Cvijet magnolije, jedne od najstarijih, najljepših i najmirisnijih biljaka na Zemlji, cvijetni je simbol tivatske opštine. Istorija ove biljke i njena upotrebna vrijednost privlače pažnju naučnika iz više oblasti, ali i gastronoma koji znaju brojne delicije pripremljene od cvijeta ove čarobne biljke.
Piše : Mašo Miško Čekić
Evropljani su za magnoliju čuli tek 1570 godine. Opis ove prelijepe biljke objavio je, po povratku iz Meksika, Francisko Ernandez, ljekar španskog kralja Filipa II. Sredinom XVII vijeka magnoliju je detaljno opisao i francuski botaničar Plumije, koji je bio u službi Luja XIV i po njegovom nalogu putovao svijetom prikupljajući najljepše biljke za vrt dvorca Versaj. Opisujući biljku Plumije joj je dao ime, u čast Pjera Magnola, direktora Botaničke bašte u Monpeljeu. Od prvog saznanja o biljci velike ljepote trebalo je proći punih 167 godina da bi Evropljani i vidjeli jemagnoliju. Godine 1737. u brodskom tovaru koji je stigao u francuski grad Nant bilo je i stablo magnolije. Bila je to magnolija grandiflora, najljepša među osamdeset vrsta koje rastu u Srednjoj i Sjevernoj Americi, Kini i Japanu. Zimzeleno je drvo koje cvjeta od maja do septembra i to na stablu starijem od deset godina. Cvjetovi su, u zavisnosti od vrste, različitih oblika – peharasti, zvjezdasti, čašasti, zdjeličasti, a boje variraju od bijele, roze i ljubičaste do žute i crvene. Listovi su im krupni i sjajni, a plodovi liče na šišarke. Rascvjetalo stablo magnolije najljepši je ukras parkova i dvorišta. Ono što posebno oduševljava je starost ove biljke. Njena istorija seže u daleku prošlost o čemu svjedoče fosilini ostaci stari 95 miliona godina ! Široko je rasprostranjena u parkovima, vrtovima i na terasama, a njezini cvjetovi i miris nemaju samo ukrasne karakteristike. Stoljećima poznata u tradicionalnoj kineskoj medicini, danas se koristi i na zapadu u medicini i kozmetici. Ljekoviti su cvjetovi, kora, korjen i sjemenke magnolije, a posebno dobre rezultate daju magnolol i onochiol, fenolni spojevi koji opredjeljuju miris, a imaju i snažno antioksidativno djelovanje. Preparati od magnolije koriste se u borbi protiv vrućice i upala, groznice, smirivanju kožnih ekcema i tegoba mokraćnog sistema, menstrualnih grčeva, bolova u trbuhu, nadutosti, mučnine, proljeva i probavnih smetnji. Iz cvjetova magnolije dobija se rijetko i skupo eterično ulje veoma pogodno za liječenje depresije i stresa, a antimikrobna svojstva magnolije koriste se u liječenju akni. Zahvaljujući snažnom antioksidativnom djelovanju, masaža eteričnim uljem magnolije usporava proces glikacije kože , sprječava starenje stanica i povećava razinu hidratacije i elastičnosti kože. Injekcije ekstrakta kore magnolije izazivaju opuštanje mišića. Eterično ulje magnolije čini kožu mekom i svilenkastom, opušta crte lica, revitalizuje i usporava starenje. Vlaži i daje ugodan osjećaj svježine kada se koristi kao oblog. Za regenerirajuću kupku: nakon napornog dana, nema ništa bolje od tople kupke s nekoliko kapi eteričnog ulja magnolije.Također se koriste u formulama za liječenje kašlja i astme jer se cvijet magnolije u tradicionalnoj kineskoj medicini povezuje s plućima. Koristi se za liječenje hroničnih respiratornih infekcija, sinusitisa i kongestije pluća. Treba reći da je u zapadnoj medicini o cvijetu magnolije provedeno vrlo malo istraživanja. Kineski fitoterapeuti posebno koriste cvjetove Magnolia liliflora. U zapadnoj fitoterapiji koriste se i druge vrste magnolija, na primjer Magnolia virginiana, Magnolia glauca, Magnolia acuminate i Magnolia tripetata.
Manje je poznato da su cvijetovi većine vrsta magnolije jestivi. Mogu se jesti sirovi ili u salatama, pohovani i prigani, u pripremi napitaka, za kiseljenje ili pripremu poslastica. Cvijet magnolije je simbol snage i vjernosti, posebno u Kini, dok je kod nas simbol vraćanja staroj ljubavi. Ako želite stabilnost i mir u kući, u dvorištu obavezo gajite drvo magnolije!
Kiseli cvijetovi magnolije omiljeni je dodatak brojnih jela u Engleskoj i zemljama dalekog istoka, posebno Japanu i Kini. Priprema je jednostavna i ne zahtjeva veću stručnost i kulinarsko znanje.
Kiseli cvijetovi magnolije
Latice desetak cvijetova magnolije odvojiti od čašice, nježno oprati i posušiti. Po 3 – 4 latice složiti jednu na drugi i lagano ih saviti u obliku valjka. Složiti u teglu. Kvarat osta, najbolje jabukovog, prokuhati sa ožicom cukra i ožicom soli pa preliti preko latica cvijeća u tegli. Dodati špicu česna i jedan zvijezdasti anis. Dobro zatvoriti novim zatvaračem, okrenuti teglu i ostaviti pola sata. Ohlađenu teglu spremiti na hladno mjesto, najbolje u frižider i koristiti nakon desetak dana. U Japanu latice magnolije kisele u ostu od oriza. Jednu ćikaru osta od oriza prokuhati sa tri ožice cukra i ožicom soli. Ako je ostac jak, dodati malo vode i zajedno prokuhati. Vrućom tekućinom preliti latice 7 – 8 cvijetova magnolije složene u tegli. Zatvoriti i ostaviti na hladnom mjestu nekoliko dana.
Prigani cvijetovi magnolije
Ova delicija posebno je na cijeni ako se priprema od velikih, bijelih i mesnatih latica magnolije. Latice pažljivo odvojiti od čašice cvijeta i lagano očistiti vlažnom kuhinjskom krpom. Latice su veoma nježne pa je čitav proces pripreme potrebna naročita pažnja kako se ne bi oštetile. Pripremljene latice umočiti u ubaćena i posoljena jaja, pa u prezle i prigati na vrelom ulju. Kad zašute sa jedne, okrenuti ih na drugu stranu. Prigane latice stavljati na kuhinjsku kartu da se dobro ocijede od ulja. Poslužiti toplo uz neku laganu salsu. Latice magnolije umočene u tijesto i prigane pa posute cukrom u prahu odlična su poslastica. Tijesto, malo gušće nego za palačinke, pripremiti od brašna, cukra, bjelanaca i malo vode. Pripremljene latice cvijeća umočiti u tijesto i prigati na vrelom ulju. Prigane stavljati na kuhinjsku kartu i obilato posuti cukrom u prahu. Kao prilog jelu ili kao lagano jelo uz salate, latice magnolije prigaju se i u klasičnom tijestu, sličnom orli masi. Na deset dekagrama brašna dodati malo soli, jedno cijelo jaje i jedan decilitar mineralne vode. Dobro umutiti tijesto da bude bez grudvica i ostaviti da počine najmanje pola sata. Pripremljene latice magnolije umočiti u tijesto i prigati u vrelom ulju. Prije posluživanja ostaviti na kuhinjsku kartu koja će upiti višak ulja. Po potrebi malo posoliti.
Kolač sa magnolijom
Ova engleska poslastica jednostavna je za pripremu, a na sto donosi miris proljeća. Za pripremu ovog kolača potrebno je :
2 ćikare slatkog vrhnja za kuhanje
2 ćikare isjeckanih latica cvijeta magnolije
½ ćikare cukra i par ožica cukra u prahu za glazuru
1 ½ ćikara brašna
2 jaja
Prašak za pecivo
U lonac staviti slatku pavlaku sa laticama magnolije i zagrijavati do vrenja, ali ne smije provreti. Smanjiti vatru i uz povremeno miješanje ostaviti 30 minuta. Procijediti, pavlaku ostaviti da se hladi, a cvijeće baciti. Sjediniti brašno, cukar, prašak za pecivo, jaja i 2/3 prohlađene pavlake. Žicom ili mikserom umutiti tijesto i usuti u pleh obložen kartom za pečenje. Peći na 180 stepeni oko 30 minuta, provjeriti čačkalicom i po potrebi peći još koji minut. Pečeni kolač prohladiti, izvaditi iz pleha i preliti glazurom. Za glazuru je potrebno dobro miješati preostalu pavlaku sa cukrom u prahu. Cukar dodavati malo po malo, dobro mutiti dok se ne dobije glazura željene gustine koja ne smije biti pregusta, ali ni rijetka. Glazurom preliti kolač i odmah služiti.
Bonkulovići su osmislili i pića sa cvijetom od magnolije među koje su posebno popularni aperitiv, vino i sok. Ove recepture ne spadaju u tradicionalne, pa ih možete dorađivati po svojoj želji i vlastitom iskustvu u pripremi sličnih napitaka. Vino od magnolije priprema se jednostavo.
Vino od magnolije
Četiri – pet šaka grubo narezanih latica magnolije staviti u teglu, dodati 2 boce bijelog vina, najbolje slatkog muskata, i šipku vanilije. Ostaviti zatvoreno desetak dana, procijediti i uživati uz dobar kolač. Listajući internet stranice pronašao sam zanimljivi recept za aperitiv sa cvijetom magnolije. Dvije – tri šake latica preliti sa pola litre alkohola ili dobre loze odnosno votke i pola litre dobrog crnog vina. Dodati štapić vanilije izrezan na komade i ostaviti poklopljeno desetak dana. Procijediti i dodati 30 dag cukra. Ostaviti poklopljeno tri mjeseca do uživanja u neobičnom aperitivu.
Sirup od magnolije
3/4 ćikare vode
¼ ćikare cukra
1 feta limuna
Veliku šaku latica
U teglu pomiješajte cukar i vodu. Dodati latice magnolije i limun, poklopiti i ostaviti u frižideru 24 sata. Procijediti i sirup prokuhati. Ohladiti i spremiti u bocu. Najbolje je da se čuva u frižideru, mada neotvoren može dugo stajati na nekon prohladnom mjestu.
Sirup se može pripremiti i na drugi način zašto je potrebno 10 dekagrama latica magnolije, 60 dekagrama cukra u prahu i 6 decilitara vode. U šerpu pomiješati cukar i vodu i stavite na laganu vatru dok se šećer potpuno ne otopi. Dodati latice magnolije i ostaviti nepoklopljeno da lagano krčka dvadesetak minuta. Procijedite sirup i ostaviti u sterilisanu bocu. Zatvoriti i ostaviti da se ohladi. Upotreba sirupa zavisi od vas. Može se koristiti za sok sa vodom ili mineralnom vodom, kao preliv za sladoled, biskvit ili kao dodatka bilo kojoj poslastici.
Od sirupa do likera put je kratak. Dovoljno je u sirup dodati rakije u željenoj količini i ostaviti par dana pa uživati u likeru od magnolije.
Tu se ne završava priča o magnoliji. To je tek početak onoga što se treba znati o najstarijoj dami među biljkama. Uz naklon.
