Novi Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe donosi sveobuhvatne sistemske izmjene u načinu upravljanja pomorskim sektorom, s posebnim naglaskom na jačanje državnih nadležnosti i usklađivanje sa međunarodnim standardima. U razgovoru za naš portal, kapetan Goran Idrizović, savjetnik u Ministarstvu pomorstva, pojasnio je suštinu reforme i razloge zbog kojih se pristup upravljanju pomorskom sigurnošću mijenja iz temelja.
„Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe obuhvata sve ključne oblasti. Dakle, pravila plovidbe unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, upravljanje pomorskim saobraćajem, zatim nadzor i inspekciju kako države zastave, tako i države luke (Flag State i Port State Control), zatim istrage pomorskih nezgoda. Zakon reguliše radne i životne uslove pomoraca, dakle objedinjuje ranije rasute nadležnosti i precizno definiše odgovornosti u čitavom sistemu,” ukazuje Idrizović.
Reforma, kako objašnjava, ima i snažnu evropsku dimenziju, istovremeno modernizirajući nacionalni sistem i usklađujući ga sa pravnom tekovinom Europske unije i relevantnim međunarodnim konvencijama.
Sigurnost plovidbe i obalno planiranje
Jedan od iskoraka odnosi se na uvođenje obavezne procjene bezbjednosnih aspekata prilikom planiranja zahvata u moru i na obali. Kapetan Idrizović pojašnjava: „Jedna od bitnih novina je da se sigurnost plovitbe sada normativno povezuje sa prostoranim i obalnim planiranjem. Tako da se pri planiranju zahvata u moru i pri obalju moraju uzimati obzir pomorske ili tzv. maritimne studije i sigurnostni aspekti. Time se sigurnost plovidbe prvi put sistemski integriše u upravljanje obalnim prostorom.“
Na taj način, sigurnosni kriterijumi postaju sastavni dio planskih dokumenata, a ne naknadna obaveza.
Poseban režim za Bokokotorski zaliv
Posebna pažnja posvećena je Bokokotorskom zalivu, gdje će važiti stroža pravila za velike brodove, ističe kapetan Idrizović.
„Svakako jedna od velikih novina u novom Zakonu o sigurnosti pomorske plovedbe je i poseban režim koji je propisan za Bokokotorski zaliv. Ja bih rekao napokon se uvodi obavezna sigurnosna pratnja ili eskort tegljača odgovarajuće snage za brodove dužine 100 metara ili više, prilikom prolaska kroz tjesnac Verige i tokom manevrisanja u lukama Bokokotorskog zaliva.“
Kada je riječ o regulisanju brzine, precizna ograničenja biće utvrđena nakon stručne procjene rizika. „Što se tiče ograničenja brzine, zakon postavlja samo pravni osnov, dok će precizne zone i maksimalna brzina biti definisane podzakonskim aktom koji proizlazi iz ovog zakona, a koji će opet sadržati zaključke Studije o sigurnosti plovidbe u Boki,“ pojasnio je Idrizović.
Integrisani nadzor i digitalizacija
Zakon predviđa prelazak na tehnološki unaprijeđen sistem praćenja i kontrole pomorskog saobraćaja. U tom kontekstu, kapetan Idrizović ističeda se u oblasti kontrole na moru uvodi integrirani model nadzora, normativno se pojačava već implementirani VTS, Vessel Traffic System. Propisuje se obavezna upotreba AIS uređaja za plovne objekte određenih kategorija i uvodi se digitalizacija prijave dolaska i odlaska brodova putem takozvanog National Maritime Single Window-a.
Suštinu promjene kapetan Idrizović opisuje kao prelazak sa analognog ili fragmentisanog sistema na digitalno podržani i preventivni sistem nadzora.
Jačanje inspekcija i nova pravila za pomorce
Reforma obuhvata i snažnije inspekcijske mehanizme, uključujući efikasniju kontrolu stranih brodova u lukama. Istovremeno, jedna od najdubljih promjena odnosi se na sistem obuke i izdavanja ovlašćenja pomorcima, u skladu sa standardima Evropske agencije za pomorsku sigurnost EMSA i pravilima Međunarodne pomorske organizacija IMO kroz STCW konvenciju.
Objašnjavajući taj zaokret, kapetan Idrizović ukazuje da se novim zakonskim rješenjem ključne nadležnosti vraćaju pomorskoj administraciji.
„Država ponovo preuzima punu odgovornost za akreditaciju i nadzor pomorskoškolskih ustanova i centara za obuku, preuzima kontrolu kvaliteta obuke, ispitnih procedura kao i izdavanje i validaciju ovlašćenja. Time se sistem centralizuje, profesionalizuje i usklađuje sa međunarodnim standardima.“
Ove izmjene odnose se i na izdavanje dozvola za upravljanje čamcima i jahtama, čime se podiže nivo kontrole i standarda u tom segmentu.
Prelazak na preventivni model upravljanja
Kapetan Idrizović naglašava da je suština reforme promjena pristupa upravljanju rizicima na moru. Zakon, po njegovim riječima, predstavlja prelazak sa reaktivnog na preventivni, institucionalno pojačan model upravljanja pomorskim rizicima, uz vraćanje prenesenih dužnosti i funkcija državi i punu usklađenost sa međunarodnim i europskim standardima.
„Novi Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe označava prelazak na sistem u kojem država preuzima punu odgovornost za nadzor, standarde i kontrolu, uz jasnu ambiciju da pomorski sektor bude u potpunosti usklađen sa evropskim i međunarodnim pravilima,“ zaključio je kapetan Idrizović.
Naslovna fotografija: pixabay.com
