Vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti danas obilježavaju Veliki petak – dan kada je Isus Hristos razapet na krstu. Na najtužniji dan u hrišćanstvu ne služe se liturgija i misa, niti zvone crkvena zvona.
Na Veliki petak, u pravoslavnim hramovima čitaju se carski časovi. Čitaju se posebni psalami, starozavjetna proroštva i odjeljci iz Jevanđelja koji se odnose na sveta i spasonosna stradanja Isusa Hrista. Bogosluženje prati crkvena himnografija. Iznosi se plaštanica, platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob. Ono se postavlja ispred oltara, gdje mu vjernici prilaze i celivaju ga.
U katoličkim hramovima čita se Križni put – put stradanja Hristovog, a održava se i posebna spomen-molitva – “Muke Gospodnje”.
Prema hrišćanskom predanju, u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka, Hrista su mučili i bičevali. Razapet je na krstu na brdu Golgota, zajedno s dvojicom razbojnika sa njegove lijeve i desne strane.
Na Veliki petak farbaju se jaja. Vjeruje se da ovaj običaj potiče iz ranih hrišćanskih vremena. Sledbenica Isusa Hrista Marija Magdalina došla je, poslije Hristovog vaznesenja u Rim radi propovijedanja Jevanđelja. Prema predanju, kada je izašla pred cara Tiberija, pozdravila ga je riječima “Hristos vaskrse” i pružila mu na dar ofarbano jaje. Od tada vaskršnja jaja predstavljaju simbol Hristovog vaskrsenja.
Prvo jaje koje se skuva obično se farba crvenom bojom, koja je simbol Hristove krvi, i čuva se tokom cijele godine kao čuvarkuća.
