Društvo pčelara “Pelin” redovnu godišnju skupštinu održalo je sinoć u prostorijama GPD Tivat. Predsjednik pčelara, Slobodan Čelanović, ističe probleme pčelara u Tivtu:
“Problemi uvijek postoje, glavni i jedini za sada koji nije riješen poslije 44 godine postojanja Društva jeste prostorija. Nemamo prostoriju za okupljanje, potrebna nam je za naplate članarine, vođenje evidencije. Sve bi bilo drugačije da imamo kompjuter, malu kancelariju za nas deset da se možemo okupiti, da imamo sto, ormarić da možemo spremiti dokumentaciju. Taj problem ako riješimo onda ćemo riješiti i sve ostale”- naglasio je.
Društvo pčelara “Pelin” broji oko 35 članova, 2019. godine rađen je popis košnica koji je iznosio 1200 košnica. Košnica ima na raznim lokacijama, uglavnom su to Češljar, Peani, Vrijes, Gradiošnica, Krtoli. Kako je kazao, ima pčelara koji žive u Tivtu, ali su im pčele van opštine, sa različitih destinacija ima različih paša.
Zimsko doba, pčele spavaju, međutim, kako na njih utiču promjene temperature, Čelanović objašnjava:
“Već se razvilo leglo i pčele su počele da izlaze i donose nešto. Počeli su menduli, odnosno bademi sa cvijetom. Moramo prihranjivati pčele u ovom periodu godine da bi se održale u životu jer nemaju toliku reprodukciju u ovom periodu sada. Trebalo bi od polovine marta da krene intenzivno leglo. Pčela izlazi na temperaturu preko 12 stepeni.”
Glavna paša u Boki je od maja mjeseca do polovine juna. Za jedno ljeto moglo se dobiti i do 30 kila meda, ističe Slobodan Čelanović:
“S obzirom na ove klimatske promjene, nije više kao što je bilo nekad. Od sedamdesetih do osamdesetih godina je bilo bez selidbe pčela koje su tu, na istoj lokaciji, donosile od 25 do 30 kila meda po košnici i to je bilo konstantno. Možda neke godine bude mala razlika, a sad ako imamo 12 do 15 kila svi zadovoljni i sretni.”
Jedan od značajnijih problema jeste varroa (bolest pčela), objašnjava Čelanović:
“Najveći problem je varroa, mi dobijemo subvenciju od Ministarstva za razne lijekove ali sve je to trenutno djelovanje, ona se toliko razmnoži i onda izaziva sve ostale bolesti. Poslije je pčela uznemirena, pet – šest krpelja napadnu jednu malu pčelicu. Klimatski uslovi takođe utiču, ova godina bila je povoljna za varrou jer je bilo relativno toplo i vlažno, a ona se onda samo množi.”
U prirodi ima divljih rojeva koje niko ne tretira, ali pčela luta, ide iz košnice u košnicu i tako se prenosi zaraza krpelj koji se lijepi za pčelu.
Zadovoljni su kako se država odnosi prema pčelarima, istakao je predsjednik pčelara Čelanović:
“Država nastoji da svake godine sve više pridaje značaju i subvenciji. Imaju beneficije za mlade pčelare do 30 godina starosti, mogu da dobiju košnice, rojeve kao stimulaciju za dalji rad. Mislim da je sasvim korektno za sad. Može se aplicirati za ozbiljan rad, po meni je sasvim dovoljno.”
Čelanović je istakao da najozbiljniju saradnju imaju sa Pčelarskim savezom, Grbljom i Cetinjem, povremeno se čuju i sa hercegnovskim, kotorskim.
Pripremila Sanja Mićanović
