Tokom septembra, kao i ranijih godina, obavljeno je trijažno testiranje djece u JPU „Bambi“ Tivat kojim su provjeravali artikulaciju glasova, kao i to da li prate razvojne norme koje se odnose na govorno – jezički razvoj u odnosu na njihov kalendarski uzrast. Rezultat testiranja pokazao je da kod 50-60% djece predškolskog uzrasta postoji poremećaj u izgovoru glasova, kazala je za Radio Tivat logopedica Ljupka Mikulandra.
– Šta se podrazumjeva pod pojmom artikulacioni poremećaj?
Dislalija je artikulacioni poremećaj koji karakteriše nemogućnost ili nepravilnost izgovora pojedinih glasova kada za to ne postoji neurološko oštećenje, smanjen intelektualni potencijal ili oštećenje sluha. Ispoljava se u vidu nepravilnog izgovora glasova, izostavljanja glasova ili njihove zamjene tokom govora.
– Da li djeca mogu sama da nauče pravilno da izgovaraju glasove?
Često je zabluda roditelja da će djeca sama da nauče da izgovaraju određene glasove, da samo treba da prođe vrijeme i da nema potrebe da idu kod logopeda.
– Do kada bi dijete trebalo da savlada izgovor svih glasova?
Do pet i po godina djeca bi trebalo da savladaju izgovor svih glasova, ali je razvoj artikulacije moguće pratiti i kroz norme znatno prije tog perioda i reagovati u slučaju većeg odstupanja.
– Koji su uzroci poremećaja u artikulaciji?
Uzroci mogu biti organski i funkcionalni.
Organski su poremećaji u anatomiji govornih organa, kratak jezik, slabije pokretan jezik, kratka podjezična resica, rascep usana i nepca, oštećenje sluha..
Funkcionalni uzrocu su prouzrokovani psihološkim i socijalnim faktorima: loš govorni model, infantilan govor, loše navike ( sisanje prsta, dugotrajno korišćenje cucle i flašice), podražavanje pogrešnog govornog modela, nestimulativna sredina, bilingvizam…
– Koje su posledice ukoliko se dislalija ne tretira na vrijeme?
Ukoliko se ne tretira na vrijeme može doći do niza problema od toga da dijete može da bude izloženo podsmjehu vršnjaka što može da utiče na njegove emocije i samopouzdanje, do teškoća u usvajanju tehnika čitanja i pisanja, loše pažnje i koncentracije.
– Od kojih faktora zavisi uspjeh tretmana?
Stimulacija koju vrši roditelj nije dovoljna već je neophodna i povećana aktivnost roditelja jer je neuporedivo duže vrijeme koje dijete provodi u svom porodičnom okruženju. Osim toga faktori koji utiču na uspjeh su: redovan rad kod logopeda, motivacija djeteta i radne navike, dobra saradnja djeteta i terapeuta, vježbanje u kućnim uslovima…
– Da li se i prethodnih godina procentualna zastupljenost odstupanja u artikulaciji kod djece kretala u okviru istih brojki i sa čim se to može dovesti u vezu?
Testiranja koja smo sprovodili u vrtiću ali i novija istraživanja pokazuju tendenciju njenog rasta. Ove podatke možemo dovesti u vezu sa osnovnim preduslovima dobrog izgovora, a to su motorna spretnost govornih organa i dobra slušna anliza govora. Evidentno je kasnije sazrijevanje fine motorike i motorike govornih organa kod djece zbog savremenih trendova življenja. Takodje i zanemarivanje auditivne stimulacije koju sve više potiskuje vizuelna. Sve to utiče na kašnjenje u sazrijevanju govornog sistema.
– Da li se i kako može sprečiti poremećaj artikulacije?
Poslije porođaja veoma je važno dojenje bebe. Kada se pojave prvi zubi treba bebi davati čvršću hranu, zatim uzimanje hrane kašičicom, pijenje iz šoljice stimuliše aktivno funkcionisanje usnice, a žvakanje hrane priprema mišiće za složenu funkciju- govor. Cuclu i varalicu ne upotrebljavati jer negativno utiče na razvoj govornih organa.
Potrebno je raditi vježbe logomotorike, a cilj im je da se jačaju mišići govornog aparata.
Stimulisati razvoj fonemskog sluha, razvoj pažnje i memorije.
Pravilan govorni uzor je jako bitan, treba da se izbegnu tepanja djetetu.
Na koji način u vrtiću tretiraju ta odstupanja, Mikulandra ističe da često imaju radionice sa djecom u kojima kroz vježbe logomotorike rade na osvješćivanju govornog aparata, poboljšanju mišićnog tonusa orofacijalne regije, te uvježbavanju i stabilizaciji pravilnog izgovora glasa, razvijanju slušne pažnje i pamćenja, proširivanju vokabulara i slično.
