Ekipa Radio Tivta danas je obišla dvije tivatske piljare gdje se prodaje svježe voće i povrće, zanimalo nas je kakve su potrebe kupaca, ali i cijene. Posljednih dana, dobijali smo primjedbe na cijene nekih proizvoda, posebno kada su u pitanju jagode i trešnje, koje se trenutno mogu kupiti po cijeni od 11 eura za jagode, dok cijena trešanja varira do čak 35 eura po kilogramu.
Razgovarali smo sa Marijanom, radnicom u piljari na Zelenoj pijaci o sezonskim proizvodima:
„Za sezonske proizvode trudimo se da imamo obično to što je na tržištu. Trudimo se da imamo što više domaćih proizvoda, međutim, ako ih nema, prinuđeni smo da dobavljamo i robu iz uvoza.“
Potrebe kupaca mijenjaju se tokom godišnjih doba, ali i mnogo je više kupaca tokom sezone, dok su oni lokalni uvijek redovni, kaže Marijana.
„Za vrijeme sezone veća je potražnja za robom, dok se u zimskom periodu oslanjamo na lokalno stanovništvo i imamo jako dobru saradnju tako da zadovoljni su i oni i mi.“
Najčešće su tražene namirnice koje se koriste svakodnevno:
„Obično traže osnovne namirnice koje se svakodnevno koriste. To su mrkva, crni luk, krompir, razne salate. Od voća to što ima sad u zimskom periodu, to su kruške, mandarine, jabuke, naranče, dunja, nar je uvozni, ali se i on dosta dobro prodaje.“
S vremena na vrijeme imaju akcije i popuste na neke određene artikle, a ono što ovu tivatsku piljaru čini prepoznatljivom jeste kvalitet.
„Trudimo se da roba bude svježa, svako jutro dobijamo robu i čini mi se da su mušterije zadovoljne. Pratimo i trendove što se dosta dobro odražava na prodaju“, kaže Marijana.
Razgovarali smo i sa Draženom iz piljare ,,Verdura“. On kaže da često moraju da uvoze robu što se odražava i na cijene:
„Imamo dosta sezonskih proizvoda, trudimo se da nabavljamo što više domaće, ali nekada je zaista teško, pa većinom robu iz uvoza ispunjava naše stalaže. To se odražava na cijenu, roba iz uvoza bude obično skuplja i ljudi se žale za razlogom. Trudimo se da nađemo domaće proizvode i samim tim cijena bude dosta povoljnija.“
Ono što u piljari Verdura građani najčešće kupuju su organski proizvodi:
„Vole da bude domaće, organsko. Ljudi ovdje imaju razvijenu svijest, tako da se dosta obraduju kada nađu takve proizvode. Trudimo se da ih zadovoljimo“.
Kako se mijenjaju potreba kupaca u različitim godišnjim dobima, otkriva nam Dražen:
„Većinom tokom ljetnje sezone bude najveći promet zato što ljudi dosta snabdijevaju restorane i jahte. Zimi više za domaćinske uslove, manje proizvoda se traži, ali Tivat je dobro tržište za posao”.
Organsko voće i povrće razlikuje se od konvencionalno uzgajanih proizvoda, ali nije uvijek dostupno, kaže Dražen:
„Zavisi od perioda godine, nekada je mnogo teško, kad su loši vremenski uslovi. Ljeti se dosta domaćih proizvoda radi zato što imamo plantaže grožđa i jagode, tu je i paradajz. Trenutno su to jabuke i kruške što može sa sjevera da se nađe, citrusno voće fortunella i pomorandže su sada krenule, limun zavisi od perioda.“
Briga o kvalitetu proizvoda utiče na potražnju, ono što je kupcima najbitnije jeste da sve bude svježe.
„Imamo i hladnjaču u kojoj se roba zaista dobro čuva, nije lako, svaki drugi dan idemo po novu robu i ne volimo da imamo zalihe. Većinom se trudimo da bude svježa roba, ljudi su zaista to prepoznali, zadovoljni su što toga tiče. Trudimo se da tako bude, svaki drugi dan da bude nova roba, svježa, što je veoma bitno“.
Povjerenje kupaca dobija se vremenom kroz provjereni kvalitet, istakao je Dražen:
„Kupci cijene kvalitet definitivno. To je nešto gdje priča počinje i završava. Kada nije kvalitetno džabe niska cijena, kad je nešto loše po zdravlje niko neće da kupuje.“
Naše sugrađane smo pitali da li je zdrava ishrana postala luksuz, kao i na šta najviše troše novac kada je hrana u pitanju, o čemu kažu:
„Veoma teško pitanje. Šta je uopšte zdrava ishrana u današnje vrijeme, kada ne možemo ni naći zdrave proizvode u prodaji? Nekada pomislim da je to ustvari sve jedna farsa, mi u principu možemo da se hranimo zdravo jedino ako živimo na selu i sami proizvodimo te proizvode, ovo sve što kupujemo po prodavnicama uzmite recimo neki hrono hleb, kad malo zagrebete i pogledate šta piše unutra, vidjet ćete da on uopšte nije zdrav nego ima i šećera i aditiva, a prodaje se kao zdrav. Tako je isto stvar sa integralnim raznoraznim štapićima ovim onim tako da. Mislim da je sve to ustvari jedna ekonomska farsa da bi se zaradilo malo više para reklama da ne kažem. Najviše trošimo u principu na meso i vjerovatno na neke šećere koji su nam apsolutno nepotrebni, ali ne može biti kuća bez kolača.“
„Pa ja nisam sigurna koliko sam mjerodavna da vam dam odgovor na ovo pitanje, ali iz moje tačke gledišta, s obzirom da se ja većinski zdravo hranim, mislim da nije. Najviše trošim na voće, povrće, osnovne životne potrepštine, orašasti plodovi ili tako nešto što mislim da je onako da kažemo malo skuplje.“
„Pa na neki način jeste. Poštoje penzija još nije povećana, sad pazim na koju hranu trošim novac“.
„Jeste, najviše na meso.“
„Jeste, na povrće i voće.“
Prilog pripremila Sanja Mićanović
