Odakle nam izraz (frazem) dobiti korpu? Riječ korpa porijeklom je iz njemačkog jezika. U značenju ‘odbijen’ ovaj izraz upotrebljava se kod Nijemaca, odakle su je prenijeli naši đaci i studenti još u XIX stoljeću. Preciznije: u njemačkom jeziku postoji izraz dobiti korpu (“eine Korb bekommen”) sa značenjem: ‘biti odbijen’ i, obrnuto, dati korpu (“einen Korb geben”) – ‘odbiti (nekog)’. Ovo, međutim, nije sve što o ovom frazemu treba reći. Zato ćemo ovdje navesti još neke podatke koji će sigurno interesovati one što su se pitali (i pitaju) o porijeklu i smislu izraza dobiti (odnosno dati) korpu, ili ga i sami upotrebljavaju. U jednom od najpouzdanijih izvorâ (DUDEN Etymologie Herkunftswörterbuch der deutschen Sprache) pod odrednicom Korb (korpa) piše da izraz dati nekome korpu, sa značenjem: ‘dati otkaz’, ‘odbiti’ zahvaljuje svoj postanak, vjerovatno, činjenici da je u ranijim vremenima zaljubljenik podizan do prozora svoje voljene u korpi. Kada ne bi bio uslišan i dobrodošao, dobijao bi korpu sa oštećenim dnom, kroz koju je propadao na zemlju. Ovaj zanimljivi običaj, iz koga se u njemačkom jeziku razvio, a zatim i kod nas prenesen, ustaljeni izraz dobiti (odnosno dati) korpu, bio je raširen u njemačkim zemljama još u XV i XVI stoljeću. O tome svjedoči i jedna pesma Tomasa Murnera (1475.-1537.). Ona, u prepjevu dr Ivana Klajna, glasi ovako: “Virgilije lepoj devojci udvara, O sastanku noćnom s njom se dogovara. Ona njemu veli: Pođi onoj kući; Tamo biće korpa, ti ćeš u nju ući, Ja ću te do mojeg prozora izvući, On učini tako, ne sluteći jade, Al’, kad bi na pola puta – korpa stade, A lukava cura u bekstvo se dade. Ostavi ga tako da visi kraj zida, Naočigled svetu, sav rumen od stida, Pa gledaju sada i mladi i stari, Nesrećnika što ga žena nasamari”. Eto što se sve nekad događalo nesretnim ljubavnicima u nastojanju da osvoje pripadnice ljepšeg pola. Kao znak da su nepoželjni dobijali su prave korpe i stradali u njima ili zbog njih. Na veliku sreću današnjih osvajačâ ženskih srcâ, takvih običajâ više nema, čak ni u Njemačkoj. “Korpe” koje se danas daju ili dobijaju prava su sitnica u odnosu na bruku o kojoj pjeva Tomas Murner. Zato se zbog njih ne treba ljutiti, niti ih primati k srcu kao nekakav ozbiljan poraz, objasnio je glavni urednik izdanja Ju Gradska biblioteka Tivat, Miomir Abović.
LITERATURA:
Milan Šipka- “Zašto se kaže?”, Prometej, Novi Sad 2013
