlaska Kusovca, što nijeste prije. Jesam li ja bio tu ili Vi kad su se radile silne nepravilnosti. Sve znamo da ste komunicirali sa partijama zvanično, a na bolovanju ste vršili službenu prepisku. Neprijatno je, ja sam i izbjegavao da o ovome pričam, ali me interesuju rezultati i ugled Opštine. Ako ima nepravilnosti koje ste uočili slobodno podnesite tužbu, ali pazite se ako nema. Zar mislite da bih ja pokrenuo tužbu za visoku korpiciju da imam oraha u džepu. Niti treba da Interna revizija treba da bude lojalna predsjedniku, kako da imam povjerenja kad glava revizorka na mrežama povjerljive podatke objavljuje, to je relikt prošlosti DPS-a. Gdje su izvještaji o kontroli revizije? Kad su urađeni? Gdje je taj izvještaj? Odakle reviziji sopstvena arhiva koja nije dio arhiva Opštine Tivat, zato će neko odgovarati. Nemojte da se ovo pretvori u dijalog mene i gospođe Mrdak, ima sve zakonske uslove, komisije i nadležne organe, a ne da se ovdje pravi cirkus“- kazao je Komnenović.
odbornik Petar Samardžić je kazao da je Zakonom o lokaloj samoupravi jasno stoje ovlašćenja i obaveze predsjednik Opštine.
„Između ostalog da imenuje i razrješava glavnog administratora, te da vrši upravni nadzor nad radom organa i službi, što bi značilo da ima najšira ovlašćenja u vršenju svog posla. Organi i službe podnose najmanje jednom godišnje svoj izvještaj o radu. Ovo daje za pravo predsjedniku da od nekog traži svaki mjesec izvještaj o radu. Mi izlazimo iz nadležnosti SO raspravljajući na ovakav način, ne ulazeći u to je li tačno ili nije. Mi da presuđujemo da li je predsjednik s pravom izostavio ovaj Izvještaj mislim da nemamo ta ovlašćenja, dobili smo osnovnu informaciju i zna se šta slijedi, postoje sudovi i nadležni organi, a mi sa ovim ne treba da opterećujemo skupštinu“- kazao je Samardžić.
Marković je kazao da SO nije prihvatila inicijativu rukovoditeljke Jele Mrdak da pošalje dodatan materijal odbornicima.
„Ne smijem, niti mogu da se miješam, tako je i urađeno, a ovo je sad dat odgovor na pitanje odbornika. Niti ćemo se pretvoriti u sudnicu, niti ćemo ići dalje od ovoga, odgovori su dati i to je to“- objasnio je Marković.
Odbornik Đurović je upozorio na povredu Poslovnika.
„Gdin Samardžić je pravnik i čita zakonske okvire, ali njegov komentar nema veze sa procedurom ni poslovnikom“.
Igor Petković se javio proceduralno i kazao da su izrečene prijetnje.
„Ovjde su iznešene stvari koje su opasne, u najmanju ruku prijetnja predsjednika prema koleginici, Vi nijeste reagovali. Iznijeti su dokazi i u skladu sa čl. 52 želim da mi se dostavi predmet ovog razgovora koji se desio sad i Vi ste dužni da odredite pauzu kako bismo se odredili šta ćemo dalje“- kazao je Petković.
Marković je kazao da diskusija nije bila uznemirujuća i kazao da Petković može uzeti pauzu za sebe.
Petković je kazao da prema Poslovniku predsjednik SO može dati pauzu ukoliko to klub odbornika traži pauzu, što je i zatražio.
Marković je stavio na glasanje da li da se odredi pauza po zahtjevu odbornika, protiv čega se izjasnilo 14, dva su bila uzdržana.
U drugom krugu se javio Igor Petković.
„Kada je u pitanju situacija u kojoj se revizija nije našla u Izvještaju predsjednika, moram napomenuti da 2020. kada je tim „Mančester“ otpustio 40 ljudi, jedino se revizorka našla pošteđena. Danas, tri god posle, kad Vama ne odgovara posao revizorke Vi reagujete ovako. Predsjedniče, Vaš ton prema jednoj ženi je bio neprihvatljiv, bez ulaska u to ko je kriv, a ne sjećam se da ste je zaštitili kada su se o njoj pisali članci. Želim samo da kažem, predsjedniku Skupštine opštine, predsjedniku opštine i njegovom advokatu, svaka vam čast“.
Odbornik Samardžić je kazao da ne poznaje gospodina Petkovića.
„Ne poznajem gdina Petkovića i ne znam čime se on bavi, ali ovo je pokušaj politizacije ove SO koje DPS i sateliti rade već 30 godina. Oni apsolutno nikakav doprinos nisu dali javnom interesu građana, od kad je počela sa radom ova skupština, ovaj saziv, sem što se bave podmetanjem i podjelama. To je politika kriminalnog režima DPS-a koji nas je doveo dovde. Vidjeli smo da imamo breme problema koje sad mi moramo da rješavamo. Sve što su mogli su rasprodali, a institucije iskoristili. Sjetite se otpisa duga Portu, koji gđa Matijević nije htjela potpisati, pa je posle Kusovac to uradio po nalogu šefa kriminalne grupe, i takvi ljudi ovdje nešto nekome spočitavaju. Šta reći“- kazao je Samardžić.
Petković se proceduralno zbog pominjanja u negativnom kontekstu.
„Gospodine Samardžiću to što se ne poznajemo zadovoljstvo je obostrano. Predsjedniče Skupštine, ovo što se ovdje danas izgovorilo Vi nijeste reagovali. Trebali ste nam onda dati uvid u izvještaj revozorke“- kazao je Petković.
Marković je kazao da ne odobrava riječi mržnje, ali da procedurom nije mogao reagovati. On je zamolio odbornike da koriste „lakše“ riječi.
On je dalje replicirao Petkoviću na iskaz da su „njih trojica napali ženu“.
„Ja je nisam htio prekidati jer je to bilo njeno izlaganje, a svako izlaže na svoj način. Nemam apsolutno nikakav stav ni prema kome, jer nisam dio tih događaja, sve se dešavalo čak i prije mog mandata. Moj stav je da se ovdje radi o Izvještaju i mi raspravljamo o Izvještaju koji pred nas dostavlja predsjednik. Mi nemamo pravo da ga dopunjavamo, svi sekretari su podređeni predsjedniku. Mi ne raspravljamo o revizorskom izvještaju, tražite da se miješam u rad predsjednika, kao što ne bih ja dozvolio da se on meni miješa. Ja poštujem sve i rekao sam gđi Mrdak da ukoliko misli da je oštećena neka ide do kraja, ali da ja kao predsjednik SO šaljem dodatak i nazovem ga kao šta? Ona ga je sama dostavila odbornicima, a da li je to po zakonu, smije li to ona da radi, ja u to neću da ulazim. Rasprava je dozvoljena na nivou što je dat odgovor na postavljeno pitanje. U tom dijelu je dozvoljeno, a ne da ja sudim ko je šta uradio. Ona je dala odgovor na postavljeno pitanje i tu se završava rasprava. Ovo niti je sudnica, niti će biti. Ja sam uradio što je do mene. U momentima je dosta „klizavo“ da odredim šta je tema, vi svi to vješto koristite, a ja dozvoljavam da iznesete svoje mišljenje. Ja jesam iz vlasti, ali se trudim da budem nezavisni arbitar“- objasnio je Marković.
Predsjednik opštine je odborniku Petkoviću kazao da mu nije „mrska osoba“.
„Emocije su jedno ali šta sam ja uvredljivo rekao. Ako je „pripazite“ prijetnja onda se izvinjavam. Upravo sam zato reagovao, jer je na Dnevnom redu Izvještaj o radu predsjednika. Pitajte kad smo budžet usvojili i šta smo uradili, a ovo sa gđom Mrdak će imati sudski epilog. Ja sam odlučio da to ne stavim i stojim iza toga. Kritikujte izvještaj, a ne ono čega nema. Gospodin Đurović me pitao za razloge ja sam ih rekao“- kazao je Komnenović.
Odbornik Đurović se javio proceduralno, oko toga „što treći put predsjednik govori a vrijeme stoji“.
„Ja sam tražio odgovor ali skrećem pažnju na kršenje člana koji se tiče trajanja izlaganja i prava izlaganja“.
Marković je kazao da je predsjednik i odlučio da će odgovoriti na pitanja u cjelosti, što je i rečeno prilikom postavljanja pitanja.
On je kazao da on može prekidati svakoga, ali se trudi da svi dobiju odgovor.
Odbornik Đurović je dopuni pitanje.
„Konkretno oko izvještaja koji nismo vidjeli. Revizija je bitna institucija za zakonitost poslovanja, i za ono što radi mora imati veliki stepen autonomoije i mimo uticaja pojedinca. Zanima me od rukovoditeljke, koje su nepravilnosti uviđene? Slažem se Skupština nije mogla poslati, ali mi kao odbornici imamo pravo na uvid u sve materijale. Zahtjev nismo uputili jer nismo ni bili informisani o ovome. Slažem sa Komennovićem da će ovo imati epilog na sudu. Ako on u ovoj situaciji ne bude u pravu, ja od njega opet očekujem ostavku. Ja ne zauzimam stranu, ali znam da je Mrdak bila problem Kusovcu i sad Komnenoviću. Ovo je sve politička priča, evo gdin Samardžić je u svom proceduralnom odgovoru držao politički govor“- kazao je Đurovič i pitao predsjednika Opštine oko broja objava u medijima, navodeći da ih je najviše bilo u Vijestima, te u Radio Tivtu, zatim drugim medijima i upitao koliko sredstava se izdvaja za Vijesti, a koliko za sve ostale medije, kako bi se „vidjela dubina problema“.
Samardžić je proceduralno odreagovao i upozorio da se pokušava u Izvještaj predsjednika ubaciti Izvještaj revizije.
„Ja ponovo kažem, neću da ulazim da li je pred imao pravo ili ne, ali mi ovdje raspravljamo o Izvještaju predsjednika“.
Marković je kazao da Đurović tražio od predsjednika da govori o Izvještaju koji nije uvrstio u svoj godišnji Izvještaj.
„Znači ponovo kažem da ne možemo raspravljati o nečemu što nije predmet rasprave“- Marković.
Đurović je kazao da će tražiti da im dostave Izvještaj revizorke i tražio od predsjedniak da odgovori.
Predsjednik je kazao da niko ne koristi politički uticaj.
„Interna revizija je savjetodavno tijelo koje vrši reviziju prema nalogu predsjednika. Znam zašto pitate za cifre za medije ali nemam precizan odgovor na to. Sa štampanim medijima nemamo neki veliki ugovor, već samo za nek čestitke, a sa TV Vijesti imamo ugvoor za Jutarnji program i to je sve. Što se tiče Radio Tivta, američka ambasada je dala najveće ocjene o izvještavanju Radio Tivta u toku izbora na što sam veoma ponosan. A o Izvještaju revizije ja odlučujem“- kazao je Komnenović.
Đurović je proceduralno reagovao na nadležnost predsjednika SO oko tumačenja izlaganja.
„Ja sam pitao konkretne iznose, gdin Komenović je potpisivao te iznose, uopšte nijesam komentarisao rad Radio Tivta, nego sam pitao konkretno koji iznos se daje koncernu Vijesti“- kazao je Đurović.
Marković je odgovorio da je naslijeđena praksa da se predsjedniku i sekretarima ne ograničava vrijeme odgovora zbog kompleksnosti pitanja, na šta je Đurović kazao da je predsjednik političar i da nema veća prava od ostalih odbornika.
Potpredsjednik Jovan Brinić se javio i kazao da je više od 120 zaposlenih radilo Izvještaj predjsednika.
„Ja sam bio sekretar i nijesam ulazio u lične stvari, ali znamo da smo godinu počeli sa privremenim finansiranjem sa punim računima. Budžet je tek 1. aprila stupio na snagu, nikad duža kampanja koja je nosila razna ograničenja. Rad je bio veoma otežan. Pa se promijenio Odbor povjerenika, pa je Podgorica upravljala Tivtom. To su sve bile okolnosti u kojima se radilo, a rezultati koji su prikazani su veoma kvalitetni. U tom smislu su određene stvari desile, ne tiče se nas i nećemo ulaziti u to, ali ovo je izuzetno pozitivan Izvještaj“- pojasnio je potpredsjednik Brinić.
