Nakon što je otvorio treći ESG Adria Samit, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je u Tivtu odgovarao na pitanja novinara, a jeedno od njih bilo je kako komentariše sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
“Premijer je potpisao dva sporazuma. Prvi sporazum je opšteg, generičkog karaktera. To je sporazum o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Emirata, kakve imamo i sa još dvadesetak drugih zemalja. Međutim, potpisan je još jedan, Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. I to je onaj sporni sporazum. I kada se u javnosti govori o spornom sporazumu, misli se upravo na taj drugi”, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je naveo da je već na jedno novinarsko pitanje ranije objasnio zašto smatra da je taj sporazum problematičan.
“Prvo, on podrazumijeva ukidanje ili zaobilaženje nekih važnih crnogorskih zakona. Načelno, on je i protivan Ustavu Crne Gore, posebno u dijelovima koji se odnose na zabranu diskriminacije, zaštitu životne sredine, održivost, itd. U tom smislu, on je vrlo problematičan. Drugo, sporazum je u neskladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji Crna Gora ima sa Evropskom unijom. To je osnovni ugovor ne samo sa EU, već i sa svim zemljama članicama. Dakle, ovim se ozbiljno odstupa od našeg ključnog vanjskopolitičkog prioriteta – članstva u EU”, istakao je Milatović.
Sporazum je takođe sporan jer preuzima određene finansijske obaveze unaprijed, bez jasnih razvojnih elemenata i bez javne rasprave o tome da li i šta treba da se gradi.
„Ne govorim sad ni o razvoju, ni o ekonomskim interesima, ni o ekološkim aspektima. Govorim samo o zakonitosti sporazuma“.
„Iskreno, iznenađen sam što su određeni dijelovi državne administracije dali saglasnost na ovaj dokument. To je jako problematično i može biti predmet krivičnih procesa, jer su pojedinci potpisali nešto što je, najblaže rečeno, sumnjivo.”
Milatović je istakao da konkretno tu misli na Ministarstvo evropskih poslova i na Sekretarijat za zakonodavstvo. Time se otvara pitanje krivične odgovornosti zbog nesavjesnog vršenja službene dužnosti. Odgovornost je velika. Na poslanicima u Skupštini Crne Gore je da odluče.
„Ne govorimo više ni o tome kako Crna Gora treba da se razvija, govorimo o zakonitost. Iskreno, ne znam kako smo uopšte došli u situaciju da raspravljamo o nečemu što je u suštini – nezakonito“.
Predsjednik Crne Gore je naglasio da je prije nego što krenu razgovori o razvojnim aspektima, ekonomskim koristima, ekološkim posljedicama i društvenoj odgovornosti – moramo riješiti osnovno pitanje, da li je ovaj sporazum uopšte zakonit?
„Brojne nevladine organizacije, kao i sami građani i građanke u pojedinim opštinama, postavljaju isto pitanje. I potpuno su u pravu. Jednom rječju – sve je krenulo naopako. I želim jasno da ukažem da je odgovornost na Vladi Crne Gore – ne samo na predsjedniku Vlade, nego na svakom njenom članu, kao i na svakom poslaniku koji bude glasao za ovakav dokument. Radi se o ključnim državnim interesima, a taj dokument je u trenutnom obliku – nezakonit. Očekujem i jasno izjašnjenje Evropske unije po ovom pitanju“.
,,Dok zvaničnici Evropske unije daju pozitivne ocjene pojedinim sporazumima, nazivajući ih usklađenim sa pravnom tekovinom EU, postavlja se ključno pitanje, ako je jedan takav sporazum prihvatljiv, zašto ne bi bilo moguće potpisati još dvadeset sličnih?”, pita se Milatović i naglašava da ta logika, dovedena do apsurda, otvara prostor za ozbiljna preispitivanja o poštovanju zakona i vladavini prava u Crnoj Gori.
“Zamislimo da gradonačelnik jednog crnogorskog grada, mimo zakonskih procedura, samostalno odluči da dodijeli zemljište investitoru po sopstvenom nahođenju. U čemu je razlika između takvog čina i onoga što se danas događa na državnom nivou?
Ostaje otvoreno pitanje – ko u Crnoj Gori, mimo važećih zakona, ima pravo da odlučuje o tome koji će investitor ulagati, a koji neće? Još važnije, ko to ima mandat da u ime crnogorskih građana abolira zakon i ignoriše jasno propisane procedure?”, ponovo se zapitao Milatović na kraju razgovora sa novinarima.