29. sjednica SO Tivat trajala duže od 13 sati

Redovna 29. sjednica Skupštine opštine Tivat održana je danas uz prisustvo 26 odbornika i direktan prenos na talasima Radio Tivat. Trajala je više od 13 sati. Zapisnik sa prethodne sjednice nije dostavljen zbog, kako su objasnili, opsežnosti materijala i nedostatka vremena, te će se naknadno naći pred odbornicima.  

Predsjednik Skupštine opštine Tivat, Miljan Marković, konstatovao je da je odbornici Ani Ivanović istekao mandat, te da je na toj funkciji zamjenjuje Ana Pavićević.

Na početku sjednice izmijenjen je dnevni red, sa kojeg su povučene tačke koje se odnose na razrješenja i imenovanja u Savjetu JU Muzej i galerija Tivat i davanje saglasnosti na izbor izvršnog direktora DOO Komunalno Tivat zbog toga što na sjednicama nadležnih skupštinskih tijela nije bilo kvoruma, dok su uvršteni predlozi da se danas raspravlja o Izmjenama Poslovnika o radu SO Tivat, izmjenama Odluke o finansiranju sporta i Odluke o određivanju naknada za rad odbornika i drugih lica koje bira i imenuje Skupština opštine Tivat. Sa 17 glasova za usvojen je dnevni red zasijedanja sa ukupno 24 tačke.

XXIX redovno zasijedanje SO Tivat započelo je raspravom i odlučivanjem o Odluci o privremenom finansiranju Opštine Tivat, koju je formalno donio predsjednik opštine, Željko Komnenović, ali je shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave bilo nužno da ovu odluku na prvom narednom zasijedanju potvrdi lokalni zakonodavni organ.

Shodno Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, ukoliko lokalni parlament ne donese odluku o budžetu do 31.decembra tekuće za narednu godinu, isti može donijeti Odluku o privremenom finansiranju, a u situaciji kada do tog roka ne zasijeda skupština, odluku može donijeti i predsjednik opštine, što je Željko Komnenović i učinio 31. decembra 2025.

Odluka koja se danas našla pred odbornicima u tom je smislu proceduralna, objasnila je u uvodnom izlaganju sekretarka za finansije, Lidija Bakalbašić. Za diskusiju se javio samo predstavnik Evropskog saveza, odbornik Liberlane partije, Vatroslav Belan, koji je svoje izlaganje okarakterisao kao politički osvrt, saglasan da je donošenje predmetne odluke sada tehničko pitanje. Kostatovao je da je ovo već drugo od mogućih pet privremenih finansiranja tokom pet godina od kada aktuelna većina upravlja gradom.

„Ne ulazimo u to kako je do toga došlo, ali s obzirom na ono što ste obećavali, imamo faktičke informacije o vašim rezultatima u upravljanju gradom. Neka građani sude da li je ovo stabilna uprava. Stanje u ovoj opštini je daleko od redovnog, a privremeno finansiranje je samo jedan o pokazatelja stanja,“ poručio je Belan.
Odbornici su Odluku o privremenom finansiranju Opštine Tivat u periodu od 1.1. do 31.03.2026. godine usvojili sa 16 glasova ZA i jednim uzdržanim glasom.

Na današnjoj sjednici je sa 18 glasova za, bez glasova protiv, i bez uzdržanih usvojen Plan i program rada JU Gradska biblioteka Tivat sa finansijskim planom za 2026. godinu.

Odbornica Dubravka Nikčević je pohvalila rad ove ustanove i direktorice Vesne Barbić za koju kaže da se bavi samo svojim poslom iz oblasti kulture a ne politikom, i koja se racionalno odnosi prema finansijskim sredstvima. Dodala je da je saglasna sa odbornikom Klakorom da bi se neki kulturni sadržaji morali dislocirati i održavati i u ovom području tivatske opštine te da lokalna uprava mora voditi računa i o publici iz ovaog djela grada. Pohvalila je izdavačke projekte-Velika ilustrovana monografija Tivta i Leksika Krtola .

Direktorica Vesna Barbić se zahvalila na pohvalama i rekla da puno puta osjeća vrstu kompleksa što Biblioteka nije profitabilna ustanova već dobija sredstva, te pohvalila SO Tivat TOT na podršci, dodajući da se trude da izađu iz centra grada kod organizovanja događaja.
Potpredsjednik Jovan Brinić je takođe pohvalio plan i program rada Gradske biblioteke i pojasnio da kada se govori o decentralizaciji tivatskih kulturnih programa – više misli na programe CZK koji bi trebali da se održavaju i u Krtolima, mada ova MZ ima svoje tradicionalne događaje koje podržavaju TOT i Opština.

U ovoj godini JU Gradska biblioteka planira dalje bogaćenje bibliotečkog fonda, održavanje i obnavljanje opreme i sredstava za rad, nastavak izdavačke djelatnosti, organizacija brojnih književnih programa, kao i obilježavanje pet godina rada biblioteke.

Planira se realizacija izdavačkog projekta sa temom leksike Krtola (po izdanju iz 2005. autora B. Milovića) koji nastavlja brigu za očuvanje kulturne, u ovom slučaju leksičke baštine. Veliki izdavački projekat, velika ilustrovana monografija Tivta očekuje se da će biti realizovan do kraja proljeća 2026. Projekat nije priveden kraju u 2025. pa će preostala sredstva za isti biti prenesena u narednu budžetsku godinu. Organizovaće se posebni sadržaji za djecu, mlade i odrasle. To će biti radionice, tribine, i književne večeri. Nastaviće saradnju sa OŠ ”Drago Milović”, i OŠ ”Branko Brinić” u cilju podrške školi za vannastavne aktivnosti, te podsticanje čitanja kao osnove sveukupnog razvoja. Planira se bolja saradnja i sa SMŠ ”Mladost” i sa Omladinskim centrom Tivat.

Obilježiće se Svjetski dan knjige aktivnostima tokom aprila, okruglim stolovima, tribinama i gostovanjima pisaca, i nekim sopstvenim izdanjem.”Tivatsko književno ljeto” Biblioteka će organizovati po peti put, tokom juna, jula i avgusta.

Sa Gradskom bibliotekom i čitaonicom Herceg Novi prvi put će izložiti svoja izdanja na Trgu od knjige a nastaviće se i Škola crtanja sa Simonom Vučkovićem za osnovce i aktivno učešće polaznika škole na izložbama i organizovanje događaja u vezi sa stripom i crtanjem u biblioteci. Biblioteka će ponovo dati doprinos Novembarskim danima Tivta svojim specijalnim programom Novembar u biblioteci i obilježiti 13. novembar, tj. Njegošev dan. Prilikom nabavke knjiga vodiće se računa o željama čitalaca ali i o tokovima regionalne i svjetske književnosti i izdavaštva.

Većina planiranih troškova od 112.000 eura odnosi se na osnovne troškove, kao i na kupovinu knjiga, izdavačku djelatnost i planirane književne i edukativne programe. Planiraju se ulaganja u unapređivanje prostora i stalni izdaci na mjesečnom nivou, ugovorene obaveze. U sopstvene prihode se računa dio dobitka od prodaje njihovih izdanja.

Skupština opštine Tivat usvojila je Odluku o bratimljenju Opštine Tivat i Opštine Petange iz Luksemburga. Odluka je donijeta sa 25 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih.

Predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković kazao je da je ponosan što je lokalni parlament dao podršku toj inicijativi, ističući da je riječ o saradnji koja je rezultat prethodnih kontakata i međusobnih posjeta.

Posebnu zahvalnost uputio je NVO „Maškarada“ i Goranu Božoviću, koji su, prema njegovim riječima, uspostavili prvi kontakt sa Petangeom kroz višegodišnje učešće na njihovim manifestacijama.

„U toj posjeti smo bili Goran Božović i ja i zaista nismo imali osjećaj kao da se srećemo prvi put, već kao da godinama sarađujemo. Oni su kasnije uzvratili posjetu i bili naši gosti tokom karnevala koji je organizovala NVO Maškarada. Nadam se da smo im uzvratili ljubaznošću kakvu smo i mi od njih dobili“, kazao je Marković.

Plan i program rada JU Centra za kulturu Tivat za 2026. godinu usvojen je sa 16 glasova za, 11 protiv i dva uzdržana, nakon burne rasprave o primjerenosti komunikacije direktora Centra za kulturu Gorana Božovića na društvenim mrežama. Raspravu je obilježila polemika koju su vodili Vatroslav Belan (LP), Goran Božović i Sandra Sindik (nezavisna odbornica), a pridružili su se Adrijan Vuksanović (HGI), Igor Petković (SD) i Ćazim Lisičić (SDP), dok je Sanja Vuković (TA) upozorila predsjednika Skupštine da ne dozvoljava odbornicima da se udaljavaju od teme.

Božović je dao osvrt na Plan CZK, ističući da je program te ustanove najbogatiji do sad, a da je u njemu najvažnija pozorišna djelatnost, sa 21. festivalom mediteranskog teatra Purgatorije, kao i festivalom RUTA. U muzičkom segmentu, istakao je da su relevantna tri festivala: Treći Tivat Music festival, „koji je jedan od dva najznačajnija, uz KotorArt, u Crnoj Gori“, te Harmonika fest i Guitar Fest. Novina u filmskoj djelatrnosti CZK je Tivat Film Wave, festival za koji je rekao da neće biti grandiozan, ali će biti kvalitetan.

Plan rada obuhvata premijere pet pozorišnih predstava, od kojih samostalne „Prljave ruke“ Žan-Pol Sartra, u režiji Juga Radivojevića, sa Milošem Bikovićem u glavnoj ulozi. Koprodukcija „Mikelanđelo Buonaroti“ Miroslava Krleže, je sa Gavellom iz Zagreba, a igra Momčilo Otašević, „Per Gint“ Henrika Ibzena je sa kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, gdje će igrati i Miloš Kašćelan iz Kotora. Božović je istakao da je veći značaj koprodukcije sa Dubrovnikom prevazilaženje nesporazuma iz istorije.

Božović je kazao da je ponosan na regionalnu koprodukciju i saradnju sa Ohridskim ljetom i drugim kućama na projektu „Bure baruta“ Dejana Dukovskog u režiji Dejana Projkovskog, gdje su u glumačkoj podjeli Voja Brajovic, Nenad Jezdić i drugi renomirani glumci. Te četiri predstave će biti izvedene na 21. Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije. Monodrama „Štorija Boke(Zice)“ Staše Koprivice, po ideji i u izvedbi Marije Bergam, će imati premijeru na Novembarskim danima. On je istakao da smatra da su finansije CZK značajne, ali ne baš dovoljne, te da program te ustanove iziskuje više sredstava.

Planirani prihodi Centra za 2026. godinu iznose 1.500.000 €, uključujući transfer Opštine 1.050.000 € (samo +5% u odnosu na 2025), sopstvene prihode 350.000 € i donacije/projekte 100.000 €. Troškovi programskih aktivnosti, inače, iznose 1.060.000 €, najviše za Festival Purgatorije 2026 (sa četiri nove produkcije) – 625.000 €.

Vatroslav Belan je zamjerio Božoviću što je rat nazvao nesporazumom.

On se osvrnuo na način javnog diskursa direktora Centra za kulturu Tivat. Naveo je da na program nema primjedbi i da Božović sa svojim timom nastavlja utabanim stazama kvalitetnog rada tivatskog Centra za kulturu. Međutim, ukazao je na način komunikacije direktora putem društvene mreže Facebook, ocijenivši ga u najmanju ruku neprimjerenim. S obzirom na to da je riječ o javnom funkcioneru i direktoru institucije kulture, takav način komunikacije, kako je naveo, smatra nepristojnim i skandaloznim, posebno zbog izraza poput „bubašvabe“ “gnjide”i „degenerici“, kao i poruka u kojoj stoji: „Kad završim sa javnom funkcijom, onda ću i fizički…“.

Belan je upitao da li građani Tivta treba da bježe od direktora i da li treba da strahuju da će ih „gaziti“, te da li i on treba da se osjeća kao „bubašvaba“ i da strahuje za bezbjednost svoje porodice. „Vi ste morali juče biti smijenjeni!“, kazao je Belan. Poručio je da su javni funkcioneri dužni da budu primjer mladima i da moraju biti spremni da izdrže javni pritisak bez neprimjerenih reakcija. Komunikaciju putem Facebooka ocijenio je kao nešto što je, po njegovom mišljenju, za informativni razgovor u policiji.

Božović je replicirao navodeći da, kao i obično kada je riječ o Centru za kulturu Tivat, program rada i dostignuća nijesu predmet rasprave, već se, kako je rekao, Belan bavi „ćakulama“, što je, prema njegovim riječima, bio slučaj i prošle godine, i to po pravilu lične i porodične prirode. Upozorio je Belana da se mnogo uzrujao. Istakao je da se ne bahati, da radi časno i pošteno i da se pokušava omalovažiti njegov rad tvrdnjama da ide utabanim stazama od ranije.

Božović je kazao da su Purgatorije bile na dnu kada je preuzeo upravljanje Centrom za kulturu Tivat i da bi mu trebalo čestitati jer je nakon šest godina vratio samostalnu pozorišnu produkciju. Naveo je da Centar realizuje najbolje predstave u regionu, da je osvojeno više od 50 nagrada i da se radi ozbiljno i posvećeno. Istakao je da su sopstveni prihodi Centra prije njegovog mandata iznosili do 50.000 eura godišnje, dok sada iznose oko 500.000 . Ocijenio je da je, po njegovim riječima, bestidno omalovažavati takve rezultate, kao i njegovo nastojanje da zaštiti integritet svoje porodice. Dodao je da je,  „ovaj grad glibav i ovo društvo glibavo“, te da će čast braniti kako on hoće.

Belan je uzvratio da kod njega takav način manipulacije ne prolazi, da se ne bavi „ćakulama“, već ukazuje na neprimjeren javni nastup direktora. Istakao je da nije jasno zašto u Savjetu ustanove nema „crvene lampice“ upozorenja i poručio: „Možda ćete činiti ono što vas je volja, ali ne đe vas je volja.“ Naglasio je da svi moraju biti odgovorni, posebno na javnim funkcijama, kakav je on bio u sličnoj situaciji, kad je bio predmet „ćakula“. Upitao je Božovića zašto, kako je napisao na Facebooku, ne „gazi sve oko sebe“ sada, nego čeka da mu prođe mandat? Poručio je da se kod javnog funkcionera očekuje da čast i obraz brani i u javnom prostoru, ali bez poruka o „gaženju“, te je ponovio zahtjev za njegovu smjenu.

Na zahtjev Kluba DPS-a, proglašena je petominutna pauza, koja je trajala gotovo sat vremena.

Odbornica Sandra Sindik je podržala predloženi plan i program Centra  i poručila Božoviću da mora voditi računa o načinu izražavanja, jer kao direktor ustanove kulture šalje lošu poruku i doprinosi kulturnoj dekadenciji. Istakla je da pozorišno okruženje nije život i da takvu retoriku treba suzbiti. Naglasila je da, iako je rekao da je samostalan, kao javni funkcioner ne može biti samostalan u tom smislu, jer radi od novca građana i za interes građana Tivta. Poručila je da može „gaziti“ kada je samostalan, ali da građane ne može „gasiti“.

Božović je odgovorio da nijesu razumjeli šta je mislio kada je rekao da je samostalan – da je mislio na autonomno rukovođenje Centrom za kulturu, bez korišćenja funkcije za lične interese. Naveo je da su primjedbe rezultat, kako je rekao, „malih, sitnih ljudi, bubašvaba“, te da tu igru neće igrati i da je svjesno reagovao kako bi se neko „ugrizao za jezik“ prije nego što širi gadosti o njemu. Poručio je da ne mora trpjeti gadosti i da ih neće trpjeti.

Odbornik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović uključio se u raspravu navodeći da direktor danas kulturno izlaže, ali da nije primjereno za sebe reći da si najbolji. Poručio je da njegov privatni život nije predmet interesovanja javnosti i da, ako tvrdi da ga prethodnici nijesu razumjeli, ispada da je problem u svima osim u njemu. Istakao je da Centar za kulturu. po riječima direktora, ostvaruje istorijske rezultate, ali da direktor krši zakon jer ustanova nema umjetničkog direktora. Upitao je da li će, s obzirom na insistiranje na autonomiji, uskočiti i u ulogu glumca kada bude potrebno.

Vuksanović je posebno reagovao na Božovićevu izjavu da je rat devedesetih bio „nesporazum“, ocijenivši da se tako ne liječe rane. Naveo je da, kada hrvatska nacionalna zajednica želi ostvariti saradnju, Centar je ili na kolektivnom odmoru ili ne dopušta organizovanje manifestacija. Podsjetio je da je prije tri godine promocija romana proglašena političkom manifestacijom, a da je prošle godine odbijeno organizovanje proslave Dana hrvatskog naroda u Velikoj sali zbog kolektivnog odmora. Upitao je kada Centar jeste, a kada nije na kolektivnom odmoru. Poručio je da takav odnos podsjeća na vremena kada su se brojale antene okrenute prema Dubrovniku, te da nije lako odreći se funkcije, ali da je direktor spreman na sve osim na ostavku. “Vi ste meni u pollemicirekli da Hrvatio imaju sovj Dom kulture i da nam je to dovoljno. Ni smai niste svjesni šta ste izgovorili. Zbog toga se nudi ili daje ostavka. Ali najteže bvam je da se odvojite od stolice” – poručio je Vuksanović

Božović je odgovorio da se govori o CZK Tivat u koji, kako je rekao, Adrijan Vuksanović nije ušao posljednje tri godine, iako su ranije imali dobru saradnju. Njegovo izlaganje okarakterisao je kao klasičan politički nacionalistički spin i poručio da se gnuša svakog nacionalizma. Upitao je predsjednika Skupštine kako dopušta takve navode. Rekao je da dok drugi pričaju o ratu, on priča o ljubavi i gradi mostove. Naveo je, govoreći o sebi, da Goran Božović ima izvanredne odnose sa institucijama u Hrvatskoj, da su prvi put uspostavljene koprodukcije sa hrvatskim pozorištima, te da Vuksanović živi od saradnje sa Hrvatskom jer, kako je rekao, ništa drugo ne zna da radi i da ga “predsjednik Skupštine pušta da baljezga”. Istakao je da mu funkcija nije važna.

Vuksanović je uzvratio da se Božović najbolje predstavlja korišćenjem neprimjerenih termina, što, kako je rekao, pokazuje slabost i nedostatak argumenata. Naveo je da ga je ranije afirmativno opisivao, ali da ima pravo da ukaže na kršenje zakona i dobacivanje sa mjesta.

U raspravu se uključio i odbornik Krtoljske liste Ilko Klakor, koji je naveo da je njihova lista zadovoljna planom i programom rada Centra, ali da zamjera što se u planu ne predviđaju kulturne aktivnosti u Krtolima, koji obuhvataju 52 odsto teritorije opštine i godinama su zapostavljeni. Predložio je da se makar dio programa organizuje u tamošnjem Domu kulture.

Božović je odgovorio da program koncipira u prostorima kojima upravlja Centar za kulturu, ali da se mogu dogovoriti da se u Krtolima organizuje barem jedna dječja predstava.

Igor Petković kazao je da je zgrožen riječima direktora CZK i da neće glasati za Plan i program rada CZK. Božović je kazao da odbornici Belan i Vuksanović nisu mjerodavni da mu drže moralne pridike, te da ga zanima kako će „ova strana“, misleći na vlast, da glasa.

Petković je, pored ostalog optužio Božovića da je mijenjao (političke) strane. „Vi ste progonili 40-50 porodica. To je u vašem maniru“ – poručio  je Petković.

Belan je takođe kazao da neće podržati program CZK i ponovo podvukao da je Božović javni funkcioner ovog grada i da ne želi da bude povezan sa njim, odnosno da direktor CZK mora da bude smijenjen, što bi bila poruka svim javnim funkcionerima da moraju da plate cijenu svog ponašanja.

Božović je kazao da je uvijek mijenjao strane na svoju štetu i da ništa nije radio za ličnu korist i ponovio da mu niko neće držati pridike, na šta je Belan reagovao riječima da će Božoviću odbornici itekako određivati šta može da radi, jer predstavljaju osnivača, a on direktora javne ustanove.

Adrijan Vuksanović takođe je rekao da neće glasati za program rada CZK, jer mu renome ruši direktor. Istakao je da Božović ne poznaje ni Poslovnik SO, jer njegova stručnost iznosi pola mandata, koje je ostvario na prethodnim izborima.

Sanja Vuković (TA) upozorila je predsjednika SO da treba da daje opomene ako odbornici govore o nečijem privatnom životu i zamolila sve da se drže teme.

Vuksanović je kazao da nije govorio ni o čijem privatnom životu.

Ćazim Lisičić (SDP) je podržao kolege, koje su obrazložile stav da neće glasati za Plan CZK, a takođe i predlog Sandre Sindik za smjenu Savjeta CZK Tivat, jer nije potreban toj ustanovi, s obzirom da je direktor naglasio da samostalno i autonomno vodi ustanovu. Na Lisičićevu primjedbu da je Božović na političkoj funkciji, Božović je kazao da posao obavlja profesionalno, a ne politički.“Svi znaju gdje je bio Goran Božović. Pa neka javnost sudi“ – rekao je Božović.

Na Petkovićevu primjedbu da je kao potpredsjednik opštine dao ocu sredstva za štampanje knjige, a od sredstava CZK dodao za održavanje Karnevala u organizaciji NVU Maškarada, čiji je predsjednik, Božović je kazao da je njegov otac sredstva za knjigu dobio putem konkursa, jer radi korisne stvari za našu opštinu. Istakao je da Opština nema sluha za Maškaradu i Karneval, a možda ni para, pa je morao da doda sredstva za njegovo održavanje, te da će sredstva sada vjerovatno preusmjeriti za nešto drugo.

Igor Petković je istakao da je i on trpio uvrede, ali se nije oglašavao.

Jednoglasno je usvojen program rada DOO “Vodovod i kanalizacija” Tivat sa finansijskim planom za 2026. godinu sa 25 glasova za, bez uzdržanih i glasova protiv.

Govoreći o programu rada, direktor Vodovoda i kanalizacije Tivat, Alen Krivokapić kazao je da je on urađen u skladu sa novim cjenovnikom.

U svom izlaganju, odbornik LP Vatroslav Belan pohvalio je rad Alena Krivokapića, kazavši da je on primjer kako zamišlja savremenu gradsku upravu koja pruža građanima ono što im je potrebno.

Odbornica DPS – a, Dubravka Nikčević takođe je pohvalila rad tivatskog preduzeća za koje je istakla da ima najbolji odnos broja zapošljenih kojih ima 59 i korisnika, kojih je 12 hiljada. Nikčević je istakla da je program rada Vodovoda I kanalizacije ambiciozan sa planom povećanja prihoda za 5, 14 % u odnosu na prošlu godinu. I odbornik SD – a Igor Petković je pohvalio rad Alena Krivokapića.

Potpredsjednik Opštine Tivat, Jovan Brinić upitao je direktora Vodovoda I kanalizacije Tivat, Alena Krivokapića da li ima novosti u vezi sa vodoizvorištem Topliš, odakle se Tivat snabdjeva vodom samo u slučaju kada nedostaje vode iz regionalnog vodovoda. On je istakao da je izvorište Topliš ugroženo zbog radova na dijelu Opštine Kotor, zbog kojih se formiraju deponije koje direktno ugrožavaju vodoizvorište.

Odgovarajući odbornicima, direktor Vodovoda Alen Krivokapić kazao je da je za dobro poslovanje preduzeća zaslužan cijeli tim, od prvog do zadnjeg zapošljenog. Govoreći o vodoizvorištu Topliš, Krivokapić je istakao da su u nekoliko navrata slali dopise Opštini Kotor u kojima su ukazivali na mutnoću vode iz izvorišta Topliš, koja se povezuje sa kamenolomom Majdan i deponijama koje se formiraju uslijed građevinskih radova u neposrednoj blizini izvorišta. On je kazao da iz kotorske Opštine nikad nisu dobili odgovor na što je potpredsjednik Brinić kazao da nije primjereno od strane kotorske Opštine da ne dostavi nikakvo objašnjenje. Brinić je podsjetio da bi Skupština Crne Gore danas trebalo da usvoji lex specialis, odnosno Izmjene i dopune Zakona o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, koji uvažava zahtjeve UNESCO – a i donosi nove regulative u upravljanju kompletnim prostorom Boke Kotorske. Pohvalio je Plan i program rada ViK-a Tivat za 2026. godinu, koji je usvojen sa 25 glasova za. Podsjećamo, ViK Tivat ima najbolje rezultate u državi i u nivou je EU prosjeka.    

U okviru rasprave o Godišnjem programu obavljanja komunalnih djelatnosti za 2026. godinu, direktor DOO „Komunalno“ Tivat Vučeta Stanišić kazao je da je program izrađen na osnovu tridesetak zakonskih i podzakonskih akata i sredstava za kumunalnu djeloatnost predviđenih budžetom opštine.

Odbornik Igor Petković ocijenio je da je program objektivan, ali je ukazao na povećanje stavki za gorivo, navodeći da je to posljedica problema sa odlaganjem otpada. Istakao je da će biti više direktnog odvoza smeća bez prerade, te da je, kako je naveo, nevjerovatno da problem nesporazuma između komunalnih preduzeća Tivta i Kotora nije riješen.

Stanišić je pojasnio da „Komunalno“ obavlja 12 djelatnosti, od kojih dvije nijesu komunalne prirode. Podsjetio je da je državnim planom upravljanja otpadom Tivat usmjeren na Reciklažni centar Lovanja, gdje je otpad odvožen do 2017. godine. Tada je donijeta odluka da se dio otpada koji može ići direktno odvozi na Možuru i na Cetinje. Do 2024. godine, kako je rekao, problem nije postojao i radilo se u skladu sa važećim Državnim planom upravljanja otpadom, dok je novi plan u proceduri donošenja.

Prema novom planu data je mogućnost izgradnje centra za otpad na teritoriji opštine Tivat, kako bi se kompletan otpad zbrinjavao lokalno. Stanišić je naveo da je preduzeće učinilo sve da umanji problem, ali da su od marta prošle godine kamioni „Komunalnog“ vraćani sa Lovanje. Lokacija Montepranzo definisana je kao privremena lokacija za potrebe tivatskog komunalnog preduzeća, ali je dovedena u pitanje zbog velikog okupljanja ptica koje ometa aviosaobraćaj.

Na sastanku sa Komunalnim preduzećem Kotor, direktorica tog preduzeća obavezala se da će 10 tona otpada iz Tivta biti primano na Lovanji. „Komunalno“ je raspisalo tri tendera za odvoz otpada, iako to, kako je naglašeno, nijednim aktom nije definisano kao njihova obaveza. Pokrenuta je i tužba protiv Komunalnog Kotor radi umanjenja materijalnih efekata, odnosno, kako je naveo, privremena mjera zbog mogućeg nastanka nemjerljive nematerijalne štete koja se odnosi na zdravlje i bezbjednost ljudi.

Od Privrednog suda zatraženo je donošenje privremene mjere, ali je zahtjev u prvom odlučivanju odbijen, nakon čega je podnijet prigovor. Stanišić je kazao da mu je žao što je slučaj završio na sudu, ali da kao privredno društvo nisu imali drugi način da zaštite interese preduzeća i grada. U toku je treći tender za odvoz otpada, dok Opština ne preuzme tu obavezu, jer je to, kako je istakao, van programa rada preduzeća.

Petković je upozorio da je upravo nemjerljiva nematerijalna šteta najveći problem, te podsjetio da je ranije postojala ideja o zajedničkoj drobilici sa Kotorom. Posebno je izrazio zabrinutost zbog povećanog broja udara ptica na Aerodrom Tivat, kao i pojave novih, većih vrsta koje mogu ugroziti bezbjednost vazduhoplova i putnika. Upitao je sa kim je definisana lokacija privremenog odlaganja otpada u blizini aerodroma. Ujedno je pohvalio odnos direktora prema zaposlenima, navodeći da je kolektiv zadovoljan.

Stanišić je odgovorio da postoji ugovor između Opštine Tivat, Montepranza i „Komunalnog“ o korišćenju te lokacije. Istakao je da su se, radi smanjenja rizika, obratili Ministarstvu, Agenciji za zaštitu životne sredine i Agenciji za civilno vazduhoplovstvo. Naglasio je da redovan odvoz otpada ostaje prioritet, iako zbog toga trpe neke druge djelatnosti. Komunalnom Kotor ponuđeni su ustupci, uključujući i povećanje cijene tretmana otpada, ali su, nakon promjene rukovodstva, raniji dogovori pali u vodu.

Sve nabavke u posljednje četiri godine, kako je naveo, sprovedene su u skladu sa zakonima i pravilima, o čemu postoji evidencija na portalu javnih nabavki, bez utvrđenih nepravilnosti. Preduzeće trenutno ima 196 zaposlenih, gotovo isti broj kao 2022. godine, ali je problem nedostatak vozača, zbog čega se priprema novi kolektivni ugovor radi motivacije radnika.

Odbornik Vatroslav Belan poručio je da direktor „kuca na pogrešna vrata“ kada traži političko rješenje, te da to pitanje treba riješiti unutar vladajuće koalicije. Ocijenio je da nije dobro da se dva direktora komunalnih preduzeća, koji dolaze sa iste liste, međusobno tuže, te da je to loša poruka. Naveo je da opozicija ima političku ideju za rješenje krize i da građani trpe nematerijalnu štetu zbog nesuglasica unutar vlasti.

Stanišić je odgovorio da sebe vidi kao legalistu i operativca, a ne političara, te da se obraća Skupštini radi rješavanja operativnog problema. Belan mu je uzvratio da je politički imenovan i da je bio na izbornoj listi, te da je to dio političke odgovornosti.

Ćazim Lisičić podsjetio je da je lokacija Montepranzo ranije ocjenjivana kao nelegalna, a danas je, kako je rekao, veća nego 2020. godine. Ukazao je i na planirano povećanje sredstava za zarade, kao i na povećanje troškova goriva i modernizacije, tražeći pojašnjenja da li se radi o nabavci polovnih vozila i zbog čega su troškovi uvećani.

Stanišić je odgovorio da je nivo zarada planiran na 0,97 u odnosu na 2025. godinu, odnosno da su ukupna sredstva za zarade manja nego prethodne godine, ali da se radi na novoj sistematizaciji kako bi privukli nedostajući kadar. Prosječna starost voznog parka smanjena je za četiri godine u odnosu na 2020, nabavljen je mješoviti kamion za polupodzemne i evropske kontejnere, a planira se nabavka novih vozila i apliciranje za međunarodne fondove. Istakao je da problem upravljanja otpadom nije samo lokalni, već državni, te da bi revitalizacija Lovanje značajno smanjila potrebu za višestrukim dnevnim transportom otpada do Možure. Cjenovnik komunalnih usluga nije mijenjan devet godina, zbog čega je pokrenuta procedura njegovog ažuriranja radi povećanja prihoda.

Jovan Brinić pohvalio je rad „Komunalnog“ u otežanim okolnostima i ukazao da je prepreka i nepostojanje prostornog plana od 2020. godine, što otežava planiranje infrastrukturnih sadržaja poput novog centra za otpad.

Dubravka Nikčević pohvalila je nabavku 12 podzemnih i polupodzemnih kontejnera i plan da preduzeće godinu završi pozitivno, sa oko 15.000 eura neraspoređene dobiti. Pitala je da li je odluka o cjenovniku upućena Ustavnom sudu prije razmatranja u Skupštini.

Stanišić je odgovorio da je planirana nabavka još 16 polupodzemnih kontejnera i da će njihova ugradnja imati troškove, zbog čega će tražiti podršku osnivača da upravo za te potrebe opredijeli dobit preduzeća. Objasnio je da je obraćanje Ustavnom sudu uslijedilo zbog tužbe jednog privrednog subjekta, kako bi se postupak odložio do donošenja novog cjenovnika usluga.

Dejan Piper pohvalio je čišćenje korita rijeke Gradiošnice i pitao da li će se aktivnosti nastaviti, kao i koliki je efekat drobilice na smanjenje volumena otpada. Direktor je potvrdio da će se čišćenje rijeka i kanala nastaviti, te da drobilica smanjuje zapreminu kabastog i građevinskog otpada na četvrtinu početnog volumena.

Program je usvojen sa 17 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih.

U nastavku sjednice razmatran je i predlog Odluke o davanju saglasnosti na cjenovnik kumunalnih usluga DOO Komunalno Tivat. Direktor Stanišić je naveo da je stari cjenovnik pred Ustavnim sudom, dok je novi izrađen po novoj metodologiji, prema kojoj bi realna cijena bila 31 odsto viša. Posljednje povećanje bilo je 2017. godine, a nova cijena iznosiće 10,09 eura po kubiku, dok je, primjera radi, u Kotoru 15 eura. Cijene za fizička i pravna lica povećane su za 31 odsto.

Bez rasprave, novi cjenovnik usvojen je sa 16 glasova za.

Na početku 2026.godine, SO Tivat je sa 16 glasova za prihvatila Godišnji izvještaj o realizaciji godišnjeg programa odjeljenja Azil za napuštene pse za 2024. godinu za opštine Kotor i Tivat, te Godišnji Program rada Azila za prtošlu, 2025.godinu.

Direktor Komunalnog preduzeća Kotor, Vlado Arsić zahvalio je Opštini Tivat na obezbjeđivanju većih sredstava za funkcionisanje Azila, što kako je kazao, očekuje i od Opštine Kotor. Odbornica DPS Dubravka Nikčević je kazala da uprkos svemu što je dobro i loše u ovom izvještaju, bez Azila bi u Tivtu situacija bila lošija. Ona je pohvalila troškove ishrane, koji su bili planirani na 6 hiljada, ali su zbog podrške raznih privrednih subjekata svedeni na nulu.

Sekretarka Sekretarijata za komunalne djelatnosti i saobraćaj Mirela Jarić kazala je da Opština ima odličnu saradnju sa Azilom. Ona je istakla da tim iz Azila radi u oskudnim uslovima te da su zbog toga tražili povećanje u budžetu za 20 hiljada. Jarić je navela da Azil ne treba tretirati kao skrajnutu instancu jer je posao koji oni obavljaju važan. Ona je napomenula da je Azilu neophodno još jedno vozilo.  

Predlog Odluke o izmjeni i dopuni Statuta Ju Muzej i galerija Tivat usvojen je sa 17 glasova za.

Na pitanje odbornice Sandre Sindik, direktorka ustanove mr Danijela Đukić, objasnila je da se izmjene donose zbog promjene adrese ustanove, (umjesto Trg od kulture 4, sada je br. 2), kao i potrebe da se predvidi dodatna djelatnost – pokretanje suvenirnice.

Odbornica Dubravka Nikčević ukazala je direktorki Đukić da izmjena adrese nije nešto što treba da odobri Skupština, kao i da pokretanje pomenute djelatnosti ne iziskuje izmjene Statuta ustanove, jer je ta djelatnost već obuhvaćena Tačkom 13 aktuelnog Statuta, koja kaže da se ustanova bavi i drugim djelatnostima u funkciji očuvanja i prezentacije kulturnog nasljeđa grada. Za Nikčević, to je bio nepotreban akt.

Program rada Muzeja i galerije za 2026. godinu usvojen je sa 13 glasova,  Direktorka Danijela Đukić, podsjetila je da je ustanova osnovana krajem 2017. godine i da je smještena u Ljetnikovcu Buća, nakon čega je predstavila dosadašnje aktivnosti i buduće planove.

“Radimo intenzivno na unapređenju prostornih kapaciteta, radi zadovoljenja obavljanja muzejske djelatnosti. Pored prikupljanja, obrade, zaštite, dokumentovanja i prezentacije muzejske građe, te godišnjeg sprovođenja konzervatorskih mjera, dobili smo i 5.000 eura za sprovođenje jednog projekta konzervatorskih mjera”, kazala je Đukić. Poseban akcenat stavljen je na rad sa različitimn uzrastima, naročito sa školskom djecom, pri čemu se sve tivatske škole rado odazivaju njihovim programima. Đukić je istakla da će se ideje tivatskih učenika o elementima nematerijalnog kulturnog nasljeđa naći 17. oktobra naredne godine naći na UNESCO sajtu, što je po njoj temelj rada muzeja. Ustanova objavljuje programe i na sajtu mreže evropskih muzejskih organizacija, čime je i mala lokalna ustanova postala vidljiva na međunarodnom nivou. Sprovode se grupna istraživanja i muzej se timski razvija, a u planu je i digitalna animacija djela umjetničke zbirke. Kako je kazala, brojni pozivi za projekte stižu od kolega iz Evrope koji su prepoznali rad ustanove, naročito u oblasti održivog upravljanja zbirkama institucije. Održivo upravljanje kulturnom baštinom je dug proces i kad su u pitanju veliki muzeji, a ne mali, poput tivatskog, koji sprovodi razvojne ciljeve sadržane u Agendi 2030. godine, što su nedavno predstavili na Arhitektonskom fakultetu i pohvaljeni su za pionirske poduhvate.

Odbornica Nikčević nije govorila o samom programu rada, već je ukazala na, kako je navela, nekoliko „sitnica“. Primijetila je da ustanova ima kustosa pomorske zbirke, iako je nema, te da bi prioritet trebalo da budu kustosi umjetničke i arheološke zbirke, koje postoje, a ne da primaju vajara, savjetnika za agencijske poslove i td. Sugerisala je prije svega potrebu jasnijeg definisanja prioriteta. Začudila se što ustanova nema službeno vozilo, niti ga traži, iako ga, prema njenim riječima, imaju i manje ustanove. Primjetila je i da na sajtu ustanove treba da postoje najvažnija akta ustanove, poput Pravilnika o sistematizaciji i osnivačkih akata, koji treba da su vidljivi, što bi im i uštedjelo vrijeme u slučaju da im neko traži slobodan pristup informacijama. Pohvalila je izdavačku djelatnost, te učešće ustanove na konkursima Ministarstva kulture, naglasivši da je važno da se ne oslanja isključivo na budžet Opštine. Postavila je pitanje u vezi sa stavkom od 10.000 eura za službena putovanja i 55.000 eura za ugovore o djelu.

Direktorica Đukić zahvalila je na izjavama koje prepoznaju napore ustanove. Kazala je da se u Planu i programu nalazi i nov pravilnik o sistematizaciji, kojom je predviđena dopuna u opisu poslova postojećih radnih mjesta, kao i nova radna mjesta, a u skladu i sa prostornim proširenjem ustanove, koje će uslediti u narednim godinama. Navela je da trenutno koristi sopstveni automobil za potrebe posla u gradu i širom Crne Gore, te da će razmotriti predlog o nabavci službenog vozila, uz napomenu da je pitanje i gdje bi vozilo bilo parkirano.

Istakla je da je paralelan rad na svim segmentima izazovan, moguć i potreban, te da se ustanova ne želi porediti s drugim muzejima, niti ustanovama kulture. Govoreći o sajtu, kazala je da su dokumenta bila dostupna, ali da je sajt hakovan, što je, uz obim posla, otežalo njegovo ažuriranje. Naglasila je da je rad ustanove transparentan i da se uredno odgovara na zahtjeve za slobodan pristup informacijama. Kazala je da, pored konkursa Ministarstva kulture, prate i konkurse drugih ustanova. Već im je u januaru ponuđeno nekoliko projekata, pa će se uskoro pridružiti projektu „Jedna regija, jedna karta, jedna priča“, vezano za prodaju ulaznica, obuku i opremu, a bez finansijske nadoknade.

Objašnjavajući troškove putovanja, navela je da je riječ o kontinuiranoj edukaciji kadra, te da su zaposleni prošle godine boravili u Parizu, Danskoj, Španiji i drugim sredinama. Ugovori o djelu odnose se na prevođenje monografije, popravke kvarova, angažman spoljnih saradnika i profesionalaca, kao i dizajn monografije o Tivtu.

Odbornica Sandra Sindik pitala je da li je osnovni cilj povećanje vidljivosti muzeja, podsjećajući da već treću godinu postavlja isto pitanje o dostupnosti Kule Buća, navodeći da u nju ne mogu da uđu ni građani, a kako izgleda ni zaposleni. Nekada je ona bila dostupna posjetiocima, makar za Noć muzeja. Sindik je takođe predložila da se u Opštini zaposli “Čovjek kalendar”, koji bi vodio računa da se kulturni događaji ne preklapaju, jer se dešava da različite ustanove kulture i TOT u isto vrijeme organizuju događaje, a da onda prođe više dana, a da se ništa ne događa.

Prigovorila je što su u SWOT analizi (snage i slabosti ustanove) stavili kao prijetnju masovni turizam, jer bi dobar menadžment trebalo da odredi koliko recimo ljudi dnevno može da posjeti Kulu, pa to ne bi bila prijetnja. na taj način, mogla bi da se pravi i marketinška kampanja, u stilu “Može 100 ljudi dnevno”. Istakla je da mora da postoji čvršća saradnja između turističke i kulturne industrije, jer od kulturnog turizma javne ustanove imaju najviše koristi i najveću dobit.

Đukić je kazala da će tokom ove godine započeti rad na strateškom razvoju Muzeja, na osnovu Strateškog razvoja opštine Tivat, a očekuje se i usvajanje dokumenta o programu razvoja kulture u opštini, a ta dva dokumenta dace pravac kretanja MiG-u. Kazala je da će biti zadovoljni kad bude usvojen program sakupljanja muzejskog materijala, koji se usvaja na period od pet godina, u kome su zaposleni dali svoj doprinos. O zaštićenom kulturnom dobru Kula Luković, kazala je da je projekat o njemu prekinut 2024. zbog izmjena i dopuna, što je poslato Upravi za zaštitu kulturnih dobara na davanje saglasnosti da bi se objavio tender i izabrao izvođač. Ona je kazala da nije ostalo još mnogo posla da bi se Kula otvorila.

Ana Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative ocijenila je da je Plan i program rada pregledniji i reprezentativniji nego prethodne godine i zahvalila na uvažavanju ranijih kritika. Podržala je ideju SWOT analize, ali je ukazala da u njoj postoje određene neusklađenosti. Pitala je zašto je planirano samo 700 eura prihoda od najma, s obzirom da su puno skuplji cijene najma od tog iznosa. Postavila je pitanje o namjeni prostora Palaca Nikolić, nakon što bude stavljen u funkciju i podsjetila da je Hrvatsko nacionalno vijeće prije dva mjeseca uputilo dopis u vezi sa izložbom slika Zvonimira Mihanovića, na koji odgovor još nije stigao.

Đukić je najavila izmjene cjenovnika zakupa prostora uz paralelno unapređenje finansijskog planiranja. Navela je da Palac Nikolić otvara mogućnosti za upravljanje većim prostorom i organizaciju različitih sadržaja, poput radionica, te deponovanja predmeta i drugo, te da se razmatra adaptacija austrijskog utvrđenja Vahaus, uz konsultacije sa austrijskim stručnjacima iz ICOMOS-a. Zbog prebukiranosti programskim aktivnostima, najavila je razgovor sa Savjetom u vezi sa organizacijom izložbe hrvatskog umjetnika, ističući da su vrata ustanove otvorena za sve umjetnike, bez obzira na porijeklo.

Ćazim Lisičić kazao je da Evropski savez cijeni kulturu i rad sa djecom i u tom smislu pohvalio MiG Tivat. Ukazao je i na planirano povećanje broja zaposlenih sa 10 na 12, uz primjedbu da se, uprkos ukazivanju na nedostatak stručnog muzejskog kadra, planira zapošljavanje dva menadžera. Primijetio je da se formulacija o sopstvenoj prodaji ulaznica ponavlja u planovima za 2025. i 2026. godinu i upitao zašto. Postavio je i pitanje opravdanosti zapošljavanja dodatnog kadra ako su prostorni kapaciteti u potpunosti iskorišćeni, kao i pitanje međuljudskih odnosa u ustanovi.

Direktorica je pojasnila da je menadžerska pozicija sistematizovana za 2025. godinu radi upravljanja brojnim projektima, te da postoji prostor za nove zaposlene. Naglasila je da je uvijek spremna da sasluša eventualne pritužbe zaposlenih.

Odbornica Sindik je ponovo otvorila pitanje koordinacije gradskih događaja kako bi se izbjegla preklapanja kulturnih programa. Menadžerka Opštine Ivona Marković najavila je da će Smart City Tivat uskoro imati javno dostupan kalendar svih gradskih događaja. Iako je Sindik kazala da publika za sportske i kulturne događaje nije ista, ali da se dešava da se više kulturnih programa organizuje istovremeno, pa je ta publika u procjepu, menadžerka smatra da ni ta publika nije ista.

Predsjednik Skupštine Miljan Marković pitao je o planiranoj izložbi Muzeja Nikola Tesla, o kojoj je ranije razgovarano. Đukić je kazala da je upućen mejl muzeju, ali da odgovor nije stigao, te da bi izložba mogla biti organizovana tokom 2027. godine. Marković je istakao da je riječ o postavci koju bi vrijedilo da vidi tivatska publika.

Predlog programa uređenja prostora sa programom investicionih aktivnosti i programom urbane sanacije opštine Tivat za 2026. godinu usvojen je sa 15 glasova, bez glasova protiv i uzdržanih.

Direktor Direkcije za investicije, Vlado Brguljan, kazao je da je, prilikom izrade samog plana vodilo se postojećim zakonskim okvirima, investicijama koje su prepoznate kao neophodne, kao i ključnim planskim dokumentima.

Govoreći o finansijskom okviru, Brguljan je pojasnio da su određene stavke planirane na godišnjem nivou, uključujući sredstva za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. Ukupan iznos predviđen za tu namjenu iznosi tri miliona eura. Međutim, kako je naglasio, trenutne cijene na tržištu i nove procjene koje se dobijaju znatno su veće nego ranije, zbog čega nije moguće uvrstiti sve planirane projekte.

– Iznosi procjena su danas znatno veći nego prije dvije godine, u pojedinim slučajevima čak i tri puta, zbog čega je jasno da su tri miliona eura opredijeljena isključivo za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja – rekao je Brguljan.

Kada je riječ o konkretnim projektima, istakao je da je najveća stavka rješavanje saobraćajnice u Bonićima, što je neophodan preduslov kako bi se u septembru ove godine započelo sa izgradnjom bulevara.

U strateškom planu predviđena je i obilaznica, odnosno ulica koja povezuje Donju Lastvu i Seljanovo, preko Tomičića. Takođe, obuhvaćena je i ulica u Pod kuku, čija je treća faza već započeta u dijelu koji se odnosi na rješavanje imovinsko-pravnih pitanja.

Govoreći o projektnoj dokumentaciji, Brguljan je naglasio da su među najvažnijim stavkama izrada glavnog projekta i realizacija projekta bulevar kroz Tivat, kao i projekti za izgradnju objekata čija je realizacija planirana za narednu godinu pijaca i zgrada policije I Sluzbe zastite.

Kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, izdvojio je nastavak saobraćajnice S6, kao i izgradnju saobraćajnice koja povezuje Pod kuk i Seljanovo preko Pendrek sitija.

– Ta odluka biće jedna od narednih tačaka, a razmatra se i izrada kanalizacione mreže u Radovićima, kao i eventualni početak izgradnje palaca Nikolića u Donjoj Lastvi – dodao je on.

Ukupan budžetski iznos za program uređenja prostora planiran je na oko 15 miliona i 615 hiljada eura.

Na kraju, osvrnuo se i na odvodnju i kanalizacionu mrežu, navodeći da su dodatna sredstva u iznosu od tri miliona eura opredijeljena za ovu oblast, od čega milion i po eura za izgradnju sekundarne mreže u Radovićima, kao i sekundarne mreže u Matkovićima i Mažini.

Odbornik Ilija je kazao da ima više nedoumica nakon čitanja dostavljenog dokumenta, koje, kako je naveo, mogu biti povezane sa čestim izmjenama propisa i zakona na državnom nivou, ali da je obaveza odbornika da postavljaju pitanja i razjasne dileme.

– Prije svega, pitanje je da li ovaj dokument uopšte treba da nosi naziv pozivajući se na Zakon o uređenju prostora – rekao je Ilija Janović.

On je ukazao da se u uvodnom dijelu dokumenta ne pominje član 139 Zakona o uređenju prostora, iako je riječ o odredbi koja je od suštinskog značaja.

– Govorim konkretno o uvodnim odredbama, gdje je jasno propisano da se, do donošenja plana komunalnog opremanja u skladu sa novim zakonom, primjenjuje plan komunalnog opremanja donijet u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Međutim, u ovom dokumentu se ne navodi nijedan relevantan akt – nijedan broj Službenog lista iz 2017, 2018, 2020, 2022. ili 2023. godine – istakao je.

Kako je naveo, u dokumentu se pominje samo da je Program uređenja prostora urađen na osnovu člana 10 Zakona o uređenju prostora, pri čemu se navode samo dva broja Službenog lista – 19/25 i 28/25 – dok nedostaje i broj 49/25, koji je takođe relevantan.

– Pozivanje na zakone o lokalnoj samoupravi i Statut opštine je manje-više u redu, ali je sporan upravo član 10 Zakona o uređenju prostora – naglasio je Ilija.

Prema njegovim riječima, član 10 propisuje da skupština jedinice lokalne samouprave donosi jednogodišnji program uređenja prostora, koji obuhvata program izrade novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih planskih dokumenata.

– U tom članu se nigdje ne pominje program uređenja građevinskog zemljišta. Član 10 se isključivo odnosi na planiranje izrade planskih dokumenata – rekao je.

Ilija je pojasnio da dokument koji je pred odbornicima zapravo ne predstavlja program izrade planskih dokumenata, već se bavi komunalnim opremanjem i uređenjem građevinskog zemljišta.

– Članom 35 Statuta Opštine predviđeno je da Skupština donosi program uređenja prostora, odnosno plan komunalnog opremanja. Dakle, ovaj dokument bi po svojoj suštini trebalo da bude Plan komunalnog opremanja, ali pravni osnov za njegovo donošenje nije u skladu sa Zakonom o uređenju prostora – naveo je.

Podsjetio je da je plan komunalnog opremanja jasno definisan drugim odredbama zakona, konkretno članovima 65 i 66.

– Član 66 propisuje da upravljanje građevinskim zemljištem obavlja nadležni organ jedinice lokalne samouprave u skladu sa planskim dokumentom i planom komunalnog opremanja, dok je stavom 5 tog člana predviđeno da plan komunalnog opremanja donosi skupština jedinice lokalne samouprave – rekao je Ilija Janović.

Posebno je istakao član 139 Zakona o uređenju prostora, koji propisuje obavezu jedinica lokalne samouprave da plan komunalnog opremanja donesu u roku od tri mjeseca od dana usklađivanja planskih dokumenata sa zakonom.

– Do donošenja tog plana, primjenjuje se plan komunalnog opremanja donijet u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2022. godine. U tom zakonu je jasno definisano da plan komunalnog opremanja obuhvata pripremu građevinskog zemljišta, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu tehničke i druge dokumentacije i sve što iz toga proizilazi – kazao je.

Janović je naveo da se sve navedeno nalazi u dostavljenom programu, ali da mu nije jasno na koji način je dokument pravno kvalifikovan.

– Zakoni u ovom slučaju ne prepoznaju dokument pod ovakvim nazivom – rekao je.

Na kraju je poručio da dokument koji se poziva samo na jedan član zakona, Statut opštine i nekoliko propisa lokalne samouprave ne može biti smatran adekvatno pripremljenim.

– Mogu da razumijem da nadležni odbori o ovome nijesu raspravljali, ali ne mogu da prihvatim da ovakav dokument dođe pred Skupštinu i bude usvojen sa ovakvim nedostacima – zaključio je Ilija.

Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan odgovorio je na primjedbe odbornika Ilije Janović, navodeći da su dokument pripremali pravnici u saradnji sa kolegama iz Direkcije za investicije i Sekretarijata za urbanizam.

On je dodao da nije pravnik i da dokument nije analizirao iz pravnog ugla.

– Mogu dodatno provjeriti sa pravnicima, jer nijesam pravnik i nijesam ulazio u detaljnu pravnu analizu dokumenta – kazao je Brguljan.

Nezavisna odbornica Sandra Sindik pitala je da li bi odbornici, usvajanjem ovog dokumenta, mogli postupiti suprotno zakonu.

Odgovarajući na to pitanje, Brguljan je rekao da ne smatra da bi usvajanje dokumenta predstavljalo kršenje zakona.

– Ne, jer je isti dokument već usvojen i u Opštini Kotor – zaključio je Brguljan.

Odbornik Vatroslav Belan pitao je ko će biti vlasnik ugostiteljskog objekta na plaži Belane.

Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan odgovorio je da mu je najvažnije da se projekat u potpunosti realizuje.

– Investitor je Opština Tivat. S obzirom na to da mi gradimo objekat, logično je da budemo upisani kao vlasnici. Međutim, riječ je o zoni morskog dobra, pa je formalno vlasništvo u nadležnosti države, odnosno Vlade Crne Gore. I pored toga, smatram da Opština Tivat zaslužuje da bude upisana kao vlasnik – kazao je Brguljan.

Odbornica Ana Vuksanović postavila je više pitanja koja se odnose na komunalnu i razvojnu infrastrukturu u različitim djelovima opštine.

Ona je pitala da li je planirana izgradnja dječijih igrališta i u drugim djelovima grada, a ne samo u užem gradskom jezgru.

Interesovalo ju je i preuzimanje objekata i infrastrukture osnovnih škola u Radovićima i Donjoj Lastvi, kao i koja će biti funkcija i namjena Palaca Nikolić.

Takođe je postavila pitanje u vezi sa rješavanjem problema parkiranja kod Centralnog vrtića, te planovima za izgradnju sportskih terena u južnom dijelu opštine.

Posebno je interesovala valorizacija lokaliteta Sveti Marko, kao i da li ima novih informacija kada je riječ o projektima i planovima u Lepetanima.

Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan odgovorio je na pitanja odbornice Ane Vuksanović, navodeći da su u toku radovi na više dječijih i sportskih igrališta na teritoriji opštine, koja će biti sanirana i unaprijeđena.

– Trenutno se izvode radovi na više igrališta koja će doživjeti potpunu sanaciju. Ideja je da se igrališta ograde i prilagode sportovima, odnosno namjeni za koju su predviđena. U tom cilju započeli smo i zamjenu podloga na pojedinim terenima – kazao je Brguljan.

Kako je naveo, riječ je o košarkaškom terenu kod stambenih zgrada u centru grada, košarkaškom terenu u gradskom parku, kao i terenu u Donjoj Lastvi, gdje se postojeća ograda pokazala kao loše rješenje i trenutno se mijenja. Takođe, armirana mreža je već postavljena, a u Lepetanima se radi potpuno novo igralište na mjestu postojećeg.

– Mijenja se i podloga na košarkaškom terenu na lokaciji Bunker. Takođe, postoji realna mogućnost da u okviru istog tendera koji je u toku zamijenimo i podlogu na košarkaškom terenu u dvorištu škole u Gradiošnici – rekao je Brguljan.

Govoreći o izgradnji novih igrališta u drugim djelovima opštine, istakao je da postoji veliko interesovanje, ali i ozbiljan problem nedostatka opštinskih parcela, naročito u pojedinim naseljima.

– U stalnoj smo komunikaciji sa Sekretarijatom za uređenje prostora kako bismo pronašli adekvatne lokacije. – naveo je.

Dodao je da su prepoznate određene parcele koje su u vlasništvu Opštine ili se vode kao seoske opštine, te da postoji namjera da se, kroz izmjene planske dokumentacije, te lokacije uvrste u plan kako bi se stvorio pravni osnov za izgradnju igrališta.

– Za ovu godinu izdvojeno je 120 hiljada eura za tu namjenu i nadam se da ćemo, osim sanacije postojećih, uspjeti da izgradimo i nova igrališta. Praktično, ovim godišnjim planom gotovo u potpunosti ćemo obnoviti sva igrališta u centralnoj gradskoj zoni – rekao je Brguljan.

Kada je riječ o Palacu Nikolić, Brguljan je kazao da je, prema njegovim saznanjima, planirano da se objekat ustupi Muzeju i galeriji Tivat, odnosno da se koristi za izložbene i muzejske svrhe.

Osvrćući se na sportske terene u južnom dijelu opštine, Brguljan je naveo da je taj prostor dio strateškog plana razvoja.

– Taj dio grada se širi i planira se razvoj sportskog, rekreativnog i zdravstvenog turizma. Ideja je da Opština otkupi dio parcela, bilo kroz poreska potraživanja ili direktnim otkupom, kako bismo mogli da realizujemo projekte – kazao je.

Dodao je da je izrađen pozivni dokument i da se trenutno radi analiza i master-plan tog područja, kako bi Opština imala osnov za kandidovanje projekata prema državnim i međunarodnim fondovima.

– Master-plan bi trebalo da bude završen do oktobra, što će nam omogućiti da imamo konkretan dokument za dalju realizaciju – rekao je.

Na kraju, Brguljan se osvrnuo i na problem parkinga, navodeći da Opština ima ozbiljan deficit parking prostora.

– Radili smo projekte na više lokacija, uključujući Arsenalsku ulicu i prostor kod ulaza u Porto Montenegro, kako bismo dobili što veći broj parking mjesta. Razmatramo i mogućnost izgradnje garaža i nadogradnje postojećih parkinga u saradnji sa nadležnim sekretarijatima – kazao je.

Zaključio je da očekuje da će u narednom periodu biti predstavljeni novi projekti koji bi značajno doprinijeli rješavanju problema parkiranja u opštini.

Odbornica Renata Bergam ukazala je na ozbiljan problem nedostatka sportskih i rekreativnih objekata u Tivtu, posebno kada je riječ o djeci i mladima.

– Jasno je da je ovo veliki problem u našem gradu. Tivat nema sportsku salu. Postoje samo tri sale – jedna na Župi i dvije u školama, odnosno jedna u Srednjoj mješovitoj školi i jedna u Osnovnoj školi. To je nedovoljno za grad koji ima sve veći broj djece, sportskih klubova, treninga i utakmica – kazala je Bergam.

Ona je istakla da djeca često treniraju i igraju utakmice u izuzetno kasnim terminima.

– Djeca završavaju treninge i utakmice u devet ili deset sati uveče, kući dolaze u 11 ili čak u ponoć. To je neprihvatljivo i o tome se mora voditi računa – naglasila je.

Podsjetila je da postoje još dvije osnovne škole – u Seljanovu i Gradiošnici – te da bi, kako je kazala, bilo moguće razmotriti izgradnju pomoćnih objekata ili sala.

– Potreba je sve veća, a djeci je neophodno da imaju adekvatne prostore u normalnim terminima, kako za treninge, tako i za takmičenja – rekla je.

Posebno se osvrnula na pitanje bazena.

– Da ne govorimo o bazenu. To je tema o kojoj se godinama priča, a grad i dalje nema zatvoreni bazen. Nemamo uslove za plivanje, terapije, rehabilitaciju. Ne znam iz kojih razloga to nikada nije prepoznato kao prioritet – kazala je Bergam.

Ona je izrazila nezadovoljstvo stanjem školskih objekata, navodeći da su pojedine zgrade zapuštene.

Bergam je ocijenila da je sistemski zanemaren odnos prema djeci, obrazovanju i kulturi.

– Ako nemate gdje da razvijate kulturu, sport i zdrave navike kod djece, onda se pitam gdje to uopšte treba da se dešava. Kultura se gradi od malih nogu – istakla je.

Na kraju je ponovo naglasila potrebu za izgradnjom dodatnih objekata.

– Smatram da je izgradnja pomoćnih, etažnih objekata potpuno izvodljiva i da bi to mnogo značilo. Postoje pomoćni objekti u kojima ljudi čak stanuju, a mi nemamo adekvatan prostor za djecu, za sport, za kulturu i zdrav način života – zaključila je Bergam.

U drugom krugu rasprave, nezavisna odbornica Sandra Sindik ponovo je postavila pitanje pravne utemeljenosti dokumenta, odnosno da li odbornici njegovim usvajanjem mogu postupiti suprotno zakonu.

Predsjednik Skupštine opštine kazao je da će se pravnice Skupštine dodatno izjasniti o dokumentu prije samog glasanja.

Na to se nadovezao odbornik Ilija Janović, ističući da odgovornost ne može biti prebačena isključivo na pravnu službu.

– Sa kim će se pravnici konsultovati – sami sa sobom? Ovdje postoji i vaša odgovornost kao predsjednika Skupštine ukoliko se ovaj dokument usvoji. Ako sam dobro razumio, rečeno je da su dokument sastavljali pravnici – kazao je Janović.

U raspravu se potom uključio Jovan Brinić, koji je dodatno elaborirao pravne nedostatke dokumenta.

– Problem nije samo u tome što se dokument poziva na član 10 Zakona o uređenju prostora, već i u tome što u zagradi nijesu navedene sve izmjene tog zakona. I to je formalni nedostatak koji mora biti ispravljen – rekao je Brinić.

On je podsjetio da član 10 novog Zakona o uređenju prostora jasno definiše da se odnosi isključivo na prostorno-plansku dokumentaciju, odnosno na izradu nove i izmjene postojeće planske dokumentacije, te da se u tom članu uopšte ne pominje komunalno opremanje građevinskog zemljišta.

– To smo već konstatovali i to je nesporno. Član 66 Zakona je taj koji govori o programu komunalnog opremanja, i prethodno jasno definiše šta se pod tim podrazumijeva. Samim tim, ovaj dokument po svom sadržaju apsolutno odgovara dokumentu koji treba da se zove program komunalnog opremanja – istakao je Brinić.

On je dodao da postoji i član 139, koji se odnosi na prelazne i završne odredbe zakona.

– Taj član jasno kaže da, dok nemamo nova planska dokumenta već važeća stara, program komunalnog opremanja mora biti urađen u skladu sa tim odredbama. Na taj član se takođe mora pozvati, jer mi nemamo pravo da ga ignorišemo – naglasio je.

Prema njegovim riječima, rješenje je relativno jednostavno i može se smatrati tehničkom izmjenom.

– Uvod dokumenta treba izmijeniti tako što će se umjesto člana 10 navesti član 66 Zakona, uz dodavanje svih relevantnih izmjena u zagradi, kao i pozivanje na član 139 – prelazne i završne odredbe. Takođe, mora se promijeniti i sam naziv dokumenta, tako da umjesto Programa uređenja prostora bude nazvan Program komunalnog opremanja – rekao je Brinić.

On je zaključio da se time ne bi mijenjao sadržaj dokumenta, već bi se on samo uskladio sa zakonom.

– Sadržaj dokumenta je u potpunosti sadržaj programa komunalnog opremanja. Zbog toga smatram da se ove izmjene mogu unijeti i na zapisnik, kao tehnička korekcija, čime bismo dobili pravno ispravan, kompletan i zakonit dokument – zaključio je Brinić.

Nakon gotovo sat vremena pauze, izvršene su izmjene dokumenta u skladu sa dogovorom, nakon čega je korigovani predlog stavljen na glasanje.

Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan kazao je da su, nakon dodatnih provjera, utvrdili da je Opština Podgorica postupila na isti ili sličan način, ali da su predložene izmjene u skladu sa zakonom i mišljenjem pravnika sa kojima su se konsultovali.

Brguljan je naveo da prihvata sugestije koje su iznijete tokom rasprave i da će se tehničke izmjene unijeti u zapisnik.

– Izmjene koje se odnose na pravni osnov i naziv dokumenta biće evidentirane u zapisniku. Mijenja se naziv predloga programa, kao i uvodni dio u kojem se preciziraju zakoni i članovi na koje se dokument poziva – rekao je Brguljan.

On je potom obrazložio zakonske propise i članove na osnovu kojih je dokument korigovan, navodeći da se time ne mijenja njegov sadržaj, već se isti usklađuje sa važećim zakonodavnim okvirom.

Skupština opštine Tivat je sa 20 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih usvojila Odluku o donaciji stambenih kontejnera OO Crvenog krsta Tivat. Odluku je obrazložila glavna administratorka Ivana Backović.

Kako je pojasnila Backović, Opština je donirala ukupno četiri kontejnera radi obezbjeđenja privremenog smještaja licima u stanju socijalne potrebe. Donacija je realizovana u saradnji sa Crvenim krstom, a povod za tu humanitarnu aktivnost bio je požar koji se krajem marta prošle godine desio u neformalnom naselju 7. jul.

Nakon incidenta, Opština je pokrenula postupak javnih nabavki i obezbijedila četiri kontejnera. Tri kontejnera su dodijeljena porodicama koje su direktno pogođene požarom, dok je četvrti kontejner ostavljen kao rezerva, kako bi mogao da posluži u kriznim i hitnim situacijama.

Na sjednici lokalnog parlamenta Program rada Turističke organizacije Tivat sa finansijskim planom za 2026. je usvojen sa 16 glasova za, bez glasova protiva i sa 7 uzdržanih glasova. U raspravi se analizirao kvalitet dokumenta, struktura finansiranja, politika manifestacija i funkcionisanje organa upravljanja.

Raspravu je otvorio odbornik Vatroslav Belan podsjećanjem na prošlogodišnju polemiku, navodeći da je tada bio oštar kritičar dokumenta, ali da ovogodišnji plan pokazuje napredak. „Ovogodišnjim izvještajem ste pokazali da smo prošle godine bili u pravu“, kazao je Belan, ističući da je dokument sada konkretniji i fokusiran na destinacijski menadžment i podatke vezane za Tivat, bez, kako je rekao, „nepotrebnih analiza i prepisivanja“. Ipak, najavio je da neće podržati program, ali ni glasati protiv njega.

Njegova glavna zamjerka odnosila se na izostanak manifestacija povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, posebno u godini kada se obilježava 20 godina od obnove državnosti. Belan je ocijenio da je 21. maj snažan turistički i promotivni alat koji Tivat ne koristi, te upitao da li je riječ o političkoj odluci unutar vladajuće koalicije ili o procjeni da nema ekonomskog opravdanja: “Ne znam da li je to koalicioni dogovor, jer dolazite iz političke grupacije koju vođi naš premijer, ali ove godine slavimo 20 godina od obnove nezavisnosti države Crne Gore i to vidim kao dobru priliku za dobru manifestaciju za početak turističke sezone”.

Direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević odgovorila je da sezona u Tivtu počinje ranije kroz Festival vjetra, koji traje od kraja aprila do kraja maja, te da je postojala praksa dogovora kako bi se izbjeglo preklapanje događaja. Ipak, navela je da se već razmatraju mogućnosti za obilježavanje jubileja i da su u toku prikupljanja ponuda.

Belan je kazao da je „djelimično zadovoljan“ odgovorom, ali je ostao pri stavu da se taj datum mora snažnije iskoristiti. „Praznik je praznik. Argument preklapanja manine može da stoji“, poručio je, dodajući da je to prilika za snažno otvaranje turističke sezone. On je otvorio i pitanje saobraćajne infrastrukture, ocjenjujući da će nedovršeni bulevar i ove sezone stvarati ozbiljne gužve i nezadovoljstvo turista. Predložio je postavljanje bilborda sa porukom zahvalnosti gostima koji trpe saobraćajne probleme, uz prikaz budućeg izgleda bulevara, kao znak poštovanja prema turistima koji „troše svoj teško zarađen novac u destinaciji“.

U raspravu se uključila i odbornica Dubravka Nikčević, koja je kazala da nema većih primjedbi na program, ali da želi da razjasni određena pitanja. Ukazala je na pregled najvećih uplatioca boravišne takse, navodeći da su to Hotel Regent i Luštica Bay, te pitala ko su članovi Izvršnog odbora Turističke organizacije i koje subjekte oni predstavljaju. Pohvalila je projekte valorizacije kulturne baštine, ali je ocijenila da su nedovoljno vidljivi javnosti uprkos značajnim sredstvima koja su u njih uložena: „Ako nešto nije vidljivo, kao da se nije ni desilo“, kazala je, podržavajući plan snimanja promotivnog filma. Nikčević je otvorila i pitanje kriterijuma za finansiranje manifestacija, pitajući kako se odlučuje šta ide putem javnog poziva, šta kroz strateško partnerstvo, a šta kroz sponzorstvo. Ona je podržala digitalnu promociju i fokus na skandinavsko tržište, ali je sugerisala da bi trebalo preispitati efekte pojedinih turističkih sajmova i napraviti selekciju prema konkretnim rezultatima.

U finansijskom dijelu rasprave ukazala je da u tabelarnom prikazu plana nisu jasno prikazana sredstva koja Turistička organizacija dobija od opštine, što može stvoriti pogrešan utisak da lokalna uprava ne pruža podršku. “Sredstva koje daje lokalna uprava su mnogo veća nego što ih vi dajete iz budžeta, recimo, za doček Nove godine i taj transfer sredstava za podršku mora da bude vidljiv”. Ona je postavila pitanje na čemu se bazira njihov plan da se od čanskog doprinosa dobije dvostruki iznos u odnosu na 2025., 190.000 eura. Takođe je dodala da je iznos za novogodišnji program 150.000 eura, ogromna cifra u budžetu i izrazila žaljenje što su, prema njenom mišljenju, tokom ljeta izostali koncerti na koje su turisti navikli, jer su sredstva preusmjerena na novogodišnji program, naglašavajući da gosti tokom glavne sezone moraju imati jednako kvalitetan sadržaj.

Direktorica TOT-a je odgovorila da su članovi birani na Skupštini opštine i da je riječ o javno dostupnim podacima, što je Nikčević ocijenila neadekvatnim odgovorom, navodeći da pitanje postavlja kako bi sagledala strukturu odlučivanja, a ne iz formalnih razloga. „Ako neko ovdje konstruktivno govori, smatram da sam to ja“, poručila je, reagujući na ton odgovora. Dodala je da joj namjera nije bila da kritikuje dokument TOT-a, već ga je naprotiv i pohvalila, ali da se mora znati koji to subjekti odlučuju o radu Turističke organizacije.

Nina Lakičević je objasnila da Skupština Turističke organizacije ima problema sa funkcionisanjem, jer se članovi često ne odazivaju sjednicama. Navela je da ne primaju naknadu, ali imaju obavezu podnošenja izvještaja Agenciji za sprječavanje korupcije, što je, prema njenim riječima, razlog njihove nezainteresovanosti.
Govoreći o promovisanju projekata valorizacije kulturne baštine Lakičević je navela da će film na tu temu biti emitovan i na italijanskoj televiziji Rai Uno, kao i da su povodom Novembarskih dana organizovani promotivni skupovi, ali sa slabim odzivom.

Što se tiče odabira manifestacija istakla je da su najbolji pokazatelji razgovori sa privrednicima sa kojima su se birali izvodjači i najbolji datumi održavanja. TOT je imala je prošle godine 12.000 sponzorstava a ove godine 14.000 eura. Objašnjavajući kriterijume za finansiranje manifestacija, Lakičević je objasnila da su sponzorstva ograničena na male iznose do 300 eura i uglavnom se odnose na podršku školama i sportskim klubovima, dok manifestacije dominantno prolaze kroz javne pozive, a strateška partnerstva se odnose na veće projekte planirane unaprijed.

Lakičević je potvrdila da je Opštine prošle godine izdvojila 250.000 eura i da je isti iznos planiran i ove godine, te da su ta sredstva namijenjena novogodišnjem programu i prikazana u narativnom dijelu dokumenta.

Odbornik Vatroslav Belan je informaciju o radu Skupštine TOT-a ocijenio „vrlo zabrinjavajućom“, ističući da je riječ o najvišem upravljačkom organu koji mora funkcionisati. Pozvao je predsjednika opštine, koji je ujedno i predsjednik Skupštine Turističke organizacije, da hitno organizuje sastanak i riješi problem, pa i kroz personalne promjene ako je potrebno. „Ne može biti da najznačajniji upravljački organ ne funkcioniše“, poručio je, dodajući da su svi javni funkcioneri dužni da poštuju zakonske obaveze bez obzira na visinu naknade.

Na sjednici Skupštine razmatran je i usvojen Program rada sa finansijskim planom DOO „Biznis info centar“ Tivat za 2026. godinu, sa 15 glasova za, bez glasova protiv i uz 4 uzdržana glasa. Uz osvrt na realizaciju aktivnosti u 2024. i projekcije za 2025. godinu. U okviru ove tačke vođena je sadržajna i konstruktivna rasprava o strateškim ciljevima Centra, njegovim dosadašnjim rezultatima, izazovima sa kojima se suočava, kao i o njegovom značaju za razvoj omladinskog preduzetništva i lokalne zajednice. Program rada za 2026. godinu predstavila je prokurista društva, Ana Obradović.

Istaknuto je da je Program sačinjen u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i Statutom društva, da je usvojen na sjednici Odbora direktora i dostavljen Skupštini na razmatranje. Dokument sadrži opšte podatke o društvu, definisanu viziju i misiju, strateške ciljeve, kao i precizno razrađen akcioni plan. Akcioni plan usklađen je sa Strategijom razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća u Tivtu do 2029. godine, čime se obezbjeđuje institucionalna i razvojna usklađenost sa lokalnim prioritetima.

Ključne aktivnosti planirane za 2026. godinu su: Sajam sezonskog zapošljavanja, sajam morskih zanata i umjeća „Morska posla“, konferencija mladih preduzetnika, nabavka 3D opreme i organizovanje obuka za rad na 3D štampaču, Hakaton Tivat, mini Novogodišnji Hakaton, upis u registar inovacione djelatnosti, organizovanje obuka, saradnja sa lokalnom i nacionalnom javnom upravom i biznisom, info dani, izmjena cjenovnika Društva.

Ukupni planirani prihodi iznose 130.594 eura, od čega su sopstveni prihodi 9.594 eura (gotovo duplo više nego prethodne godine), dok dotacije Opštine Tivat iznose 120.000 eura, što je povećanje od 18.000 eura.

Na rashodovnoj strani planirano je povećanje troškova materijala, zarada i nematerijalnih troškova. Zarade su planirane u iznosu od 69.455,27 eura, uglavnom zbog povećanja koeficijenata za naknade članovima Odbora direktora. Nematerijalni troškovi iznose 34.200 eura i veći su za 15.000 eura usljed šireg obima programskih aktivnosti, rasta cijena usluga i uvođenja stavke „sponzorske donacije“. Povećana je i amortizacija zbog donirane opreme, dok su troškovi intelektualnih usluga smanjeni jer nije planirana izrada nove strategije niti eksterna revizija.

Odbornik Vatroslav Belan izrazio je podršku ideji i potencijalu Biznis info centra, ali je iznio ozbiljne primjedbe na trenutno stanje i način funkcionisanja.
Kao ključni problem naveo je neadekvatnu lokaciju, ističući da sadašnji prostor, koji je opisao kao „podrum“, nije dovoljno reprezentativan, motivišući niti vidljiv. Posebno je naglasio lošu signalizaciju i činjenicu da je natpis okrenut od saobraćaja, što dodatno smanjuje prepoznatljivost Centra. Ukazao je i na veoma niske sopstvene prihode. Projektovani prihodi od izdavanja co-working prostora (700 eura) i konferencijske sale (140 eura) za čitavu godinu ocijenjeni su kao nedovoljni i simbolični. Smatra da je Centar previše zavisan od budžetskih sredstava, budući da se od ukupnih 130.594 eura čak 120.000 finansira iz opštinskih dotacija, čime, prema njegovom mišljenju, Centar više funkcioniše kao budžetski korisnik nego kao razvojni generator prihoda. Belan je ukazao i na ograničene ljudske kapacitete, koji, po njegovoj ocjeni, ne omogućavaju snažniju promociju i bolje korišćenje tržišnih potencijala. Izrazio je bojazan da bi, bez odlučnijih poteza, Centar mogao doživjeti sudbinu ranije ugašenog opštinskog preduzeća „Brand New Tivat“. Pozvao je gradske vlasti i menadžment da pokažu veću ambiciju, naročito u segmentu prihodovne politike, te da se hitno riješi pitanje lokacije.

Odbornica Sandra Sindik takođe je izrazila podršku ideji Biznis info centra, ali se složila sa primjedbama u vezi sa niskim prihodima. Predložila je snažniji marketinški pristup, uključujući bolju signalizaciju, poput postavljanja totema, kako bi se povećala vidljivost i informisanost građana o postojanju prostora za radionice i iznajmljivanje.

Potpredsjednik Brinić istakao je da se vrijednost Biznis info centra ne može mjeriti isključivo finansijskim pokazateljima. Naglasio je da primarni cilj nije ostvarivanje profita za opštinu, već podsticanje preduzetničkog duha, edukacija mladih i promjena svijesti, kako bi mladi ljudi razmišljali kao budući poslodavci, a ne samo kao tražioci posla. Ukazao je na uspješne aktivnosti, poput hakatona i konferencija, među kojima je i „Business Beat“ konferencija sa istaknutim predavačima, koje doprinose razvoju poslovne kulture i širenju vidika mladih ljudi. Potvrdio je da je pitanje lokacije prepoznato kao problem i da postoji plan za preseljenje u atraktivniji prostor, ali da to trenutno nije moguće zbog čekanja planske dokumentacije. Naglasio je da se radi o privremenom ograničenju. Odbacio je poređenje sa preduzećem „Brand New Tivat“, ističući da su razlozi njegovog gašenja bili drugačije prirode i da je misija Biznis info centra jasno definisana i podržana.

Predsjednik Skupštine, Miljan Marković, izrazio je punu podršku radu Centra, naglašavajući njegovu ulogu mosta između lokalne uprave i mladih ljudi, te značaj edukacije i podsticanja preduzetništva. Saglasio se da postoje prostorna ograničenja, ali je istakao da ostvarivanje prihoda od zakupa nije primarni cilj postojanja Centra.

Odbornica Dobravka Nikčević ocijenila je Program rada kao jasan, sadržajan, pregledan i transparentan dokument. Izrazila je razumijevanje za iznesene kritike, ali i podršku radu Centra, uz nadu da će u narednom periodu dostići svoj puni smisao, naročito kada je riječ o podršci mladima i početnicima u biznisu.
Ana Obradović zahvalila se na sugestijama i konstruktivnim kritikama, naglasivši opredijeljenost da se rad Centra dodatno unaprijedi i da se opravdaju očekivanja osnivača i javnosti. Kao cilj je istakla da Biznis info centar postane prepoznatljiv razvojni „hub“ u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori.

Sa 19 glasova usvojen je Predlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o javnom vodosnabdijevanju.

Menadžerka Opštine Tivat Ivona Petrović kazala je da se povod odnosi na sprovođenje aktivnosti na unapređenju proizvodnje na poljoprivrednim gazdinstvima. „Predložene izmjene tretiraju član, detaljno ga pojašnjavaju i proširuju kojim se reguliše mogućnost dobijanja privremenog vodnog priključka. Definišemo minimalne granice površina za koje je moguće dobiti privremeni priključak, a iste su definisane u odluci o podsticajima u razvoju poljoprivrede“, kazala je Petrović.

Odbornik DSS-a, Dejan Risančić upitao je na koji način su se do sada izdavale dozvole, na što je Petrović odgovorila da je takođe bilo potrebno prijaviti poljoprivredno gazdinstvo te da je ovim izmjenama namjera da se spriječe eventualne zloupotrebe jer se definiše minimalna površina koja ne može biti manja od 500 kvadrata, što podrazumjeva osnovne uslove za neku poljoprivradnu proizvodnju. Risančić je upitao da li će firme i ljudi koji su dobili priključke, a ne bave se poljoprivredom biti kontrolisani i da li će morati nabaviti potrebnu dokumentaciju. Petrović je kazala da to nije pitanje koje se tiče predložene izmjene te da je za sve one koji su zloupotrijebili dobijanje priključka u prethodnom periodu bilo moguće izvršiti inspekcijsku kontrolu. Odbornik Vatroslav Belan kazao je da će podržati predloženu izmjenu.

Skupština je razmatrala Program razvoja sistema Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat za 2026. godinu. Nakon sadržajne rasprave, Program je usvojen sa 19 glasova za, bez glasova protiv i dva uzdržana glasa. Iako su odbornici izrazili snažnu podršku radu i profesionalizmu Službe, diskusija je otvorila niz važnih pitanja – od proceduralnih nedoumica i formalnih manjkavosti dokumenta, do kadrovskih i finansijskih izazova, posebno u vezi sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima.

Odbornica Dubravka Nikčević ukazala je na nedoumicu u vezi sa načinom upućivanja Programa Skupštini. Navela je da je Služba zaštite i spašavanja sastavni dio Lokalne uprave, a ne samostalno pravno lice, te da je, po njenom mišljenju, dokument trebalo da bude dostavljen uz saglasnost i potpis predsjednika opštine, uz mišljenje glavnog administratora, i da se o njemu ne glasa, već da se prima k znanju.

Međutim, potpredsjednik Jovan Brinić i predsjednik Skupštine Miljan Markovićpozvali su se na član 41 Zakona o zaštiti i spašavanju, kojim je propisano da Skupština opštine donosi Program razvoja sistema zaštite i spašavanja na svojoj teritoriji. Time je potvrđeno da je zakonito da se o dokumentu glasa kao o programu, a ne samo kao o informaciji.

Ipak, odbornica je ukazala na različita tumačenja u drugim opštinama, navodeći primjer Herceg Novog, gdje se traži saglasnost predsjednika opštine, što dodatno stvara konfuziju u praksi.

Komandir Službe, Milorad Giljača, iznio je pregled trenutnog stanja i izazova.

Služba trenutno broji 37 operativnih vatrogasaca. Kao jedan od najvećih problema naveo je neadekvatnu lokaciju, sa nedostatkom parking prostora za vatrogasna vozila. Istakao je da je to trenutno jedino moguće rješenje zbog nedostatka raspoloživog opštinskog zemljišta.

Strategija djelovanja podrazumijeva organizaciju rada na više punktova – u Porto Montenegru, u Krtolima uz podršku Dobrovoljnog društva i u glavnoj stanici na Opatovu, posebno tokom ljetnje sezone, kada je povećan rizik od požara. Kada je riječ o opremi, komandir je naveo da je vozni park star, sa prosječnom starošću kamiona od 16 do 17 godina. Najavljena je nabavka novog, manjeg vatrogasnog vozila prilagođenog uskim gradskim ulicama, što predstavlja prvu potpuno novu nabavku nakon više godina. Izražena je i nada da će u budućnosti biti izgrađen novi vatrogasni dom, kako bi se obezbijedili adekvatni uslovi za smještaj vozila i opreme. Posebnu pažnju izazvala je informacija da je na konkurs za prijem pet novih vatrogasaca stigla samo jedna potpuna i kvalifikovana prijava. Ostali kandidati nijesu ispunjavali stroge uslove, a neki su odbili čak i privremeno angažovanje tokom velikih požara. Problem leži u rigoroznim kriterijumima, starosna granica do 25 godina, obavezna C kategorija vozačke dozvole, položen državni i stručni ispit, psihofizičke provjere i besprijekorna evidencija, pri čemu i manji saobraćajni prekršaji mogu biti prepreka za zapošljavanje.

Odbornici Dejan Risančić i Adrijan Vuksanović apelovali su na poslanike u državnom parlamentu da hitno pokrenu izmjene zakona o vatrogasnim službama, naročito u dijelu koji se odnosi na starosnu granicu i druge restriktivne uslove, kako bi se omogućilo zapošljavanje iskusnih dobrovoljaca i obezbijedila dugoročna održivost službe.

Istaknuto je da Tivat ima tri Dobrovoljna vatrogasna društva – Tivat, Krtoli i Boka – sa ukupno 80 do 100 dobrovoljaca, što predstavlja značajan resurs na nivou Crne Gore. Dobrovoljci pružaju ključnu podršku profesionalnoj službi, naročito na udaljenim lokacijama i tokom velikih požara.

Međutim, važeći zakon ih ne prepoznaje kao dio profesionalnog sistema, već ih tretira kao nevladine organizacije. To onemogućava direktno finansiranje iz opštinskog budžeta zbog strogih propisa o finansiranju NVO, što stvara ozbiljne probleme u obezbjeđivanju sredstava i eventualnom nagrađivanju dobrovoljaca, koji često rade bez nadoknade.

U raspravi je istaknuta potreba za izmjenom zakona kako bi se jasno definisao status dobrovoljnih društava i omogućilo njihovo stabilno finansiranje. Predloženo je i formiranje dodatnih sezonskih punktova, sa po jednim profesionalcem i dobrovoljcima, uz obezbjeđivanje sredstava za održavanje vozila i opreme.

Komandir Giljača je naglasio da Plan zaštite i spašavanja već prepoznaje Dobrovoljna društva kao važne partnere i potencijalni izvor budućih profesionalnih kadrova.

Odbornik Vatroslav Belan pohvalio je rad i požrtvovanost vatrogasaca, ali je ostao uzdržan prilikom glasanja zbog formalnih nedostataka Programa. Ukazao je na izostanak pečata, memoranduma, zavodnog broja i preambule, ocjenjujući da dokument ima previše opisni karakter i da sadrži malo mjerljivih pokazatelja. Apelovao je da se ubuduće ozbiljnije pristupi izradi ovakvih dokumenata, sa jasnim i preciznim ciljevima, kako bi se iskazalo poštovanje prema Skupštini i postavio primjer drugim rukovodiocima javnih službi. Ukazao je i na potrebu sistemskih ekonomskih promjena, uključujući povećanje plata u službama bezbjednosti i zdravstvu, kako bi se privukli i zadržali kadrovi u rizičnim profesijama.

Komandir Giljača odgovorio je da priroda rada Službe podrazumijeva uglavnom rutinske i zakonom definisane aktivnosti, održavanje opreme, planiranje mjera u skladu sa meteorološkim uslovima i organizovanje smjena, te da će, ukoliko bude potrebno, dokument u narednom periodu biti detaljnije razrađen.

Bez diskusije, sa 15 glasova ZA, odbornici su usvojili Plan i program rada JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju Tivat sa finansijskim planom za 2026. godinu. U uvodnom izlaganju, direktor Srđan Krunić je objasnio da je plan urađen u skladu sa realnim potrebama korisnika, te budžetskim sredstvima opredijeljnim za rad Centra.

Skupština Opštine Tivat razmatrala je Plan i program rada Javne ustanove „Sportska dvorana“ Tivat sa finansijskim planom za 2026. Godinu, koji je usvojen sa 14 glasova za, bez uzdržanih hlasova i glasova protiv. Centralna tema rasprave bila je novoizgrađena Balon sala u Gradskom parku, njena operativna spremnost, način korišćenja, cjenovnik, kao i šira pitanja razvoja sportske infrastrukture u Tivtu.

Balon sala je predviđena za korišćenje od strane više sportskih klubova, među kojima su FK Arsenal, RK Partizan, ŽRK Tivat, ŽOK Akademija i Ragbi klub Tivat. Direktor SD Župa Predrag Kovačević potvrdio je da je usvojen cjenovnik prema kojem će se korišćenje termina naplaćivati sportskim klubovima, dok FK Arsenal, kao opštinski klub, ima pravo na tri besplatna termina dnevno.

U raspravi je odbornik Zdravko Mitrović izrazio zabrinutost navodeći da je klubovima saopšteno da će korišćenje balonsale koštati 40 eura po satu, dok FK Arsenal ima povlašćen status. Posebnu pažnju izazvale su njegove tvrdnje da FK Arsenal navodno planira da zaključi ugovor o donaciji u iznosu od 60.000 eura sa jednim fizičkim licem, ustupajući svoje besplatne termine za ljetnje mjesece (jun, jul, avgust i septembar) u periodu od 2026. do 2030. godine. Direktor je naveo da prvi put čuje za takvu informaciju i istakao da radnici dvorane vode evidenciju o svim terminima, te da mu nije poznato na koji način bi takav aranžman bio realizovan.
U toku rasprave konstatovano je da je neophodno jasno definisati pravila korišćenja termina i obezbijediti potpunu transparentnost kako bi se izbjegle eventualne zloupotrebe i nesporazumi.

Iako je Balon sala zvanično otvorena, ukazano je na određene tehničke i funkcionalne nedostatke.

Kao ključni problem izdvojena je ventilacija. Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan je pojasnio da su naručeni bočni ventilatori – usisni i izduvni – koji su već isporučeni i čija se montaža očekuje u roku od sedam do deset dana. Naglasio je da su konsultovane i druge opštine koje imaju slične objekte i slična iskustva.
Takođe je istaknuto da prvobitnim projektom nijesu bile predviđene svlačionice, tuševi ni stalni toaleti. Taj nedostatak se trenutno rješava postavljanjem privremenih, pokretnih toaleta. U međuvremenu su, na zahtjev sportskih klubova, povećane dimenzije terena, što je smanjilo prostor predviđen za prateće sadržaje.

Ukazano je i na određene tehničke propuste u projektu, poput visoko postavljenog semafora i nepravilno projektovanih golova sa kockastim stativama, koji se sada usklađuju sa propisanim standardima. U toku je postavljanje zaštitne ograde oko balona, kao i zaštite za konstrukcijske cijevi i klupe. Završena je i drenaža oko objekta, koja funkcioniše i sprječava zadržavanje vode i kondenzaciju.

Odbornik Vatroslav Belan izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da je objekat otvoren prije nego što su svi tehnički i funkcionalni elementi bili u potpunosti završeni, ocjenjujući da je postojala izvjesna žurba. Konstatovano je da bi ubuduće trebalo obezbijediti potpunu tehničku spremnost prije zvaničnog otvaranja objekata.
Brguljan je istakao da očekuje punu funkcionalnost balonsale u roku od sedam do deset dana, nakon završetka ventilacionog sistema i postavljanja privremenih sanitarnih čvorova.

Vrijednost projekta balonsale iznosila je između 330.000 i 350.000 eura, kroz dva odvojena tendera – jedan za konstrukciju balona, a drugi za podlogu. Dodatni radovi iznosili su nekoliko hiljada eura. Planirani prihod od rekreacije građana u balonsali iznosi 7.000 eura, dok je planirani prihod od priprema utakmica i rekreacije u glavnoj sportskoj dvorani 9.500 eura. Odbornica Nikčević ocijenila je da je takav odnos prihoda disproporcionalan, imajući u vidu da je Balon sala nova investicija.
Direktor SD Župe, Predrag Kovačević je pojasnio da je glavna dvorana opterećena velikim brojem klubova koji ne plaćaju korišćenje, te da je mala sala, koja je donosila značajne prihode, često van funkcije zbog prokišnjavanja.

U raspravi je konstatovano da će stvarni finansijski efekti Balon sale moći preciznije da se sagledaju tek nakon pune stabilizacije njenog rada i jasnog definisanja termina i korisnika.

Predsjednik Opštine Željko Komnenović istakao je da je u toku izrada projekta za rekonstrukciju krova SD Župa, ali je otvoreno pitanje dugoročne isplativosti kompletne sanacije objekta, imajući u vidu da se radi o tipskoj građevini iz osamdesetih godina, čije dimenzije ne zadovoljavaju standarde za međunarodna takmičenja. Naveo je da se razmatra mogućnost izgradnje potpuno novog sportskog kompleksa preko puta aerodroma u Tivtu, u saradnji sa Vladom Crne Gore, kao dugoročno održivije i funkcionalnije rješenje.

Konstatovano je da Tivat, kao grad sa rastućim brojem stanovnika i aktivnim sportskim kolektivima, ima realnu potrebu za savremenim sportskim objektima koji bi mogli da zadovolje i domaće i međunarodne standarde.

Sa 17 glasova za i bez uzdržanih i glasova protiv usvojen je  Predlog Odluke o izmjeni Odluke o određivanju naknada za rad odbornika i drugih lica koje bira i imenuje Skupština opštine Tivat.

U uvodnom izlaganju sekretarka Skupštine Tanja Peričić kazala je da je prošle godine skupština donijela odluku kojom je već izmjenila Odluku o određivanju odbornika i drugih lica koje bira i imenuje Skupština opštine Tivat. „U dijelu povećanja koeficijenata koji pripadaju članu i predsjedniku odbora direktora privrednih društava čiji osnivač je Skupština opštine tipa Vodovod, Komunalno…međutim u tom periodu nisu povećane naknade , iako je bila intencija i članovima savjeta javnih ustanova čiji osnivač je Skupština opštine Tivat, jer isti nisu svojim budžetima predvidjeli navedena sredstva. Kako su se stekli uslovi na ovaj predlog odluke, predlaže se usvajanje ove odluke zbog povećanja troškova života, inflacije, zbog velike odgovornosti tih članova“, kazala je Peričić.

Odbornik Vatroslav Belan kazao je da je on uvijek da se rad plati, ali da zato postoji i odgovornost. On je istakao da mnogi ljudi ne znaju koliko je jedan odbornik ograničen jer se bavi ovim poslom. On je naveo da koliko god je nepopularno kod građana kada čuju da dolazi do povećanja naknada odbornika, to mora da prati i stepen odgovornosti. Odbornik HGI Ilija Janović je kazao da s obzirom da je odluka vezana za odborničke naknade, a dolazimo do problema gdje se izjednačavaju odborničke naknade sa mnogo većim odgovornostima, treba se i taj dio korigovati. On je kazao da je Skupština dom sa najvećim stepenom zakona i on ima najveću odgovornost. On je rekao da mjera nije popularna, ali je potrebna. Odbornica Ana Vuksanović je istakla da je bitno da se zna da odbornici dobijaju bruto naknade i da odbornici moraju platiti iznos poreza na lični dohodak koji iznosi i do 650 eura, što je veliki iznos. Ona je kazala da je odbornička naknada u Tivtu od 270 eura, jedna od manjih u odnosu na druge u Crnoj Gori.    

Nakon gotovo jednosatne rasprave, Predlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Skupštine opštine Tivat povučen je sa dnevnog reda sjednice. Za povlačenje je glasalo 19 odbornika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Predlog izmjena, kako je pojasnila sekretarka Skupštine Tanja peričić proistekao je iz inicijative predsjednika SO pokrenute u oktobru prošle godine. Intencija je bila da se preciziraju dva člana Poslovnika – jedan koji se odnosi na dostavu materijala odbornicima, a drugi na formiranje stalnih radnih tijela Skupštine.
„Cilj je bio da se jasno definiše kome se odbornik obraća, na koji način i u kojim rokovima su nadležni organi dužni da dostave tražene informacije“, kazala je sekretarka. Kada je riječ o radnim tijelima, dodatna pojašnjenja odnosila su se na formiranje savjeta, s obzirom na ranije probleme u obezbjeđivanju predloga članova, iako su ova tijela predviđena statutom, zakonom i važećim Poslovnikom.
Predsjednik SO Miljan Marković istakao je da je izmjena člana 53 ključna novina, jer precizno uređuje pravo odbornika na pristup informacijama. Prema predloženom rješenju, odbornik ima pravo da preko skupštinske službe od predsjednika Skupštine, predsjednika Opštine, organa lokalne uprave, kao i javnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština, zatraži podatke i informacije potrebne za obavljanje funkcije. Nadležni organ bio bi dužan da odgovor dostavi u roku od deset dana od prijema zahtjeva.„Ovo je korak ka daljoj demokratizaciji rada Skupštine. Odbornici dobijaju jasno definisan alat za obavljanje svoje funkcije u punom kapacitetu“, poručio je Marković.

U raspravi je kritičan stav iznijela odbornica Dubravka Nikčević, dovodeći u pitanje opravdanost predloženih izmjena i način rada komisije koja ih je pripremala.Ona je ocijenila da su izmjene skromne, s obzirom na to da se odnose na svega dva člana Poslovnika, te da ne donose suštinski značajne novine. Podsjetila je na prethodne izmjene kada je, kako je navela, rad komisije bio intenzivniji i sadržajniji, uz veći broj sastanaka i konkretnih prijedloga.Nikčević je ukazala i na, po njenom mišljenju, pravno-tehničke nedostatke teksta, navodeći da su pojedini elementi nepotrebno uneseni u Poslovnik jer su već sadržani u odluci o njegovim izmjenama. Takođe je ustvrdila da su neka rješenja preuzeta iz poslovnika drugih opština, postavljajući pitanje svrsishodnosti formiranja i plaćanja komisije ukoliko se tekst u velikoj mjeri oslanja na već postojeća rješenja.Posebno je problematizovala odredbu o rokovima, ističući da je preciziran rok u kojem nadležni organ treba da dostavi odgovor skupštinskoj službi, ali ne i rok u kojem je skupštinska služba dužna da proslijedi zahtjev ili odgovor odborniku. Ocijenila je da takva nedorečenost može izazvati probleme u praksi. Na kraju je poručila da Poslovnik, kao temeljni akt rada lokalnog parlamenta, ne bi trebalo mijenjati često, već mu obezbijediti stabilnost do kraja mandata.

Sanja Vuković je podržala predložene izmjene, ističući da su one rezultat praktičnih problema u radu.„Kao odbornik sam se susrela sa situacijom da sam teško dolazila do tražene dokumentacije. Ova izmjena jasno precizira prava odbornika i način njihovog ostvarivanja“, kazala je Vuković, dodajući da će nova rješenja olakšati rad i odbornicima pozicije i opozicije.

Odbornik Belan ocijenio je da se predložene izmjene ne mogu posmatrati pojednostavljeno, te je pozvao većinu da dokument ne usvaja u predloženom obliku.Kada je riječ o odredbi koja se odnosi na formiranje radnih tijela, upozorio je na rješenje prema kojem se radno tijelo može imenovati ukoliko je predloženo više od polovine njegovih članova, čak i ako pojedini klub odbornika ne dostavi svoje predloge. Podsjetio je na ranije rasprave o savjetima i naglasio da politički odnosi nijesu trajni, te da se vlast i opozicija mogu mijenjati. Prema njegovom stavu, takvo rješenje može otvoriti prostor da većina preglasavanjem marginalizuje manjinu, što je ocijenio suprotnim principima demokratizacije.Ukazao je i na moguće pravne komplikacije, navodeći da svako radno tijelo ima jasno propisan broj članova u posebnim odlukama, te da Poslovnik nema veću pravnu snagu od tih akata. Smatra da bi primjena predloženog rješenja mogla dovesti do pravne nedorečenosti i problema u sprovođenju, te da je umjesto proceduralnih intervencija potrebno obezbijediti politički ambijent koji će omogućiti puno učešće svih klubova u radu tijela.
Govoreći o izmjenama člana koji se odnosi na pravo odbornika na informacije, Belan je ukazao na sličnu nedorečenost kao i prethodni diskutanti. Iako je propisan rok od deset dana u kojem nadležni organ treba da dostavi odgovor skupštinskoj službi, nije precizirano u kom roku je služba dužna da taj odgovor proslijedi odborniku. Prema njegovom mišljenju, takav nedostatak ostavlja prostor za različita tumačenja i onemogućava jasno utvrđivanje odgovornosti u slučaju kašnjenja.Zaključio je da predloženi tekst zahtijeva dodatnu doradu kako bi se izbjegle političke i pravne posljedice u budućoj primjeni.

Predsjednik SO Miljan Marković odbacio je kritike, navodeći da izmjene nijesu usmjerene protiv opozicije, već da imaju za cilj rješavanje problema u praksi.Podsjetio je da ranije nije bilo moguće formirati savjete ukoliko opozicija ne dostavi svoje kandidate, zbog čega su radna tijela ostajala neformirana. Novim rješenjem omogućava se njihovo konstituisanje ukoliko je predložena većina članova, bez obzira na to da li su svi klubovi učestvovali. Naglasio je da slično rješenje već postoji u Podgorici. Govoreći o roku za dostavljanje informacija, istakao je da je predloženi rok od deset dana kraći nego u nekim drugim opštinama, gdje iznosi 15 dana, te da je cilj bio unapređenje efikasnosti rada.

Odbornica Sanja Vuković poručila je da je aktuelna skupštinska većina već napravila iskorake u pravcu veće demokratizacije rada parlamenta, podsjećajući da je izmjenama Poslovnika omogućena replika na repliku, što ranije nije bila praksa.Istakla je da se slaže da u predloženom članu postoje određeni nedostaci, posebno u dijelu koji se odnosi na rokove, te predložila da se oni dorade amandmanski. Predložila je da Odbor za statut i propise zasijeda odmah i precizira sporni dio, kako bi se izmjene mogle usvojiti bez odlaganja za neku narednu sjednicu.Naglasila je da je svrha rasprave upravo unapređenje predloga kroz diskusiju odbornika, te ocijenila da je takav pristup primjer demokratske prakse.

Odbornik Belan odgovorio je da se u raspravi govori o posljedicama, a ne o uzrocima problema sa formiranjem savjeta. Pojasnio je da neučestvovanje opozicije u radu tih tijela nije bilo proizvoljno, već politički protest i bojkot uslovljen, kako je naveo, tadašnjim okolnostima i potezima skupštinske većine.Podsjetio je i na raniji bojkot glasanja do donošenja sudske odluke, navodeći da je sud konstatovao povredu Poslovnika, nakon čega je opozicija, kako je rekao, odmah nastavila sa učešćem u radu, poštujući odluku institucija.Belan je ocijenio da se demokratija ne jača izmjenama koje omogućavaju većini da zaobiđe opoziciju u formiranju radnih tijela, već kroz politički dijalog i uvažavanje uzroka koji dovode do bojkota.

Predsjednik SO Miljan Marković uzvratio je da predložena izmjena predstavlja upravo proces demokratizacije, a ne suprotno. Naglasio je da se opoziciji ne oduzima pravo da predlaže svoje kandidate za radna tijela, niti da učestvuje u njihovom radu.Prema njegovim riječima, suština izmjene je da se spriječi blokada rada savjeta u situacijama kada pojedini klubovi odluče da ne učestvuju, kako bi radna tijela mogla biti formirana i funkcionisati bez zastoja.

Tokom rasprave odbornik Dejan Piper predložio je da se tačka povuče sa dnevnog reda i doradi za sjednicu koja će uslijediti nakon rasprave o Arsenalu, kako bi se tekst dodatno usaglasio.Dejan Risančić je podsjetio da je odbornik dvije decenije i da se Poslovnik u tom periodu nije mijenjao 20 godina, ističući da su se i u ranijem periodu dokumenta mogla pribavljati. Ocijenio je da su aktuelne izmjene unaprijedile Poslovnik u odnosu na ranija rješenja.

Ilija Janović naveo je da je Poslovnik i ranije mijenjan, ali rjeđe i kroz sveobuhvatne izmjene. Saglasio se da je institut replike na repliku bio značajan iskorak, ali je podržao primjedbe da sporni dio treba doraditi. Ukazao je i na potrebu da se Poslovnikom preciznije reguliše pitanje zakazivanja, odlaganja i promjene termina sjednica, navodeći da ta oblast trenutno nije jasno uređena, što može stvarati proceduralne probleme.

Belan je ocijenio da je povlačenje tačke dobra odluka i predložio formiranje nove komisije koja bi temeljno preispitala tekst i eventualno doradila rješenja koja su, po njegovom mišljenju, ostala nedovoljno precizirana. Upozorio je da česte izmjene Poslovnika narušavaju njegovu stabilnost i autoritet, te da je potrebno raditi na sistemskom i pravno utemeljenom rješenju.

U raspravi su učestvovali i odbornici Jovan Brinić i Sandra Sindik.

Skupština opštine Tivat odlučivala je večeras i o Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o finansiranju sporta. Riječ je o izmjenama koje je predložio i obrazložio predsjednik SO Tivat Miljan Marković.

Marković je pojasnio da je predlog da se sredstva predviđena budžetom Opštine Tivat za finansiranje sporta raspoređuju tako da 50 odsto sredstava ide na sufinansiranje sportskih organizacija čiji je osnivač Opština Tivat- Arsenal i Teodo, 45 odsto ostalim klubovima, dok je pet odsto predviđeno za budžetsku rezervu. Izmjenama je predviđeno i da sportske organizacije čiji je osnivač i vlasnik Opština Tivat budu u obavezi da u prvom kvartalu tekuće godine dostave Opštini „narativni i finansijski izvještaj u vidu informacije o radu u prethodnoj godini“.

U prvom krugu rasprave odbornik Ilija Janović podsjetio je da su budžetom povećana ukupna sredstva za sport i ocijenio da je ideja o dostavljanju informacija dobra, uz pohvalu predlagaču. Istakao je da, uprkos promjeni procentualne raspodjele, u nominalnom iznosu sredstva za opštinske klubove ostaju ista, te da ne treba stvarati utisak da je došlo do poremećaja u finansiranju.

Marković je naveo da mu je želja bila da se i drugim klubovima, koji nijesu u vlasništvu Opštine, raspodijele sredstva u većem iznosu.

Dubravka Nikčević kazala je da želi da odluka bude i pravno i suštinski utemeljena, odnosno da ima odgovarajuću formu i da bude pripremljena u skladu sa pravilima. Ukazala je da preambula skupštinske odluke služi za navođenje pravnih osnova za donošenje akta, dok se razlozi inicijative iznose u obrazloženju, te da je u preambuli nepotrebno navoditi čiji je predlog, odnosno da je riječ o predlogu političke liste. Dodala je da dio koji se odnosi na pravo učešća na konkursu nema veze sa onim što je dodato izmjenama. Kada je riječ o suštini, pročitala je odredbu koja se odnosi na dostavljanje izvještaja, ističući da je navedeno da se dokument dostavlja u vidu informacije. Ako se o toj informaciji ne glasa, kako je rekla, onda se postavlja pitanje da li je riječ o izvještaju ili informaciji, te da to treba jasno definisati.

Odbornik Dejan Piper ukazao je da se procentualno smanjuje izdvajanje za klubove čiji je osnivač Opština, sa 60 na 50 odsto, podsjećajući da Teodo i Arsenal okupljaju više od 400 djece i da imaju obavezu održavanja infrastrukture. Ocijenio je da je odluka kontraproduktivna i najavio da će on i odbornički klub Narod pobjeđuje glasati protiv.

Marković je odgovorio da, uzimajući u obzir povećanje ukupnih izdvajanja za sport, dotacije Arsenalu i Teodu ostaju iste, te da je namjera bila da se pruži bolja podrška drugim klubovima. Piper je uzvratio da to znači da se svima povećavaju dotacije, osim Teodu i Arsenalu.

Zdravko Mitrović kazao je da treba uvažiti sugestije odbornice Nikčević i podsjetio da je i ranije pravilnik ocijenio diskriminatorskim. Naveo je da je Teodo opštinski klub, iako, po njegovom mišljenju, nije trebalo da bude, te da bi svih 37 klubova u gradu željelo takav status. Smatra da bi odlučivanje o raspodjeli sredstava trebalo prepustiti komisiji, ističući da postoje uspješni klubovi, poput džudo kluba, koji ostvaruju vrhunske rezultate, dok se, kako je naveo, Arsenalu plaća zakup balon sale. Upitao je šta bi se desilo kada bi se još dva kluba proglasila opštinskim i dodao da komisija treba da odlučuje bez unaprijed određenih procentualnih prednosti za dva kluba. U tom smislu ocijenio je da su izmjene dobrodošle jer smanjuju direktna izdvajanja za samo dva kluba, te dodao da bi on te procente potpuno ukinuo.

Vatroslav Belan podržao je izlaganje Mitrovića, navodeći da promjena u nominalnom iznosu ne donosi smanjenje sredstava. Kazao je da je želio da podrži odluku, ali da to ne može učiniti ukoliko preambula sadrži ime predlagača, jer to, kako je rekao, nije praksa niti je u skladu sa profesionalnim standardima u pripremi pravnih akata.

Adrijan Vuksanović istakao je da niko ne gubi, osim što neki dobijaju više, prije svega manji klubovi u sistemu. Naglasio je da su sva djeca jednako važna, bez obzira kojim se sportom bave, te da je predlog u redu i da će ga podržati, uz želju da sportski rezultati, a ne afere, pune medijske stupce.

Zorica Bulatović kazala je da će podržati predlog jer je usmjeren na poboljšanje uslova za svu djecu u Tivtu.

U drugom krugu rasprave Belan je podsjetio da su upravo ovakvo rješenje sugerisali i prilikom donošenja inicijalne odluke, kada su, kako je naveo, bili proglašeni onima koji ne vole Arsenal i ne brinu o djeci, da bi danas čuli iste stavove od predlagača.

Marković je potom predložio da se izmijeni preambula tako što će se izostaviti podatak o predlagaču odluke, kao i da se u odredbi koja se odnosi na dostavljanje dokumentacije izbjegne riječ „izvještaj“, te da se jasno navede da je riječ o informaciji koju opštinski klubovi dostavljaju.

Belan je upitao zašto se ne bi tražio izvještaj, na šta je Marković odgovorio da Zakon o sportu ne omogućava takvo miješanje u rad klubova, te da je Skupština politički organ, dok je sport odvojen od politike, zbog čega smatra da treba ostati na formulaciji da je riječ o informaciji.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o finansiranju sporta usvojena je sa 20 glasova za i pet glasova protiv.

Na zasijedanju Skupštine opštine Tivat odbornici su usvojili Predlog odluke o izgradnji trafostanice „Vrijes 2“ u Mrčevcu.

Kako je obrazloženo u uvodnom izlaganju, riječ je o trafostanici predviđenoj planskom dokumentacijom DUP-a Mrčevac, koja će biti povezana sa postojećom trafostanicom podzemnim kablom u dužini od oko 290 metara. O toj tački nije bilo diskusije, a odluka je usvojena sa 21 glasom za, bez glasova protiv i uzdržanih.

Odbornici su podržali i Predlog odluke o izgradnji pristupne saobraćajnice u Tivtu, koji je usvojen sa 20 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih.

U obrazloženju je navedeno da je riječ o povezivanju planskih zona DUP Mažina i DUP Seljanovo, na lokaciji iznad zgrade policije. Kako je pojašnjeno, ta dionica se nalazi u zahvatu PUP-a, koji još nije donijet, ali u praksi već postoji i koristi se kao improvizovani put. Planirano je asfaltiranje dionice u dužini od 75 metara, širine 5,5 metara, sa ivičnjacima i mogućnošću izgradnje trotoara na jednom dijelu trase.

U raspravi je učestvovao odbornik Ilija Janović, koga je interesovalo na čijoj se imovini nalazi planirana trasa. Odgovoreno je da je riječ o opštinskom zemljištu.