Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore organizovalo je sinoć u Domu kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi gostovanje dr Željke Lovrenčić, istaknute književnice, prevodioca i potpredsjednice Društva hrvatskih književnika. Razgovor sa autorkom na temu: ,,Latinoameričke i hrvatske veze kroz prizmu kulture ” inspirativno je vodio književnik i publicist sa Cetinja Božidar Proročić. U publici su bili generalna konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori Jasminka Lončarević, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Salko Luboder.
“Ja sam 1995. postala profesorica hrvatskog jeziika na krajnjem jugu Čilea u Punta Arenasu. To je na kraju svijeta. U velikoj su blizni pingvini, što je za mene bilo iznenađenje. A ja sam mislila da je tu toplo, ali tri mjeseca mi je trebalo da dođem sebi, da shvatim gdje sam. Ali kad sam upoznala ljude ja sam ih zavoljela. I mi smo u kontaktu i danas, gotovo svakodnevno To su divni ljudi koje pamtim kao svoju obitelj. I ja sam se posvetila čileanskoj književnosti. Ali jedan segment njihove književnosti mi u Hrvatskoj nismo znali. To je književnost Čileanaca hrvatskog porijekla. Sustavno se time nitko nije bavio. A to je zaista književno bogatstvo. I ja sam se ozbiljno počela baviti tom temom. Ja sam u svojoj doktorskoj disertaciji uvela termin “hispanistička kroatika”. Oni jesu Čileanci ali su svjesni svojih hrvatskih korijena, i počeli su tražit svoje korijene. Tu je Antonio Skarbeta, Huan Mihovilović, Oskar Bradaršić Barijentos, Andres Murales MIiović. Ja sam u svom doktorskom radu napravila sažetak ne samo kulturnih, nego i političkih i gospodarskih odnosa Čilea i Hrvatske. Mi danas možemo govoriti o čak četiri naraštaja književnika čileanskih sa hrvatskim porijeklom. Sad imamo maldih pisaca koji su itekakao povezani sa Hrvatskom. Oni ne znaju hrvatski jezik, ali ima mnogo elemenata u njihovim djelima koje ih povezuju sa Hrvatskom. Oni česti dolaze u Hrvatsku i zanimlljivo je da su tražili hrvatske putovnice. Dakle, oni su i Čileanci i Hrvati. U Čileu djeluje 300 književnika hrvatskih korijena. Nisu svi vrhunski ali velika većina je značajna. Fascinantno je kako oni čuvaju taj hrvatski identitet, i koliko ih zanima hrvatska kultura, glazba. Meni je u planu da napišem knjigu putopisa. Ali treba mi vremena. Kad uhvatim i kad se odlučim napisaću knjigu “Moja Latinska Amerika”. To je moj konitent, to su moje zemlje. Zapravo ja imam tri domovine koje volim, Hrvatsku, zemlje Latinske Amerike i Crnu Goru u koju sve češće dolazim” – rekla je dr Željka Lovrenčić.
