Dvadeset godina veliko je i za istoriju a kamoli za jedan mali grad kao što je Tivat, koji je od crnogorske nezavisnosti doživio nevjerovatnu ekspanziju i promjenu. Od simpatičnog primorskog gradića dobili smo mondensko ljetovalište o kome pišu najpoznatiji svjetski časopisi i u kome borave poznate svjetske ličnosti. Počelo je sa Porto Montenegrom koga smo dočekali sa uzdržanošću zbog emotivne veze sa Remontnim zavodom koji je izgradio Tivat, a vrlo brzo prihvatili kao dobre komšije, nastavljeno sa Lušticom Bay, ekskuzivnim turističkim naseljem sa kojim se sve više ponosimo. Uz njih dobismo i hotele sa pet zvjezdica „Regent“ i „Čedi“ i neku novu klijentelu koja dosad u Tivat nije dolazila. Dobili smo i nove manje hotele, elegancijom se izdvajaju „La Roš“ i „Siro“,a rekontruisani su naši omiljeni „Pine“ i „Palma“. Neke stvari i dalje nisu se promjenile, van funkcije su Sveti Marko, Župa, Ostrvo cvijeća, izgubismo Plave horizonte, srušena je stara dobra „Mimoza“,a krenulo se sa izgradnjom novog hotela na tom mjestu, ali samo dobismo Skadar na Bojani. Sve ovo je donijelo i povećanje cijena usluga i nekretnina. Tivat je danas jedan od najskupljih gradova u državi. Tivćani sve češće idu u kupovinu na Cetinje, Trebinje, čak i u Dubrovnik. Aerodrom ruši rekorde, ali mu treba modernizacija. Da li će ići u koncesiju znaćemo narednih dana kad o tome budu odlučivali poslanici crnogorske Skupštine.
Sa vodosnabdjevanjem odavno nemamo problema, Vodovod je u ravni evropskog prosjeka, grad nam je među čistijima u Crnoj Gori, uveliko gradimo novu vodovodnu i kanalizacionu mrežu, za čistije more izgradili smo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, sve više ulažemo u protivpožarnu zaštitu, a opštinski budžet stabilan i može da izfinansira redovne troškove i nove projekte. Opštinari dobiše i veliku modernu zgradu na takođe novom Trgu magnolija. Tivatske „Purgatorije“ su uzor za ljetnje festivale u regionu, a Centar za kulturu nastavlja sa pozorišnim produkcijama čije nagrade se i izbrojati ne mogu. Od „Bokeškog d mola“ do „Ćelave pjevačice pokonjega Ežena Joneska“. Tu su i drugi festivali, prije svega muzički, koji traže svoj put, za sada im to ide dosta uspješno. Zanimljive su i kniiževne večeri i izložbe, U kulturu grad sve više ulaže i to se vidi. Počeli smo i sa organizovanim dočekom Nove godine na otvorenom. Turistička organizacija je organizovala spektakularne dočeke a na Pinama je bilo desetine hiljada mještana i turista.
Dobili smo novu modernu školu u Radovićima, u planu je izgradnja nove u Tivtu, imamo i školu na engleskom jeziku, dobismo novu zgradu Muzičke škole, rekonstruisali smo dječiji vrtić. Mali su nam školski kapaciteti, jer se grad širi. Dobili smo i Fakultet za mediteranske poslovne studije. Mnogi naši sugrađani, i komšije, iskoristiše da dobiju fakultetsku diplomu.
Dom zdravlja je osavremenjen novim medicinskim aparatima i opremom, a čini se da je Tivtu već potrebna moderna bolnica. Pokazalo je to i vrijeme korone. U Tivtu je jak NVO sektor. Organizuju se brojne akcije i manifestacije. Najdraža je gastro šou “Žućenica fest”. Po papirima u NVO sektor spadaju i naši velikani GPD Tivat i Bokeljska mornarica podružnica Tivat.
Sport je u krvi Tivćana, ovdje su započeli mnogi sportovi, prvi u Crnoj Gori. U posljednje dvije decenije rezultati su buknuli. Imamo svjetske, evropske i mediteranske šampione, od Sveta Dekovića, Miroslava Petkovića, do Gracije Stjepčevića i Stefana Kovinića. Arsenal nam je konačno stabilan prvoligaš, ali uz njega dobismo skandal o kome se i do Njujorka čulo, Teodo u vrhu crnogorske košarke, kao i rukometaši, bućari, džudisti, jedriličari, kik bokseri, ragbisti, šahisti, a dobili smo odlične ženske klubove, ŽRK Tivat, ŽKK Sea Stars i OK Akademija. Znate gdje je završila čuvena jedriličarska regata „Oušn rejs“? Pogodili ste, u tivatskom zalivu.
U Tivtu se sve više gradi i sve češće upotrebljavamo izraz „budvanizacija Tivta“. I plašimo se toga. Zgrada do zgrade, nije do Tivat kakav želimo. Ono što želimo je novi sportski kompleks na prostoru „Montepranzo“, tik uz moderni bulevar Tivat-Jaz koji se završava i koji će smanjiti saobraćajne gužve. Sportski kompleks više nije samo dobra ideja, nego projekat na kojem radi lokalna uprava.
Imamo šetalište od crkve Svetog Roka do Župe, tik uz more. Televiziju Tivat začudo još nismo dobili iako ima sve uslove za to, ali nam je tu stari dobri Radio Tivat, kojeg ljudi i vole i slušaju, i sajt čitaju. Svoje vjerne slušaoce i čitaoce imaju i Radio Dux i Boka news.
Politički i dalje se razlikujemo, bila je i promjena vlasti, ali umijemo da komuniciramo, pokušavajući da gajimo kulturu javnog dijaloga. Bilo je toliko izbora u ove dvije decenije da ih je teško i nabrojati. Ali, protekli su u regularnoj i dostojanstvenoj atmosferi. To je zbog ljudi. A oni čine grad a ne zgrade. Dobri, marljivi, vrijedni Tivćani koji poštuju regule. Oduvijek su takvi bili. U različitim državnim uređenjima. Takvi su i sad kada u gradu živi 16 hiljada stanovnika, duplo više nego prije dvije decenije, sa čak 50 različitih nacija. Popis tako kaže. Različiti, ali ipak, ujedinjeni u istoj želji. Da naš Tivat napreduje.
