Protokolarnom ceremonijom, svečanim prijemom i prigodnim programom, na Pinama je večeras obilježen 90. rođendan Školskog broda Jadran. Prijemu su prisustvovali zvaničnici Vlade Crne Gore, Ministarstva odbrane, Mornarice Vojske Crne Gore, kao i zvaničnici bokeljskih opština.
Program je započeo projekcijom dokumentarnog filma o ŠB Jadran, nakon čega se obratio zapovjednik broda, kapetan korvete Ivan Laković, koji je pozdravio visoke zvanice, Tivćane i prijatelje ŠB Jadran.
“Želio bih da vas još malo zadržim na talasima mora i okeana koji su vam u mislima nakon odgledanog dokumentarnog filma i nadahnuto govorenja pjesme Jadranu. Ostanite u toj imaginarnoj plovidbi na palubi naše Jadrana i razmišljajte.
Devedeset godina je zaista dug period. Koliko generacija pitomaca kada je ta studenata je na ovom brodu prošlo izuzetno zahtjevnu obuku o pomorstvu, taktičkoj, elektronskoj i astronomskoj navigaciji? Koliko truda, vještine, znanja, brige su pružali svi podoficiri i oficiri, podučavajući mlađe generacije? Koliko pomorskih brodarskih gradova je izvela posada broda smjenjujući se generacijski tokom ovih 90 godina postojanja školskog broda Jadran? Koliko stručnosti, profesionalnosti, izdržljivosti, posvećenosti brodu i posadi su ovih devet decenija uložili svi komandanti broad? Ukoliko strašnih nevera su svi prošli, ali i ljepota, bonace doživjele. Samo kroz te misli shvatićete šta svima nama koji služimo i koji su služili na brodu znači Jadran i koliko je on zaista značajan i vrijedan. Sve ovo što sam rekao je radi pijeteta prema onima koji su učestvovali u ideji izgradnje, te samoj gradnji broda i svima onima koji su na njemu službovali tokom bogate istorije broda. Ovi koji su sada tu i u čast onih koji će nas naslijediti”- kazao je Laković.
On je upitao da li se može zamisliti koliko znoja su prolili čuveni meštri tivatskog Mornaričko tehničkog zavoda, vraćajući svu ljepotu i sjaj našem Jadranu kroz sve generalne, velike i male remonte i dokovanje.
“Veliko hvala i svima njima. Sjećam se kada sam kao student Vojne akademije, zajedno sa klasićima na ramenu nosio neki od drvenih elemenata snasti na reparaciju u čamčarsku radionicu Remontnog zavoda Sava Kovačević, ovdje u Tivtu. Tada sam bio srećan i poletan, a danas sam još više kada moja posada i ja na ramenima iz kalafatske radionice Bokovac iznosimo novoizrađeni drveni element snasti. Sretni smo jer i danas postoji vješte ruke i oštre oči kako ima Nenad Bokovac i što znamo da će nam naš Jadran još ljepše zablistati kada sve bude završeno i montirano na brodu”- kazao je Laković i dodao da su srećni što će od sada redovan remont moći da rade u brodogradilištu Adriatik 42 u Bijeloj.
On je kazao da Jadran ima mnogo prijatelja, te izdvojio Gorana Grkovića, jednog od najvećih zaljubljenika u brod Jadran.
“On je svojom neiscrpnom energijom, znanjem i ljubavlju uspio da pronađe, sačuva i prezentuje brojne istorijske artefakte broda”- kazao je Laković i istakao da je Školski brod Jadran najvrednije pokretno materijalnom dobro naše države.
“Naš Jadran je simbol pomorske kulture i tradiciji. Brod koji je kroz 24 međunarodna krstarenja na najljepši mogući način reprezentovao u svoju državu. Ne postoji luka u kojoj je naš prelijepi jedrenjak nije dočekan uz oduševljenje i ovacije tamošnjih mještana. Da bi nam školski brod Jadran dugo plovio, bio svojevrsna škola pod jedrima, učionica na moru, potrebno je da uvijek budemo svjesni kakav dragulj posjedujemo i kakav tretman ovaj brod samo po sebi zaslužuje. Srećom ti 90. rođendan Jadran je naš bijeli i lijepi, da ti budu puna jedra da ti uvijek bude povoljan vjetar i da imaš bar jedan metar mora ispod kobilice, sa željom da i 100. svi zajedno i na ovom istom mjestu slavimo. Neka plovi školski brod Jadran i neka je vječna Crna Gora”- poručio je Laković.
Predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, osvrnuo se na daleku 1933. i 16. jul, kada je jedrenjak „Jadran“ uplovio u Tivat.
“Malo je ko mogao pretpostaviti da će ovaj brod i ovaj grad stvoriti vjekovnu vezu. Njegova izgradnja inicirana je vizijom „Jadranske straže“ da se na jednom školskom jedrenjaku, kakvim Jugoslovenska Kraljevska Mornarica do tada nije raspolagala, obučavaju njeni mladi pitomci. Oko ove ideje jačanja tadašnje mornarice i propagiranja strateškog značaja mora, okupila se svesrdno ondašnja javnost. Jadran i dan danas, 90 godina kasnije, služi zadatom cilju.
Odmah po izgradnji, Tivat je prva luka u Kraljevini Jugoslaviji, njegovoj domovini, u koju je uplovio. Tivat će za Jadran postati dom, a Jadran će za Tivat i Tivćane uvijek biti više od predivnog trojarbolnog jedrenjaka, vjerovatno najfotografisanijeg broda na Adrijatiku. Zato je ushićenje zbog dolaska školskog broda „Jadran“ isto i danas, 90 godina kasnije, kada obilježavamo njegov rođendan – datum kad je „Jadran“ upisan u Flotnu listu mornarice Kraljevine Jugoslavije. 19. avgust je postao povod za ponos i za neskrivenu radost što pod njegovim jarbolima sa posebnim pijetetom možemo pričati o našoj pomorskoj tradiciji, o slavnim momentima pomorske istorije, o tome kako su stasavale generacije mornara i sa koliko dostojanstva su služile ovom brodu, moru i svojoj otadžbini”.
Komnenović je kazao da je nezaboravni pomorski heroj koji je slavno stradao na razaraču „Zagreb“ na početku II Svjetskog rata, Milan Spasić, upravo služio na ovom brodu i kao njegov najbolji navigacioni oficir, te 1938, školski brod „Jadran“ doveo do njujorškog Kipa slobode.
“U tivatskom Arsenalu potpuno je remontovan više puta, a malo ko je Jadran poznavao do tančina, onako kako su ga znali tivatski majstori, zanatlije i inženjeri. Sve ove godine Tivat je dio sebe ugrađivao u ovaj jedrenjak. Jedna od najvećih počasti za svakog Tivćanina bila je i ostala da primi cimu sa Jadrana i pomogne njegovo vezivanje za mulo Staničića. Simbolično večeras mi konop uzimamo u ruke i vežemo ga za našu obalu, a ovaj jubilej za naše sjećanje. Nakon četiri godine „Jadran“ je ponovo na Pinama, na svojoj bitvi. Zapravo na ovoj slici koja je pred nama i čiji smo večeras svjedoci, nema ničeg prirodnijeg, jer on ovdje pripada. On je dio istorije Tivta, pa jedan bez drugog ne čine cjelinu”- istakao je Komnenović i dodao da je „Jadran“ živa slika desetljeća bokeljske pomorske tradicije.
“On je svjedok burnih dešavanja na ovim prostorima. I heroj, a nekad i žrtva.
Da je u prilici, svaki Tivćanin bi vam rekao, a ja sam dužan naglasiti, da smo dužni očuvati taj istorijski kontinuitet povezanosti broda i grada. Dužni smo brinuti o „Jadranu“ – o našoj istoriji i tradiciji pod jedrima, na kojoj ćemo školovati nove generacije budućih pomorskih oficira. Obavezni smo čuvati Jadran i ukazivati mu svu potrebnu pažnju, jer on je u isto vrijeme ploveća učionica – važna karika u sistemu obrazovanja, izuzetan primjerak tradicionalne brodogradnje, državna imovina koja bi trebalo da dospije na listu svjetske kulturne baštine, kao I turistička atrakcija.
Tek kada svojim činjenjem uvažimo „Jadran“ kroz prizmu svega što on predstavlja, moćićemo osjetiti pravo zadovoljstvo što imamo tu privilegiju da je naš. Jer Jadran je za Tivat i Tivćane daleko više od broda, a njegovih 90.godina postojanja je mnogo više od jubileja. Jadran je velika neispričana priča o tradiciji plovidbe pod jedrima, neraskidivoj vezi sa morem, direktna istorijsko-genetska veza sa slavnim bokeljskim pomorcima koji su vjekovima svjetsku kulturu i najznačajnije civilizacijske vrijednosti donosili u svoj kraj a slavu bokeljskog pomorstva prenijeli širom svjetskih meridijana”- kazao je Komnenović i poželio “našem mladiću od 90 ljeta još mnogo pređenih nautičkih milja, mirno more i dobar vjetar u jedrima”.
Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu dr Dritan Abazović kazao je da je “Jadran” najstariji, najbolji i najljepši ambasador Crne Gore na moru.
“Jadran, kao najljepši starac u poodmaklim godinama, i danas ne ostavlja ravnodušnim posmatrača koji zna šta je more i koji cijeni more, već svojom ljepotom zadivljuje svakog ko ga vidi. Ovaj prelijepi jedrenjak i danas podsjeća na davna vremena kada su jedrenjaci otkrivali svijet i omogućili napredak civilizacije. Naš Jadran je ploveć kroz istoriju časno i ponosno predstavljao države čiju je zastavu viorio i dijelio njihovu sudbinu, uvijek pričajući priče sa svojih krstarenja koja su ušla u istoriju” istakao je premijer.
Premijer u tehničkom mandatu, predstavnici Vlade i ostali zvaničnici su nakon ceremonije u društvu komandanta i posade Jadran obišli brod, nakon čega je Abazović odgovarao na pitanja novinara.
Na pitanje da li će oštrije odgovoriti Republici Hrvatskoj, te da li je Jadran nesporno državna imovina Crne Gore, premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, kazao je da nisu izabrali retoriku koja bi mogla da navodi da postoji neki veći spor. On je zahvalio novinaru Vijesti Siniši Lukoviću koji je svojim tekstovima “objasnio mnogo toga”.
“Što se nas tiče, pozicija se uopšte nije promijenila. Mi danas slavimo jubilej i mi smatramo da je brod Jadran naše kulturno blago i dio naše tradicije i vojne i svake druge i ne želimo, ne bi voljeli, iako na to ne možemo možda uticati, da on bude predmet bilo kakvog sporenja, neka Jadran služi za obuku mornara, za obuku vojnika i neka šalje jednu poruku da smo nekada bili jedna mnogo veća zemlja koja je gradila izuzetno lijepe brodove kao što je Jadran, a da ćemo ubuduće takvu imovinu koristiti na najbolji mogući način. Šaljemo ruku prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa”- kazao je Abazović.
Na pitanje Radio Tivta, s obzirom na neraskidive veze sa Tivtom, da li postoji mogućnost da on bude povjeren Tivtu i Pomorskom fakultetu, Abazović je odgovorio:
“Smatram da treba da uložimo napore kao Vlada da se on renovira i drago mi je da porodica Bokovac već vrši neke aktivnosti u tom pravcu zajedno sa Ministarstvom odbrane. Naravno motiv, a to je Tivat njegova kuća, njegova luka Jadrana i on nekako najljepše i najkomotnije pristaje ovdje, tako da na moju radost i vjerujem brojnih Tivćana i građana, je lijepo što je smješten ovdje, ali neka se samo završi ovo renoviranje. Mislim da treba da se nađe neki zajednički jezik. Zašto da ne, sve što može da služi, bilo studentima, bilo ljudima koji žele neku drugu vrstu obuke. Zašto da ne? Ali u svakom slučaju mislim da Ministarstvo odbrane treba da nastavi da se stara o Školskom brodu Jadran, a da sa Opštinom Tivat nađe jedan od najboljih zajedničkih jezika kako bi gro svog vremena i najviše svog vremena on provodio na Pinama”- kazao je Abazović.
U svečanom programu učestvovao je ansambl Kulturno-umjetničkog društva Boka, kao i orkestar Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, koji je 16. jula 1933. dočekao Jadran prilikom njegovog prvog uplovljenja u matičnu luku Tivat.
