U JU Muzej i galerija Tivat, uz dobru posjećenost, održana je promocija kataloga “Tivatski počuli” autora Lazara Božovića. Osim autora- o publikaciji je govorila direktorica JU Muzej i galerija Danijela Đukić.
“Zadovoljstvo mi je da govorim o tivatskim počulima hroničara i dugogodišnjeg pregaoca Lazara Božovića. Hvala mu i na ovom uspješnom izdanju. Ja ga znam odavno i mogu reći da mi je bio uzor. Počuli predstavljaju vid ljudskog opstanka, inžinjerstva zajednice i društvenih rituala. Prepoznavanje ovih struktura kao nematerijalne kulturne baštine je od vitalnog značaja za razumijevanje kako su naši preci interreagovali sa životnom sredinom. Položaj bunara predstavlja vjekove narodnog znanja gdje kopati na osnovu vegetacije, vrste zemljišta i topografije. Kamen je bio primarni materijal za izgradnju bunara zbog svoje izdržljivosti i sposobnosti prirodnog filtriranja vode, dok su mnogi stari bunari bili obloženi kamenjem bez maltera. Kamen je bio materijal iz neposredne okoline, makar kod nas. Voda je dragocjeni resurs. Bio, jeste i biće ubuduće. Bilioni ljudi još nemaju voda za piće i upotrebu. Božović je popisao i imena vlasnika počula što je važan podatak za buduće istraživače. Bunari su bili i mjesto ogovaranja, ne možemo to preskočiti. Mnoge moje kolege su se zainteresovale za temu počula, stižu broine poruke i svi očekuju nastavak istraživanja” – rekla je Danijela Đukić.
“Moj cilj i želja je bio da skrenem pažnju na sadašnje stanje počula u Tivtu i da ih sačuvamo od zaborava, bar na ovaj način. Problem vode je i bio i biće. Ja dobro pamtim vrijeme kad smo išli na počuo. Želja mi je bila da pokušam obraditi dvadesetak, tridesetak počula. Međutim na kraju sam obradio 128 tivatskih počula. Ima ih još. Ali, zarasli su u travu i ne može im se prići. A ima i onih koji su zaravnjeni. Mi se dobro sjećamo počula na igralištu Arsenala. Mi u Tivtu dobro znamo razliku između počula i bistjerni. Imamo stare počule i one novijeg datuma. Mnogi mještani ne znaju gdje su počuli. Ima jako lijepih tivatskih počula. Eto, ja sam pokrenuo stvari, neko drugi može ovo nastaviti. Ovo je, po mom mišljenju vrijedan dokumnent, dobar početak za neka nova istraživanja” – kazao je Lazar Božović.
Publici je besplatno podjeljena publikacija koja je izazvala značajno interesovanje.
