Jedriličarski klubovi su više od sportskih društava. To su morske učionice, od presudnog značaja za našu morsku i pomorsku kulturu, poručuje Niko Kmetović iz Jedriličarskog kluba Orsan Dubrovnik, kormilar Stravaganze, trostruki pobjednik bokeške regate Fašinada Cup.
“Treći put dolazimo na Fašinada Cup, i evo- treća pobjeda. Iako, moram napomenuti da, na žalost, nemamo neku preveliku konkurenciju, tako da na ovu regatu gledamo više kao na kvalitetan trening nego neku veliku pobjedu. Ali, iz godine u godinu nam je veliko zadovoljstvo sudjelovati. I svakako- doći ćemo opet,” kaže Kmetović, sa kojim se naša ekipa družila u uvali Žanjic nakon trodnevnog krstarenja po Boki.
Jedrenje i pripadajuća kultura života sa morem polako se gubi. To je opasnost koju dijelimo, jer govorimo o jedinstvenoj kulturi i tradiciji koja je Dubrovnik i Boku uvijek upućivala jedne na druge. Stoga posebno raduje što su se hrvatski brodovi počeli vraćati na naše regate.
“Očuvanje našeg načina život je izazov, u kojem treba da istrajemo. To nam je uvijek motivacija. Mi smo ljudi s mora, moru uvijek težimo. Dijelimo i jedrenje, i jedrilice, isti vjetar. To je ono što nas privlači, što nas spaja. I što ćemo nastaviti dijeliti,” poručuje Kmetović.
Stravaganza je definitivno superioran brod kada je riječ o floti koja se tradicionalno odaziva na Fašinadu. I ne samo ovdje. Rezultati njegove posade na najvećim jadranskim regatama, poput Mrduje i Viške, govore sami za sebe. Prošle godine najbrži brod u realnom vremenu na objema smotrama.
“Stravaganza jeste jako specifičan brod, jako unikatan, jedini takav na svijetu, mogu reći čak i jedan od najbržih brodova koje trenutno poznajem. Sam dolazak u Boku je nama jako zanimljiv i jako atraktivan zbog konfiguracije obale, prolaska kroz tjesnace, osobito Verige. Ima puno okreta, puno vira, puno povela, bandi, tako da nam je svaki dolazak u Boku i vrhunski trening. A treninzi su nam uvijek potrebni. Naravno, tu je i cijela jedriličarska zajednica, gostoprimstvo koje je predivno. Zaista uživamo biti ta dva, tri dana u ovdje,” kaže Kmetović, koji je nakon takmičenja iskoristio priliku i da izgušta bokeške obale, produživši svoj boravak za tri dana.
“Htjeli smo vidjeti kako to izgleda i kad nismo na regati. Ja sam kao mali dolazio u Crnu Goru. Mi smo bili profesionalni ribari, živjeli smo od ribanja, tako da sam nekad davno prošao ne samo Boku, nego cijelu našu obalu, uzduž i poprijeko. Sad sam se vratio i bilo mi je jako lijepo ovih par dana da vidim sva ta mjesta kojih se sjećam kao dijete. Cijela obala je krasna, svako mjesto je posebno na svoj način. Posebno ne samo zbog prirode i kulturnog nasljeđa, nego i zbog ljudi koje upoznaješ i sa kojima se družiš. Ljudi su ti koji čine ljepotu mjesta, nekad ih čine ljepšima i boljima, nekad manje lijepima nego što zapravo jesu,” kaže ovaj čovjek od mora, kojega vrhunski sportski uspjesi nisu vinuli u nebo, nego još čvršće vezali za more.
Niko Kmetović nekada je bio sportski jedriličar, braneći boje dubrovačkog Orsana u klasama Optimist i ILCA (Laser). Danas je jedan od stubova sekcije krstaškog jedrenja, koja je u Dubrovniku veoma aktivna tokom cijele godine.
“U Dubrovniku, u Orsanu, imamo Zimski festival jedrenja, koji je jako, jako uspješan. Mi smo prvi u Hrvatskoj počeli s tim modelom i vidim da nas mnogi klubovi pokušavaju pratiti, što me jako veseli. Kod nas zimska liga traje preko 20 godina i na jednom je zavidnom nivou. Tokom zime, svakog drugog vikenda, organiziramo regatu, nakon koje slijedi druženje. Bude tu svake godine 13, 14 regata, nakon kojih imamo i pobjednika lige. Cijela je liga zamišljena jednako koliko kao kompetitivno takmičenje, i kao prilika da se družimo, usavršavamo vještinu, zajednički treniramo,” objašnjava Niko Kmetović, jedan od najtrofejnijih Orsanovih jedriličara na krstašima.
Dodatna aktivnost je za svaki klub jako važna, kako bi i članovi koji nisu profesionalni jedriličari bili aktivni i doprinijeli sveukupnom funkcionisanju jedriličarskog kluba, kao društva ljubitelja mora i morskog ritma života.
“Klub nije samo nekakva zgrada, nekakav bokun betona, nekakva riva ispred toga kluba. Klub su ljudi koji se tu susreću, koji su aktivni, koji doprinose, svaki na svoj način. Ljudi koji žive uz klub, druže se u klubu i pronose ljubav. Ne samo prema jedrenju, nego prema moru uopšte. Prema pomorstvu, prema kulturi na moru,” kaže Niko Kmetović, posebno ističući ulogu jedriličarskih klubova u formiranju generacija koje poštuju i razumiju more i koje treba dalje da pronose znanja koja su potrebna za očuvanje te specifične kulture.
“U Hrvatskoj su ljudi jako nekulturni na moru. A u Crnoj Gori- po nekulturi značajno prednjačite pred nama. Moram reći da sam se jako neugodno iznenadio pomorskom nekulturom ovdje kod vas u Boki. Stoga je uloga naših klubova još veća i značajnija. Oni su nekada bili, i treba da ostanu ili ponovo postanu, mjesta gdje su se odgajali budući pomorci. Nije tada bilo ekspresno formiranih skipera u servisu turizma. Mladi ljudi su se prvo učili plivati, pa veslati, pa su naučili bacit sidro, pa armati brod, pa ga održavati. Pa bi počeli čitati vjetrove i učiti se vještini kako da ih ukrote. Kroz sve to, učili su se pomorskoj kulturi i tradiciji, koja je i kod vas i kod nas jako duga i zavidna u svijetu. Mi smo nekada imali vrhunske pomorce, vrhunske jedriličare. Danas mi se čini da je toga sve manje. Sve se ubrzava, postaje površno, i naša kultura polako umire. To ne smijemo dozvoliti. Upravo zbog tog zadatka, naši su klubovi više od sportskih kolektiva, oni su učionice morske kulture, treba da im njegujemo tu ulogu,” poručuje Kmetović.
Upravo s tom misijom, Orsan je prije dvije godine svojoj famoznoj Južnojadranskoj regati krstaša pridodao i trodnevni festival vjetra i jedara Elafiti Slalom, koji sem sportske, ima i edukativnu i zabavnu komponentu. Elafiti Slalom održava se drugog vikenda u aprilu, baš pred Festival vjetra JK Delfin, koji počinje Tivatskom regatom krstaša posljednjeg aprilskog vikenda.
“Elafiti Slalom je zaista festival mora, koji sem regata podrazumijeva i različite druge programe, od ekoloških do edukativnih, pa čak i različite igre za djecu, radionice modelarstva, različite druge radionice. Naravno, sve je to popraćeno i ozbiljnim, natjecateljskim dijelom, gdje nam dolaze brodovi sa sjevera. Voljeli bismo da nam dođu malo više i brodovi sa juga, tako da je ovo ujedno i poziv svim jedriličarima Boke Kotorske i šire da dođu, da se pridruže. Svi su dobrodošli, svi su pozvani i voljeli bismo da dođu što u što većem broju,” pozvao je Kmetović.
Vjeruje da ima prostora i da se Dubrovnik i Tivat povežu preko svojih morskih fešti.
”Termika kod nas uvijek dobro radi i proizvodi dobre refule. Uvjeren sam da će se saradnja dogoditi. Čini mi se da je već počela. Nadam se da će se s vremenom pojačavati,” zaključio je dubrovački jedriličar u razgovoru za naš radio.
