Gradilište na bulevaru Tivat-Jaz je aktivirano nakon pola godine pauze od otvaranja i to od kotorske raskrsnice prema Tivtu kroz državno, nekada poljoprivredno zemljište, ali je neizvjesno kako će dalje kroz Radanoviće, Kovačko Polje i Lastvu grbaljsku. Mještani Grblja se, pak, oštro protive gradnji saobraćajnice kroz kuće, dvorišta, i imanja.
Sredstva u iznosu od 54 miliona eura za finansiranje ovog projekta od kojeg se očekuje da rastereti saobraćaj na jednoj od najprometnijih dionica na primorju, obezbijeđena su iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Investitor radova su Uprava za saobraćaj i „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ iz kojeg poručuju da se najveća prednost bulevara ogleda kroz smanjenje zagušenja saobraćaja i broja konfliktnih tačaka neutralisanjem mogućnosti lijevog skretanja. Oni su saglasni da će dolaziti do zastoja na ulazima u gradove, ali da će zbog drugačije raspodjele dolaska vozila oni biti manji i riješeni planiranom izgradnjom bulevara kroz Tivat i izgradnjom obilaznica .
S druge strane, Grbljani kažu da će svim dozvoljenim sredstvima braniti svoju imovinu i uslove života za koje oni smatraju da će im ih nova saobraćajnica drastično narušiti i ugroziti. Saobraćajne gužve na crnogorskom primorju su limitirajući faktor za dalji razvoj turizma kao glavne privredne grane u Crnoj Gori a godinama unazad ništa nije urađeno na tom po tom pitanju od Debelog Brijega do Bojane, ocjenjuje za naš Radio Dragan Orlović iz NVO Grbalj- Bulevar i dodaje da je, po njemu, azbuka planiranje za rješavanje saobraćajnih gužvi izmještanje saobraćaja iz naseljenih mjesta:
“Zato mi predlažemo da se napravi saobraćajnica u zaleđu primorja na većim kotama, a da ova magistrala ostane lokalnog karaktera. Normalno da je treba modernizovati jer je ona rađena šezdesetih godina prošlog vijeka i kao takva ne zadovoljava ni naše potrebe. Svjesni smo da se ona mora rekonstruisati, ali nikako u četiri trake i kao glavna najprometnija državna tranzitna saobraćajnica. Treba isključivo da ostane lokalnog karaktera, tako što bi se dva do tri kružna toka napravila, uradili trotoari, osvjetljenje i cijev regionalnog vodovoda . Isto tako trebalo bi u budućoj rekonstrukciji uraditi i ono što nije projektovano, a to je komunalno opremanje za potrebe lokalnog stanovništva, kao što je kanalizacija, voda, struja i optički kabl.”
Znači saobraćajni promet koji se dešava na ovom našem potezu nije najveća gužva od Jaza do aerodroma, nego je naprotiv gužva na krajevima, na ulazima u Budvu, Kotor, Tivat. I ova saobraćajnica koja bi se eventualno napravila, ne bi riješila pitanje saobraćajnih gužvi na crnogorskom primorju.”
Dragan Buzdovan iz NVO Jaz-Mrčevo polje kaže da se bulevar brzo gradio do sada gdje nema kuća i drugih objekata i da je stigao do prve raskrnice prema Kotoru, ali da bi tu trebalo stati i dobro razmisliti kako dalje:
“Istovremeno to što je urađeno neće biti izgubljeno vrijeme jer će barem dobro biti povezana relacija Aerodrom- Luštica Bay – Bigova Bay. Ta saobraćajnica je toliko opterećena da njome samo ubrzavamo dolazak i jako slivanje vozila na Jaz gdje je usko grlo, kao što je i Kotor, a takođe nakon aerodroma i Tivat.
Neka se prvo uradi nastavak pa da se spoji saobraćajnica, a ne samo da se radi navrat- nanos, bez ikakvog planskog, inženjerskog i ostalog stručnog razmatranja. Ukoliko neka kuća na putu izgradnje saobraćajnice smeta, treba je rušiti ako je divlje građena, a oni koji su davali dozvole da se dobro kazne pa bi država konačno bila mirna i mogla bi da projektuje u kancelariji. A tamo gdje su ljudi kuće gradili legalno i poštovali zakon a saobraćajnica ih sada ugrožava, treba ih dobro obeštetiti i dogovoriti se sa njima jer nije lako kada se svoje ognjište pomjera i seli. “
Kao razloge za osporavanje projekta bulevara ove dvoje NVO navode i Elaborat za zastitu zivotne sredine, zdravlja i zivota ljudi koji je neprofesionalno uradjen , kao i elaborat o bezbjednosti pjesaka koji uopšte i nije uradjen .
