Međunarodni dan Roma, koji se obilježava 8. aprila, predstavlja važan datum posvećen priznavanju istorije, kulture i identiteta romskog naroda, ali i podsjećanju na izazove sa kojima se ova zajednica i dalje suočava širom Evrope. Ovaj dan ustanovljen je u znak sjećanja na Prvi svjetski kongres Roma održan 1971. godine u Londonu, kada su usvojeni ključni simboli romskog identiteta, uključujući zastavu i himnu „Đelem, đelem“, kao i jedinstveni naziv „Rom“. Danas se obilježava kroz kulturne i edukativne aktivnosti, ali i kao prilika da se ukaže na potrebu borbe protiv diskriminacije i društvene nejednakosti.
U Crnoj Gori, ovaj datum ima posebno snažnu simboliku jer ukazuje na položaj Roma kao jedne od najugroženijih društvenih grupa. Iako zakonodavni okvir formalno garantuje ravnopravnost, stvarnost pokazuje da su Romi i dalje suočeni sa duboko ukorijenjenom diskriminacijom, socijalnom isključenošću i ograničenim pristupom osnovnim pravima. Predrasude i stereotipi i dalje su prisutni, što često dovodi do njihove marginalizacije i otežava punu integraciju u društvo.
Socio-ekonomski uslovi u kojima živi veliki broj Roma dodatno komplikuju njihov položaj. Visoka nezaposlenost, rad u neformalnom sektoru i nesigurni prihodi čine ovu zajednicu posebno ranjivom. Stambeni uslovi su često neadekvatni, a pristup infrastrukturi ograničen. Obrazovanje ostaje jedan od ključnih izazova, jer veliki broj djece ne završava osnovnu školu, dok je uključenost u srednje i visoko obrazovanje i dalje niska, uprkos određenim pomacima u posljednjim godinama. Problemi su vidljivi i u oblasti zdravstvene zaštite i pravnog statusa, gdje dio populacije i dalje ima otežan pristup uslugama ili nema u potpunosti regulisana lična dokumenta.
U tom kontekstu, posebnu važnost imaju lokalne politike i inicijative koje pokušavaju da konkretno unaprijede položaj Roma. Opština Tivat se često navodi kao primjer kontinuiteta u ovom pristupu, jer već godinama donosi i sprovodi lokalne akcione planove za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana. Najnoviji Lokalni akcioni plan za period 2023–2027 obuhvata ključne oblasti kao što su obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena i socijalna zaštita, stanovanje i pravni status, sa ciljem da se problemi rješavaju sistemski i dugoročno.
Ono što je značajno u slučaju Tivta jeste nastojanje da se planirane mjere pretoče u konkretne aktivnosti na terenu. Kroz saradnju sa međunarodnim programima i direktno uključivanje romske zajednice, realizuju se projekti koji obuhvataju obrazovne programe za djecu, obuke za zapošljavanje, radionice o pravima i pristupu institucijama, kao i aktivnosti u oblasti zdravstvene prevencije. Takav pristup pokazuje da lokalne zajednice mogu imati važnu ulogu u unapređenju kvaliteta života Roma, posebno kada se mjere prilagođavaju stvarnim potrebama stanovništva.
Ipak, i pored ovih napora, izazovi ostaju prisutni i slični su onima na državnom nivou. Ključni problem i dalje nije samo donošenje strategija, već njihova dosljedna i efikasna primjena. Zbog toga Međunarodni dan Roma predstavlja više od simboličnog datuma – on je podsjetnik da borba za jednakost, dostojanstvo i punu društvenu uključenost Roma još uvijek traje. Suštinske promjene zahtijevaju dugoročne i koordinisane napore, kako države tako i lokalnih zajednica, ali i širu društvenu spremnost da se prevaziđu predrasude i izgradi inkluzivnije društvo za sve.
