U ovosubotnjem Leksičkom Vremeplovu JU Gradska biblioteka Tivat donosi, kako ste već navikli, objašnjenje etimologije nove dvije riječi: jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma. Ove subote to su riječi krèvet i zapatȁt (se), objašnjava glavni urednik izdanja Miomir Abović.
Krèvet je posuđeno iz turskog kerevet, što, opet, vodi porijeklo iz novogrčkog κράβατι (krávati), grčko κράβατιον (krávation). Grčka je riječ, pak, deminutiv od κράββατος (krávatos) ‘krevet, počivaljka’. Krèvet je zapravo, balkanski turcizam, npr. bugarsko кревет, кревáт, albansko krevet. Izvorna slavenska riječ za denotaciju ovog predmeta bila je postelja, dok je krèvet prvobitno označavao drveni okvir s nogama.
Zapatȁt (se) [u opštem leksikonu B/CG/H/S jezika ‘zatvoriti (se)’, ‘zaključati (se)’, ‘zamandaliti (se)’] izvedeno je – prefiksom za-, tematskim vokalom -a- i nastavkom za infinitiv –ti – od romanizma pȁt ‘zaponac na vratima’. To pȁt vodi porijeklo od italijanskog patto, venecijanskog pato (de la porta) i furlanskog pad de puarte. Italijanska/venecijanska/furlanska riječ vodi, pak, porijeklo od latinskog pāctum, participa perfekta pasiva od latinskog glagola pangere ‘učiniti stabilnim, fiksirati’.
Sa objašnjenjem etimologije neke nove dvije riječi- jedne iz opšteg leksikona B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma vidimo se iduće subote.
LITERATURA:
1. Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević – Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
2. Petar Skok – Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. II, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1972.
3. Michiel de Vaan – Etymological dictionary of Latin and the other Italic Languages, Leiden/Boston 2008
