U JU Muzej i galerija Tivat sinoć je, u okviru izložbe “Obitelj Radimir- Doprinos članova obitelji pomorstvu Dobrote i Boke Kotorske” održano predavanje i predstavljanje monografije o ovoj za istoriju Boke izuzetno značajnoj porodici, koja je sem razvoju pomorstva, dala značajan doprinos i obogaćivanju njenog kulturnog nasljeđa. Radimiri su doprinijeli našem graditeljskom nasljeđu, fondu pokretnih kulturnih dobara, ali i razvoju umjetnosti, koju su kao mecene podržavali kroz više generacija.
U svojevrsnom vremeplovu kroz period najveće ekspanzije bokeljskog pomorstva posjetioce su sinoć vodili etnološkinja i arheološkinja Danijela Đukić, direktorka ustanove, etnolog Igor Lazarević, kustos, te Zoran Radimir, predstavnik porodice i jedan od baštinika materijalnog i nematerijalnog nasljeđa za koje imamo zahvaliti kapetanima i časnicima iz porodice Radimir.
“Kapetanska porodica Radimir je prisutna u Dobroti sa više vijekova sa dugim porodičnim stablom, brojnim kapetanima duge plovidbe na jedrenjacima, na parobrodima. Njihovi nasljednici dan danas baštine i čuvaju zaostavštinu koja je zaštićeno pokretno kulturno dobro, te mogu poslužiti za primjer drugim porodicama kako da čuvaju svoje nasljeđe za buduće generacije,” poručila je Đukić.
Kustos Igor Lazarević naglasio je višegodišnju saradnju ustanove sa Zoranom Radimirom.
“Zoran je jedan od rijetkih koji na pravi način prepoznaje svoje porodično nasljeđe, ali i generalno važnost i potrebu da se nasljeđe baštini. Prije aktuelne izložbe, imalo smo saradnju i prilikom postavljanja naše etnografske zbirke, gdje su bili izloženi i neki od predmeta iz kolekcije Radimira, koji su kasnije otkupljeni. Večeras smo ovdje kako bismo objedinili sve teme kojima smo se zajednički bavili i koje smo obrađivali, uključujući pomorstvol, ali i istporijat Radimira, njihvog naslejvanja na ovom prostoru, uticaje na formiranje Dobrote kao komune, kao mjesta koje je imalo visoku građansku kulturu sve do 19.vijeka, pa i dalje,” podvukao je Lazarević.
Predstavljajući porodičnu monografiju, Zoran Radimir je govorio o dolasku Radimira u Dobrotu, porodičnom grbu, bogatoj pomorskoj tradiciji njihovih kapatana i brodovlasnika, te ulozi u kulturnom razvoju komune i cijele Boke.
“Okosnica razvoja Dobrote, kao i cijele Boke, uvijek je bilo pomorstvo. Pomorstvo je donosilo bogatstvo, a onda su se na osnovu pomorstva stvarale i druge vrijednosti. Upravo smo to htjeli prikazati brat i ja kada smo se prije nekoliko godina prihvatili rada na monografiji o našoj porodici, koja je još uvijek u nekoj radnoj verziji. Pokojni Miloš Milošević je napisao recenziju tog rada, ali mi još od onda nismo uspjeli da je završimo, jer se kroz istraživanja stalno javljaju novi izvori i novi artefakti, jer je toliko toga još skriveno u arhivima. Čini se da tome nikad neće biti kraja, bilo da se radi o našoj ili nekoj drugoj porodici značajnoj za pomorstvo Dobtore, Kotora i Boke. Koliko se god istražuje, uvijek se nađe nešto novo. U ovoj našoj monografiji, osim pomorstva, bavimo se i drugim sferama, poput heraldike- analize porodičnog grba, doseljavanja naše podorice u Dobrotu, junačkim karitativnim poduhvatima, te graditeljskim nasljeđem i umjetničkim mecenatstvom Radimira. U tom smisliu možemo reći da istoriju porodice donosimo tro tri tematske cjeline. Pomorstvo je, kako smo rekli, okosnica, jer je obezbijedilo sredstva za kulturnu djelatnost, jer je dobit koju je donosilo omogućilo stvaranje jednog za to vrijeme elitnog društva koje je takav razvoj moglo sebi da priušti,” istakao je Zoran Radimir, koji sa bratom Vjekom vrijedno radi na sistematizaciji i bilježenju bogate povijesti svoje slavne famelje.
Pomorstvo je izgradilo Boku, dajući ekonomsku osnovu za reprezentativno graditeljstvo, razvoj kulture i umjetnosti, a porodica Radimir jedna je od kapetanskih familija koja je u tom smislu dala najznačajniji doprinos njenom kulturnom razvoju kroz više vjekova. Sinoćnji razgovor, kako je Zoran Radmir okarakterisao predavanje, imao je za cilj da naglasi upravo tu vezu, tu perspektivu kojoj se, po njegovom sudu, ne daje adekvatan značaj kada se govori o povijesti bokeljskog pomorstva.
