Saradnice Instituta za biologiju mora Kotor UCG, dr Danijela Joksimović i dr Dragana Drakulović, boravile su prošle nedjelje na Malti, gdje je održan treći projektni sastanak u okviru Interreg EuroMed projekta MedSeaRise-Podrška prilagođavanju na porast nivoa Sredozemnog mora. Cilj sastanka bio je da partneri iz Španije, Francuske, Italije, Grčke, Malte i Crne Gore predstave studije slučaja koje će se raditi u svakoj od navedenih zemalja, a koje će poslužiti za uporednu analizu ekosistemskih i antropogenih uticaja, te izradu zajedničke metodologije procjene rizika od porasta nivoa mora na Sredozemlju. U Crnoj Gori će se raditi dvije studije, jedna na Solilima u Tivtu, a druga u Kotorsko-risanskom zalivu.
“U Crnoj Gori, odnosno Bokokotorskom zalivu će se raditi dvije studije slučaja- jedna koja će se odnositi na ekosistem, a druga na antropogene utjecaje. Studija slučaja uticaja na ekosistem će se raditi na Solilima kao specifičnom prirodnom rezervatu, dok ćemo se, kada je riječ o antopogenim uticajima baviti procjenom rizika od poplava u Kotoru I Risnu,” objašnjava koordinatorka projekta za Crnu Goru, dr Danijela Joksimović.
U prethodnom periodu, naučnici sa Insittuta za biologiju mora su u saradnji sa vanjskim ekspertima radili na prepoznavanju faktore koje mogu dovesti do porasta nivoa mora I identifikovali Solila kao specifičnu lokaciju gdje dolazi do promjena saliniteta, temperature morske vode I drugih promjena koje dovode do promjena biodiverziteta. Kotorsko-risanski basen je prepoznat kao zanimljiv za izradu studije slučaja zbog velikog broja podvodnih izvora, zbog zaleđa i Crkvica koje bilježe najveću godišnju količinu padavina u Evropi, te su lokacije u Crnoj Gori zaista dragocjene u kontekstu MedSeaRise projekta I očekuje se da će analize donijeti dosta značajnih podataka I zaključaka, objasnila je Joksimović.
Nakon što sve zemlje partneri odrade analize studija slučaja koje su predstavile na nedavnom sastanku na Malti, studije će biti grupisane na one koje su se odnosile na ekosistem, i one koje analiziraju antropogene aktivnosti. Slijedi procjena rizika koja će proisteći iz uporedbi studija slučaja i specifičnih, definisanih indeksa koji će odrediti kolika je osjetljivost pojedinih zona na porast nivoa mora.
“Na taj način će biti detaljno analizirani I opisani svi uticaji, a nakon sprovedene uporedne analize koristiće se različite matrice za procjenu sigurnosti. Konačni cilj je da definišemo najbolje prakse u korištenju dosputnih podataka, kada je riječ o budućim scenarijima promjene nivoa mora,” objašnjava Joksimović.
Za potrebe izrade studija slučaja za Solila i Kotorsko-risanski zaliv Institut za biologiju mora je angažovao eksternog eksperta. Radu na studiji slučaja predhodilo je sakupljanje svih relevatnih parametara, a u tome je ključnu ulogu imao Zavod za hirdometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, koji je obezbijedio sve ulazne podatke koji su neophodni kako bi se pristupilo projektnim aktivnostima. Angažovani ekspert će biti u obavezi da završi studije do kraja ljeta, kako bi u narednom periodu, do završetka projekta, ostalo dovoljno vremena za uporedne analize na nivou Mediterana i izradu jedinstvene metodologije za procjenu budućih scenarija i rizika od porasta nivoa mora na Sredozemlju.
Za MedSeaRise projekat I njegove ciljeve jako je važna saradnja sa stejkholderima u svakoj od zemalja učesnica, a kada je riječ o Crnoj Gori, ključni partneri Instituta za biologiju mora su, pored pomenutog Zavoda za hidrometeorologiju, I Agencija za zaštitu životne sredine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi, ali i najšira javnost.
S ciljem okupljanja stejkholdera i zainteresovane javnosti, Insitut za biologiju mora planira Info dan MedSeaRise projekta, koji će biti održan 28.aprila u Kotoru.
“Cilj ovog događaja je da upoznamo stjekholdere i zainteresovanu javnost sa do sada realizovanim I planiranim aktivnostima, kao I da ih upoznamo sa zaključcima i mogućim scenarijima kada je riječ o Boki Kotorskoj,” objasnila je dr Jokimović, ukazujući još jednom da naučna saznanja i dostignuća nemaju nikakvu vrijednost ukoliko nisu podijeljena s javnošću i prepoznata od strane donosioca odluka.
