U Gornjoj Lastvi je sinoć održan Jazz koncert u okviru manifestacije “Dani pejzaža” kuju organizuje KZU “Napredak” Gornja Lastva.
Koncert su izveli Ivan Marović na klavijaturama, Šule Jovović bas gitara i bubnjar Slaven Ljuljić.
Marija Nikolić, ispred udruženja kaže da je za posljednji događaj “Dana pejzaža” odabran Jazz jer je i prvi koncert bio jazz, a kako je istakla Gornja Lastva zaslužuje jazz, kao što i jazz zaslužuje Gornju Lastvu kao pozornicu.
“Jazz volimo i mi i publika, ovo su deveti “Dani pejzaža”, tako da nas dogodine čeka jubilej od deset godina. Ima dosta stalne publike, ima novih, strane publike i po reakcijama na društvenim mrežama mislim da su svi jednako zadovoljni, a onda smo i mi zadovoljni”.
Mislite li da ste uspjeli valorizovati i popularizovati Gornju Lastvu kao mjesto kulturnih dešavanja, koncerata, radionica i ostalog?
“Da uspjeli smo, medijski smo bili dosta prisutni, imali smo tri televizije na našim događajima i naravno lokalne radio stanice. Mislim da ovo što radimo ima pozitivnog odjeka i da služi svrsi, promociji u turističkom smislu, promociji sela kao pozornice, kao nečega što je lijepo i što treba čuvati. Sigurno ovo što radimo pomaže”.
Kada smo kod pejzaža, koliko je po vama pejzaž Gornje Lastve uspio ostati sačuvan?
“Može se reći da je sačuvan, ali koliko ćemo uspjeti da odolimo nasrtajima, nisam sigurna. Vidjeli smo da je ideja proglašenja Vrmca zaštićenim parkom prirode dosta zastala jer ljudi ne žele ograničenja u pogledu gradnje. Mislim da je to pogrešno jer tek očuvani pejzaž nam dugoročno može donijeti finansijsku dobit. Trudićemo se i dalje i nadam se da ćemo očuvati Vrmac kao oazu od svega ovog prekomjernog, neestetskog i nekorisnog na duge staze”.
Ovu našu oazu su primjetili i prepoznali svi oni stranci koji su odabrali Crnu Goru kao domovinu. Da se primjetiti da gradnja u Gornjoj Lasvi ne prestaje, koliko je po vama uticaj investitora na samu lokalnu samoupravu primjetan u odnosu na žitelje Gornje Lastve. Imaju li gradske vlasti sluha za mještane više nego za investitore?
“To je dosta teško i kompleksno pitanje. Lokalna samouprava, znamo da je politička organizacija, sebe tako doživljava pa nastoji vjerovatno udovoljiti ljudima neselektivno, što je loše ne samo za lokalnu samoupravu nego i za ljude koji traže nepotrebne stvari. Ljudi u Gornjoj Lastvi nisu drugačiji od ostalih, vide da je moguće, što nam je bio i cilj, da mogu ostvariti profit na svojoj baštini. Sada je samo pitanje da se nađe mjera koja će doprinijeti očuvanju baštine, a profit njezinim vlasnicima, pa i lokalnoj zajednici. Mislim da bi tu lokalna zajednica trebala imati veći i profesionalniji uticaj u smislu znanja i očuvanja. Da vodi ipak računa da se taj veliki investicioni pritisak ne pretvori u puno negativniju stvar nego što bi smjela biti. Da se nađe mjera između očuvanja i profita. Ipak su oni vlast i imaju instrumente da provedu politiku održivoga razvoja. Puna su nam usta tog termina i malo smo ga potrošili“.
Ima jedna anegdota koja se tiče Gornje Lastve i investitora koji je zatražio da se ugasi javna rasvjeta, jer gospodin Irac ne može spavati.
“Da čula sam za to, mislim da bi cijelo selo jednom mjesečno trebalo gasiti rasvjetu kako bi se zvijezde na nebu mogle jasno vidjeti, iako njegova namjera nije imala tu svrhu”.
Aplicirali ste za projekat valorizacije kulturne baštine na teritoriji opštine Tivat i dobili sredstva. Radi se o projeku ,,Lastovski suhozidi/obnova suhozidnih međa u Gornju Lastvu“ u iznosu od 11.330,50.
“Taj projekat smo napravili jer smatramo da nam je neophodan zbog događaja koji privuku veliki broj ljudi. Ljudi na sve događaje u Gornju Lastvu moraju doći po neosvjetljenom putu, koji je djelimično urušen pa smo probali to riješiti sa solarnim lampama da sigurnije stignu. Projektom je predviđena obnova suhozidnih konstrukcija, odnosno međa u centru sela, duž glavne seoske ulice, uključujući preziđivanje urušenoga počula (bunara). Projektom je takođe predviđen angažman dva majstora i četiri pomoćnika koji će, u sklopu istoga projekta, biti obučeni za zidanje suhozida, čime će se doprinijeti očuvanju vještine zidanja suhozidnih konstrukcija, inače sklonih urušavanju zbog nedostatka majstora i malog broja stanovnika u selu. Predviđena je dobra medijska pokrivenost i vidljivost projekta, što je važno. Projekat mora biti završen do 1. maja iduće godine, što nama odgovara da se radi zimi. Mi smo imali prije 15 godina školu zidanja kamenom u Gornjoj Lastvi, kada smo prezidali ovo oko Doma kulture. Mislim da su to korisni projekti koji ostavljaju dugoročni pozitivni trag u prostoru. Osim Napretka, zaštitom suhozida se u Boki bavi SUBRA zajedno sa Željkom Starčevićem, Expeditio iz Kotora. Nadam se da će Ministarstvo kulture to prepoznati pa da ih upiše u registar zaštite kulturnih dobara, jer je to preduslov da se pridružimo Uneskovoj listi država koje su gradnju u suho upisale na listi nematerijalne kulturne baštine”.
Gornja Lastva je idealna za javnu rasvjetu na solarnoj bazi.
“Pa uglavnom veći dio Crne Gore je pogodan jer imamo toliki broj sunčanih dana da bi mogla javna rasvjeta raditi na taj način cijelu godinu. Zemlje poput Austrije koje imaju manji broj sunčanih dana od nas, puno više koriste alternativne izvore energije nego mi, što je suludo”.
Nikolić je najavila u septembru koncerte koji će se odvijati u Gornjoj Lastvi u sklopu Tivat World Music Festivala.
