Članak koji je pred vama ovdašnjim je jezičnim uzusima (blago) prilagođen rad dr Barbare Kovačević “Na glinenim nogama”. Nadamo se da će vam biti na intelektualno zadovoljstvo i od spoznajne koristi – objašnjava glavni urednik izdanja Miomir Abović.
Pri frazeologizaciji vezâ sa somatskim sastavnicama veliku ulogu osim slikovitosti ima i simbolika. Međutim, simbolika somatizamâ često je utemeljena i na frazemskom značenju. Tako b/c/h/s frazemi sa sastavnicom noga razvijaju simboliku stabilnosti, sigurnosti i samostalnosti, npr. u frazemima biti na sigurnim nogama, stajati na vlastitim nogama, stajati s obje noge na zemlji, a postoji i niz suprotnog značenjskog predznaka. Tom suprotnom značenjskom nizu pripadaju frazemi stajati na glinenim nogama ʻbiti nestabilan (nesiguran, nepouzdan)ʼ, nešto je na glinenim nogama ʻnešto je nesigurno (nepouzdano)ʼ, izmiče (klizi) tlo pod nogama nekome ʻneko gubi oslonac (podršku, sigurnost); neko propadaʼ te izgubiti/gubiti tlo pod nogama ʻdospjeti/dospijevati u težak (bezizlazan) položaj, ostati/ostajati bez oslonca (podrške, potpore); biti nesiguranʼ. Postoji naučno utemeljena pretpostavka da nastanak i motivaciju frazema stajati na glinenim nogama i nešto je na glinenim nogama možemo potražiti u starozavjetnoj priči, istoj onoj u kojoj pronalazimo i motivaciju biblijskog frazema kolos na glinenim nogama. Naime, u starozavjetnoj knjizi proroka Danijela (2, 27–45) postoji priča o alegorijskom snu vavilonskog kralja Nabukodonosora. Njemu se u snu ukazao veliki kip čije je tijelo bilo sastavljeno od različitih metalâ, a samo djelovi stopalâ od gline, te je bio dovoljan samo udar kamena koji se odvalio od stijene da se kip smrvi i pretvori u prah: “Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, veliki kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oči. Tom kipu glava bijaše od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, cjevanice od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline. Ti si posmatrao: iznenada se odvali kamen, a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi. Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju” (Danijel 2, 31 – 35). San je kralju Nabukodonosoru II. Velikom protumačio uz Božju pomoć sam prorok Danijel, jedan od četvorice velikih prorokâ, koji je bio rob na njegovom dvoru: “Ti, o kralju, kralju kraljevâ, kome Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu, moć i slavu, – i u čije je ruke stavio, gdje god se našli, sinove ljudske, životinje poljske, ptice nebeske, i postavio te gospodarom nad svim time – ti si glava od zlata. Poslije tebe ustaće drugo kraljevstvo, slabije od tvog, pa treće od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom. A četvrto kraljevstvo biće tvrdo poput željeza, poput željeza koje satire i mrvi; kao željezo koje razbija, skršiće i razbiće sva ona kraljevstva. Stopala koja si vidio, dijelom glina, a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imaće nešto od čvrstoće željeza prema onome što si vidio željezo izmiješano s glinom. Prsti stopalâ, dijelom željezo, a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto, a dijelom krhko.” (Danijel 2, 37 – 42). Danijel je u svom tumačenju upozorio kralja da inače snažno vavilonsko kraljevstvo ima slabu tačku. Prema nekim interpretacijama, tim snom zapravo je opisana sudbina nadolazećih carstavâ – novovavilonskog, medijskog i persijskog, te grčkog carstva Aleksandra Velikog – koja će se sva s vremenom raspasti. Motivi iz navedenih djelovâ biblijske priče o velikom kipu, čiji su djelovi nogu od gline, nalaze se u pozadinskoj slici triju frazemâ – stajati na glinenim nogama, nešto je na glinenim nogama i kolos na glinenim nogama. Posljednji je i po svom leksičkom sastavu vrlo blizak biblijskom opisu jer riječ kolos (prema grčkom xολοσσός) u svom primarnom značenju označava ogroman kip – kip izrađen u natprirodnoj veličini. Iako su veliki kipovi poznati još od starog Egipta (npr. Memnonovi kolosi), prisutni su i u novije doba (npr. Kip slobode na otoku Liberti na ulazu u njujoršku luku ili Hrist na brdu Korkovado u Rio de Žaneiru). Jedan od svjetski najpoznatijih kolosâ svakako je rodoski Kolos, bronzani kip zaštitnika otoka boga Sunca Helija (s unutrašnjom konstrukcijom izrađenom od željeza i kamena), djelo Hara iz Linda, koji je ujedno i jedno od sedam svjetskih čudâ. Bio je visok 33 (trideset tri) metra, težak sedamdesetak tonâ i njegova izgradnja trajala je 12 (dvanaest) godinâ. Prema predaji kip je raširenih nogu stajao na dvama kamenim postoljima iznad ulaza u luku Mandraku na otoku Rodosu u Grčkoj i držao goruću baklju u ispruženoj ruci te služio kao svjetionik. Simbolizovao je jedinstvo naroda koji je nastanjivao taj mediteranski otok te pokazivao njegovo bogatstvo i moć, a podignut je oko 280. godine prije Hrista u spomen na odbranu otoka u trećem stoljeću prije Hrista. Stradao je u snažnom zemljotresu 226. godine prije Hrista i slomljen je na najslabijem mjestu – u koljenu. O veličini Kolosa najbolje svjedoči Plinije Stariji, koji je zapisao da je grupa od pet-šest ljudi jedva uspjela raširenim rukama opasati palac srušenog kipa. Ostaci Kolosa stajali su razasuti u luci više od 800 godinâ dok ih Arapi 653. godine, kad su osvojili otok, nisu pretopili i prodali jevrejskim trgovcima u Edesi. Postoji legenda da je za transport ostatakâ bilo potrebno 900 kamilâ. Sâm frazem kolos na glinenim nogama označava osobu, stvar ili pojavu koja je izvana naizgled velika, moćna ili snažna, a koja bi se ubrzo mogla srušiti zbog neke kobne unutrašnje slabosti. Alexander Bierich i Josip Matešić smatraju da je frazem kolos na glinenim nogama doslovna prevedenica francuskog frazema colosse aux pieds d’argile, koji je postao popularan u XVIII stoljeću jer ga je čuveni francuski filozof Deni Didro upotrijebio pri opisu tadašnje Rusije tokom vladavine Katarine II. i nakon krimskog rata, te pri opisu Prusije tokom vladavine Fridriha II. Frazem kolos na glinenim nogama je opšteevropskog karaktera, prisutan je u mnogim evropskim jezicima, npr. engleskom colossus on feet of clay, njemačkom ein Koloss auf tönernen Füßen, francuskom un colosse aux pieds d’argile, italijanskom un colosso dai (con) i piedi d’argilla, španskom coloso con pies de barro, ruskom колосс на глиняных ногах, češkom kolos na hliněných nohách, poljskom kolos na glinianych nogach, mađarskom agyaglábú kolosszus. Kako riječ kolos u prenesenom značenju predstavlja predmet neobično velikih dimenzijâ ili osobu natprosječnog rasta, ne iznenađuje nas činjenica da u b/c/h/s frazemu može biti zamijenjena sastavnicom div – div na glinenim nogama. Iste mogućnosti zamjene nalazimo i u italijanskom (un gigante dai (con) i piedi d’argilla), španskom (un gigante con pies de barro), slovačkom (obor na hlinených nohách) ili mađarskom (agyaglábú óriás), dok je u katalonskom zamjenjiva sastavnicom kip (estàtua amb peus d’argila), a u portugalskom sa sastavnicom idol (ídolo de pés de barro). Na početku ovog rada već smo istaknuli da u b/c/h/s jeziku supostoje i glagolski frazemi koje s obzirom na frazemske sastavnice možemo dovesti u svezu s frazemom kolos na glinenim nogama, a to su frazemi stajati na glinenim nogama i nešto je na glinenim nogama. Takođe, i pregledom po evropskim jezicima nalazimo na glagolske frazeme iste strukture i značenja u kojima varira glagolska sastavnica, npr. u njemačkom auf tönernen Füßen stehen, u italijanskom avere i piedi d’argilla, u španskom tener pies de barro, u ruskome стоять на глиняных ногах, u mađarskom agyaglábon / agyaglábakon áll. Njima su konceptualno i značenjski vrlo bliski b/c/h/s frazemi stajati na staklenim (klimavim) nogama i nešto je na staklenim (klimavim) nogama, za koje ne možemo reći da su motivacijski ukorijenjeni u biblijskom tekstu i priči o kolosu na glinenim nogama, a ipak razvijaju frazemska značenja ʻbiti nestabilan (nesiguran, nepouzdan)’ ili ‘nešto je nesigurno (nepouzdano)ʼ. Iste mogućnosti kao u b/c/h/s jeziku supostoje, doduše veoma rijetko, i u drugim evropskim jezicima, npr. u njemačkom može nešto stajati na slabim ili klimavim nogama (auf schwachen (schwankenden, wackeligen) Füßen stehen), u mađarskom samo na slabim nogama (gyenge lábon áll), dok u islandskom može stajati na krušnim nogama (að standa á brauðfótum). Ipak svi oni u pozadinskoj slici ukazuju na nestabilnost i krhkost onog antroposomatizma kojem se tradicionalno pripisuje simbolika stamenosti i stabilnosti – kazao je Abović.
LITERATURA:
- Barbara Kovačević – “Na glinenim nogama”, Hrvatski jezik, vol.12, no.1, Zagreb 2025.
