Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Jedriličarskim klubom „Delfin“ organizovao je danas na „Festivalu vjetra“ konferenciju pod nazivom „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“ u Multimedijalnoj sali Opštine.
Predsjednik opštine Željko Komnenović otvorio je događaj, naglasivši da je u pitanju „dijalog o našem najvećem i bez sumnje najvrijednijem resursu – moru i obali“, te da konferencija zaslužuje epitet centralnog događaja Festivala vjetra, jer u žižu interesovanja stavlja pitanje zaštite zaliva.
„Opština Tivat i ove je godine podržala organizaciju Festivala vjetra, koji promoviše i aktuelizuje teme sportskog jedrenja, zaštite Bokokotorskog zaliva, života uz more, ovdašnje tradicije i kulture.
Vrlo rijetko i nedovoljno bavimo se pitanjima koja su suštinski važna za naš život uz more i sa morem. Kao što je poznato, primorske opštine ne upravljaju svojom obalom, ne što to ne bi umjele i htjele, već iz razloga što im to zakonom nije omogućeno. Na moru je situacija ista. Opština Tivat, kao i druge primorske opštine, stavljena je u nezavidan položaj, pa mukotrpno radi na tome da obalu i more vrati građanima. Aktivno se, već par godina, bavimo pitanjem uređenja sidrišta u tivatskom akvatorijumu i sada smo konačno u procesu njegovog uspostavljanja, što nije lak zadatak, imajući u vidu izostanak smjernica sa viših instanci. Slično je i sa marinom za nedostajuće komunalne vezove koja je planirana na Seljanovu. U toku je procedura koja će omogućiti da postanemo zakupci lokacije, a nakon toga slijedi procedura nabavke pontona“, kazao je predsjednik opštine.
Kako je rekao, na dnevnom nivou smo svjedoci bahatog odnosa prema specifičnom i osjetljivom zalivskom ekosistemu, posebno kada je u pitanju pražnjenje otpadnih tankova, te da je ključno baviti se takvim ekološkim i bezbjednosnim prijetnjama temeljno.
„Pionir smo kada je u pitanju linijski pomorski saobraćaj brodovima na električni pogon. Zahvaljujući entuzijazmu vlasnika, a podršci Opštine i projekta Luštica Bay, od avgusta prošle godine možemo se pohvaliti redovnom linijom na potezu od Pina ka vodenom terminalu Aerodroma Tivat, obali Đuraševića i Krašićima. U planu je povezivanje svih gradova u zalivu. Imajući u vidu stanje infrastrukture kojom raspolažemo na kopnu, u narednim godinama biće ključno vratiti se korjenima – jednostavnim rješenjima – dopustiti da nas more poveže, primjeniti nove tehnologije, a stare načine. Ponoviću da su more i obala, oduvijek bili i ostali naš najveći resurs. Zato je od presudnog značaja da njima upravljamo, da ih štitimo i da ih kao posebnu vrijednost u najboljem mogućem stanju predamo generacijama koje dolaze“, zaključio je Komnenović.
Jovan Šćekić, državni sekretar pri Ministarstvu pomorstva naglasio je da Festival vjetra potvrđuje značaj Tivta i Boke kotorske na mapi savremene i održive nautike.
„Govorimo o ravnoteži između tradicije i inovacije, između zaštite prirodnih resursa i razvoja turizma, između lokalne zajednice i globalnih tokova. Boka sa svojom jedinstvenom kombinacijom ljepote, kompletnog kulturnog nasljeđa i pomorske tradicije, ne samo da zaslužuje titulu dragulja Crne Gore i Mediterana, već i svijeta. Da bi ona i ostala takva kakva jeste i da bismo je takvu predali u nasljeđe budućim generacijama, moramo svi zajedno raditi na tome da njen razvoj bude promišljen, odgovoran i utemeljen na principima održivosti. Nema održive nautike bez održivih zajednica, bez zdravog mora i bez svijesti da su naši resursi neiscrpni, samo ako ih koristimo mudro. Naša Boka zaslužuje da bude prepoznata ne samo kao atraktivna turistička destinacija, već da bude i primjer odgovornog i održivog upravljanja, sa visokim nivoom svijesti o očuvanju ekologije, jer zaista imamo čime da se ponosimo“, kazao je Šćekić.
Aleksandra Janičić je pozdravila učesnike u ime JK Delfin.
„Istinski vjerujemo da jedrenje mora biti primjer odgovornog odnosa prema prirodi. Jedrenje kao sport prirodno razvija ekološku svijest, jer se odvija u direktnom kontaktu sa morem i vjetrom, u prirodnom okruženju. Drago mi je što smo udružili snage jedrenja, nauke, obrazovanja, institucija, privrede i javnosti. More je naše zajedničko nasljeđe i naša zajednička odgovornost. Zajedno sa Pomorskim fakultetom i Institutom za biologiju mora imamo priliku da te vrijednosti pretočimo i u konkretne projekte i u nove generacije, koje će imati poštovanja prema morskom eko-sistemu. Jedriličarski klubovi u Boki su, vodeći se principom održivosti, organizovali brojne lokalne regate, uključujući i Međunarodno evropsko prvenstvo do 21. godine, te Balkansko prvenstvo, sa ciljem da naš zaliv predstavimo kao sportsku i turističku destinaciju. Iz sporta sam naučila da uspjeh ne dolazi preko noći i da su potrebni plan, istrajnost, posvećenost, da je potrebna vizija. To važi i za sve naše projekte za očuvanje Boke“, istakla je Janičić.
Ričard Gadboa (Gadbois), vlasnik međunarodne jedriličarske fondacije “Richard&Frances Godbois Foundation”, koji je jedan od osnivača Wind Fest-a, upoznao je učesnike konferencije sa novom inicijativom.
“Rast Bokokotorskog zaliva tokom poslednje četiri godine, koliko živim ovdje, u smislu razvoja, gostoprimstva, turizma, nije ništa manje od očaravajućeg, što i dosta košta, pogotovo kada je u pitanju krhko okruženje Bokokotorskog zaliva. Odrastao sam u Južnoj Kaliforniji, i video kako divna mjesta bivaju uništena kao rezultat pohlepnog planiranja. Zahvaljujući tom iskustvu, finansiraćemo fond za istraživanje od 25 hiljada dolara na Univerziteu Santa Barbara da se napravi izvještaj svjetske klase o uticaju na životnu sredinu, što će voditi Pomorski fakultet iz Kotora. Kotor i Santa Barbara su sestrinski gradovi, a ovo će ojačati odnose između njih. Radujemo se spajanju prvoklasnog procesa za dugoročnu održivost našeg prelijepog zaliva”, objasnio je Gadboa.
Uskoro se očekuje zajednička studija ovih institucija na zaštiti Boke.
Prof. dr Tatijana Dlabač, dekanica Pomorskog fakulteta Kotor naglasila je da ovakvi događaji i sinergija ukazuju da se zajedničkim snagama može postići mnogo.
„Treba da iskoristimo našu zajedničku želju i volju, nesebičnu podršku gospodina Gadboe, povezivanje sa eminentnim institucijama iz svijeta da uradimo nešto kako treba, kako bi naše blago ostaklo kao takvo generacijama koje dolaze. Nadamo se da ćemo se slijedeći put udružiti i sa Herceg Novim i doći do onog velikog projekta Smart Boke. Započeli smo pionirski poduhvat sa rješavanjem linijskog prevoza, ali treba da idemo i šire, na rješavanje pitanja onoga što nas više žulja, a to je drumski saobraćaj, zbog koga jutros neki zvaničnici nisu mogli da stignu na vrijeme. Zahvalna sam gospodinu Ričardu na želji da poveže naše fakultete. Mi imamo jako puno ideja, ali tek kad naiđemo na pozitivan odgovor, kao što je sa Opštinom Tivat kroz Festival vjetra i priču sa JK Delfin, onda dolazimo do ovako sjajnih stvari“, istakla je Dlabač.
Theodora Riga, predsjednica MedCruise-a, predstavila je tu značajnu asocijaciju, njena iskustva i misiju, ističući da je među prijateljima.
„Ne vidi se često da svi rade u najboljem interesu jedne destinacije. Obično to samo kažu. Vidjela sam juče Pomorski muzej u Kotoru, koji se bazira na nasljeđu i koji je nevjerovatan. MedCruise je asocijacija, prisutna širom svijeta, zapravo širom Mediterana, a Sredozemlje je najljepša sredina na svijetu. Mi dijelimo jako puno zajedničkih stvari, bogatu baštinu, kulturu i tradiciju, ljude, mentalitet. Mi smo, u smislu krstarenja, druga najveća asocijacija na svijetu. Industrija kruzera je do danas zaista mala, samo 2.5 posto ukupne turističke industrije svijeta. Prisutni smo u 22 zemlje na tri kontinenta, 11 EU i 11 izvan. Napravili smo alijansu sa svim drugim asocijacijama za krstarenje u sjevernom dijelu Evrope i predstavljamo 400 luka. Jako je važno da se svi mi okupimo i svaki dan da razgovaramo koji je najbolji način da krenemo napred. Svi se okupljamo, i naši pridruženi članovi i opštine i kompanije koje se bave krstarenjem, svi razgovaramo kako da nastavimo dalje, tražimo najbolja rješenja za lokalne zajednice i kako da dođemo do ravnoteže, da ne bi došlo do negativnog uticaja na destinacije. Društveno-ekonomski uticaj krstarenja na lokalne zajednice je veoma velik“, rekla je Riga.
Predstavnica za komunikacije i gradove domaćine The Ocean Race Europe Beatriz Bikman predstavila je ovu veliku jedriličarsku trku, koja će svoju završnicu po prvi imati u Boki, a Tivat će biti glavno mjesto događanja.
„Po prvi put, flota će ove godine doći u Boku, i to iz Đenove, 16. septembra. Drago nam je što trku završavamo u Boki. Dolazim iz malog španskog grada, za koji sam mislila da je najljepši, dok nisam došla u Tivat i promijenila svoje mišljenje. Radimo sa lokalnim timom ovdje, koji vodi kapetan Vladimir Šparović – Omega tim.
Opisani smo kao najveća avantura u jedrenju od 1973. godine, ali volimo da kažemo da smo mnogo više od jedriličarskog takmičenja. Mi donosimo duh trke na moru, da se zaštiti more i planeta. Trka je počela 1973. kao morski povjetarac iz Portsmuta u Ujedinjenom Kraljevstvu, a od 2001-2018 je Volvo bio vlasnik trke, kada su vlasnici postala trojica jedriličara iz Švedske, a Volvo je i dalje glavni partner. Sada smo nezavisna platforma koja promoviše jedrenje. trka 2025, koja će se završiti u Boki kotorskoj je dio desetogodišnjeg plana, gdje ćemo imati događaje, Atlantic Ocean Race će biti 2026. iz Njujorka do Barselone, a 2027. World Ocean Race iz Alikantea, a završiće se nakon osam godina u Crvenom moru“, kazala je Bikman.
Ocean Race Europe trka biće zvanično predstavljena sledećeg ponedjeljka u Podgorici u hotelu Hilton.
Uslijedila je panel diskusija pod naslovom Kruzeri u Boki: Ekonomija i ekologija, koju moderira novinar i publicista Siniša Luković. Učestvuju mr Ljubo Radović, izvršni direktor Luke Kotor, Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor, kapetan Goran Idrizović, v.d. generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu, dr Slavica Petović, Institut za biologiju mora UCG i prof. dr Danilo Nikolić, Pomorski fakultet Kotor UCG.
