Predsjednica Crnogorskog udruženja za pomorsko pravo govori za Radio Tivat o saradnji sa Ministarstvom pomorstva, novim zakonima, zaštiti pomoraca i mora, te značaju pune implementacije međunarodnih konvencija.
U posljednjim sedmicama Ministarstvo pomorstva intenziviralo je saradnju sa strukovnim organizacijama, potpisujući memorandume o saradnji. Među njima je i Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo, koje je krajem januara formalizovalo saradnju sa resornim ministarstvom. O aktuelnim procesima u oblasti pomorskog zakonodavstva, ulozi struke i izazovima pune implementacije međunarodnih standarda, razgovarali smo sa predsjednicom Udruženja, Majom Radunović Ćulafić.
Razgovarala: Antonela Stjepčević
Ministarstvo pomorstva u posljednje vrijeme potpisuje brojne memorandume o saradnji sa strukovnim organizacijama. Kako vi gledate na taj proces?
To je svakako ohrabrujuće. Posljednjih godina u oblasti pomorstva preduzeti su značajni koraci, naročito u poređenju sa ranijim periodom kada pomorstvo praktično nije imalo jasno definisan institucionalni okvir. Veliko mi je zadovoljstvo da mogu da kažem da je i Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo 30. januara potpisalo Memorandum o saradnji sa Ministarstvom pomorstva. Taj memorandum zapravo predstavlja formalizaciju saradnje koja je započela još prošle godine, posebno tokom javne rasprave o nacrtu Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe. Njime je uspostavljen okvir za zajedničko djelovanje u oblasti pomorskog prava, kroz pružanje stručne asistencije Ministarstvu prilikom izrade i izmjena propisa, naročito onih koji se odnose na implementaciju međunarodnih konvencija. Planirano je i zajedničko organizovanje stručnih analiza, konferencija i edukacija, ne samo za članove Udruženja, već za širu stručnu i društvenu zajednicu u Crnoj Gori.
Udruženje je osnovano upravo sa ciljem jačanja stručne podrške u oblasti pomorskog prava?
Upravo tako. Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo je nevladino, neprofitno udruženje koje trenutno okuplja oko 50 članova – fizičkih i pravnih lica koja se na različite načine bave pomorskim pravom. To je mala, ali stabilna i izrazito posvećena zajednica, vođena entuzijazmom i ljubavlju prema ovoj oblasti. Jedan od naših ključnih ciljeva jeste jačanje stručne zajednice i saradnje sa drugim organizacijama, kao i sa državnim institucijama. Posebno bih istakla da je Udruženje od maja prošle godine punopravni član Međunarodnog komiteta za pomorsko pravo (Comité Maritime International – CMI), organizacije sa tradicijom dužom od jednog vijeka, koja se bavi unifikacijom pomorskog prava na globalnom nivou. To nam omogućava da aktivno učestvujemo u međunarodnim procesima i da ta znanja i iskustva prenosimo u domaći pravni sistem, često i prije nego što određena pitanja dođu u fokus nacionalnih administracija.
Crna Gora je ratifikovala veliki broj međunarodnih konvencija. Gdje su, po vašem mišljenju, najveći izazovi?
Najveći izazov je svakako puna i dosljedna implementacija ratifikovanih konvencija. Ratifikacija sama po sebi nije problem – pravi posao počinje tek nakon toga. To je izazov sa kojim se suočavaju sve države, bez obzira na nivo razvoja, jer je pomorsko pravo izuzetno dinamična i živa oblast na međunarodnom nivou. Posebno se to vidi u oblasti radnih i socijalnih prava pomoraca. Crna Gora, iako nema veliki trgovački brodarski sektor, ima izuzetno značajan broj pomoraca po glavi stanovnika, a ekonomski doprinos koji oni ostvaruju za državu je nemjerljiv. Zbog toga je ova oblast od strateškog značaja. Crna Gora je ugovorna strana Konvencije o radu pomoraca (MLC) i ona je formalno prenesena u nacionalni pravni sistem, ali još uvijek predstoji jačanje interresorne saradnje kako bi se obezbijedila njena puna i efikasna primjena u praksi.
Koliko je u tom kontekstu važna zaštita morske životne sredine?
Izuzetno važna. Pomorsko pravo obuhvata i standarde zaštite morske sredine, a u tom segmentu imamo još dosta posla. Donošenje Zakona o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, koji je stupio na snagu početkom ove godine, svakako je pozitivan iskorak. Međutim, iskustvo pokazuje da se međunarodna zajednica često ozbiljnije posveti ovoj oblasti tek nakon velikih ekoloških incidenata. Iskreno se nadam da Crna Gora neće čekati neku katastrofu da bi primjenjivala propise, već da ćemo kroz institucije, privredu i građane razvijati kulturu poštovanja zakona i zaštite životne sredine. To je zadatak cijelog društva.
Kako ocjenjujete nova zakonska rješenja u oblasti pomorstva?
Udruženje je aktivno učestvovalo u javnoj raspravi o nacrtu Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, koji je u početnoj fazi obuhvatao širi spektar pitanja. Konačno rješenje je podijeljeno na više zakona, što smatram dobrim pristupom. Pored Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, usvojeni su i Zakon o lukama, Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, kao i Zakon o ugovoru o prevozu putnika morem. Posebno bih istakla ovaj posljednji, jer on implementira Atinsku konvenciju i relevantne propise Evropske unije, što je od velikog značaja za putnički saobraćaj u Crnoj Gori. Iako je Atinska konvencija ratifikovana još 2015. godine, tek sada je u potpunosti prenesena u domaće zakonodavstvo, što najbolje ilustruje koliko proces implementacije može biti dug.
Koji su naredni koraci u saradnji sa Ministarstvom pomorstva?
U okviru memoranduma o saradnji dogovoreno je da, sa stručnog aspekta, pripremimo pregled međunarodnih konvencija koje je potrebno dodatno implementirati ili ratifikovati, kao i onih koje već jesu dio sistema, ali nemaju adekvatnu normativnu primjenu. Vjerujem da naši članovi imaju znanje i kapacitet da doprinesu tom procesu. Pomorsko pravo se neprestano mijenja i zahtijeva stalno usavršavanje, a zajedničkim radom možemo jasno sagledati gdje se Crna Gora nalazi i šta je još potrebno uraditi.
