Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar kaže da je stanje na moru mirnije kada su inspekcije prisutne, ali da broj prekršaja i dalje zabrinjava. Najveći problem predstavljaju komercijalni gliseri koji zbog turističke trke za vremenom svjesno prekoračuju dozvoljene brzine, iako su kazne višestruko povećane. Rješenje vidi u ograničavanju broja komercijalnih brzih plovila u Boki, ali i u vraćanju većih nadležnosti primorskim opštinama.
Gliseri su dominantni prekršioci: „Njima se kazne jednostavno isplate“
Iako su izmjenama Zakona o sigurnosti plovidbe značajno povećane kazne, broj prekršaja na moru ne opada. Naprotiv, prema riječima inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željka Lompara, gotovo svaka kontrola potvrđuje isti obrazac.
„Nismo zadovoljni brojem učinjenih prekršaja jer taj broj nevjerovatno raste uprkos našoj kaznenoj politici koja je u novom Zakonu o sigurnosti plovidbe znatno pooštrena. Juče smo imali 38 inspekcija, a 37 plovila bilo je u prekršaju. To je ogroman procenat ljudi koji imaju osnov da budu prekršajno gonjeni“, kaže Lompar.
Dodaje da je situacija na moru znatno mirnija kada su inspekcije prisutne. Lučka kapetanija Kotor u svakodnevnim ophodnjama ima veliku podršku Uprave pomorske sigurnosti i plovne jedine Granične policije.
„Obično smo sa četiri do šest plovila na moru, tako da svi znaju da će biti kontrolisani. Uprkos tome, i dalje čine prekršaje koji su iz pomorskog ugla vrlo nezgodni i vrlo skupi za njih.“
Prema njegovim riječima, dominantni prekršioci su kompanije koje organizuju brzi prevoz turista do Plave špilje.
„Problem je vrijeme. Kada dođe kruzer, veliki broj turista želi da vidi Plavu špilju. Nastaje velika trka glisera koji žele da što više ljudi odvezu i vrate u što kraćem roku, jer se kruzeri kod nas zadržavaju mnogo kraće nego na drugim destinacijama. Upravo zbog toga voze velikim brzinama.“
Na pitanje da li su upravo komercijalni gliseri najzastupljeniji među prekršiocima, odgovara kratko:
„Da, to ste pogodili.“
Kazne, međutim, nisu dovoljan odvraćajući faktor.
„Kompanije se kažnjavaju posebno kao pravna lica. Za prvi prekršaj kazna je 3.000 eura za kompaniju i 500 eura za skipera. Ne mogu reći da su to male kazne, ali njima se definitivno isplate. Računaju – ako sam juče bio kažnjen, neće me valjda danas. Gledaju ekonomsku računicu i mislim da je to jedini razlog zašto se krši zakon o brzinama.“
Podsjeća da zakon predviđa da je svaki naredni prekršaj petostruko skuplji, ali ni to, kako kaže, nije zaustavilo povratnike.
Oduzimanje plovila i ograničavanje njihovog broja u Boki
Najznačajnija novina u zakonu, ističe Lompar, jeste mogućnost da inspektori odmah isključe plovilo iz saobraćaja.
„Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti plovidbe dale su specijalna ovlašćenja inspektorima da oduzimaju plovila na licu mjesta i oduzimaju sertifikate pomorcima. To je najrigoroznija mjera koja se mogla uvesti.“
Do sada je, kaže, već oduzeto sedam plovila.
„Kada oduzmemo plovilo, predajemo ga sudiji za prekršaje. Dok sud ne donese odluku, plovilo ostaje van upotrebe. To zna da bude pola sezone, pa čak i cijela sezona. Marine su po zakonu dužne da prime oduzeta plovila i naplate ležarinu prekršiocima.“
Lompar otkriva i da Ministarstvo pomorstva radi na sistemskom rješenju koje bi moglo značajno promijeniti stanje u Boki.
„Upućen sam da je moje ministarstvo već pokrenulo razgovore da se broj glisera, odnosno plovila koja prevoze putnike u Boki Kotorskoj, limitira. Nešto slično kao kod taksi prevoza – imate određeni broj licenci i to je kraj. Znam da su razgovori sa opštinama odmakli i mislim da bi direktor Direktorata za sigurnost plovidbe bio bolji sagovornik za detalje, ali mogu prenijeti da se na tome radi.“
Prema njegovim informacijama, broj komercijalnih brzih plovila već sada je veoma veliki.
„Po mojim posljednjim podacima radi se o oko 296 plovila registrovanih za privrednu djelatnost u opštini Kotor, oko četrdesetak sa oznakom Tivta i dvadesetak sa oznakom Herceg Novog. Govorim samo o plovilima koja imaju dozvolu za prevoz putnika. Ako tome dodate privatne glisere, njihov broj je preveliki i prevazilazi nosivost destinacije.“
Ističe da među prevoznicima postoji veliki broj odgovornih skipera i kompanija koje poštuju propise, ali da problem stvaraju oni koji su u posao ušli bez dovoljno odgovornosti.
„Izdvojio se veliki broj skipera i vlasnika koji su potpuno regularni i sa kojima imamo odličnu saradnju. Međutim, imate dosta ljudi koji su, da tako kažem, pali s neba i opasni su na moru. Njih lociramo i kažnjavamo. Mislim da bi ograničavanje broja komercijalnih plovila na oko stotinu zadovoljilo sve uslove koje sigurnost plovidbe traži.“
Sidrišta u Tivtu i veće nadležnosti opština
Govoreći o upravljanju akvatorijumom, Lompar posebno izdvaja pitanje sidrišta u Tivtu. Podsjeća da su sidrišta godinama bila bez jasnog upravljanja.
„Ispred Tivta bila je situacija da su sidrišta bila ničija. Plovila bi dolazila i boravila mjesecima, a da nikome ništa ne plaćaju. Ministarstvo pomorstva bilo je prinuđeno da preuzme nadležnosti nad sidrištima, tako da njima sada, umjesto Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, upravlja Lučka uprava.“
Prema njegovom mišljenju, to bi trebalo da omogući efikasnije uspostavljanje zvaničnih sidrišta i da prihod od njih ostane lokalnim zajednicama.
Na pitanje šta bi bila jedna ključna promjena koja bi unaprijedila bezbjednost plovidbe u Boki, Lompar odgovara bez dileme.
„Prvo i najvažnije- svim opštinama u Boki vratio bih ingerencije nad njihovom teritorijom. I na kompnu i na moru. Opštine imaju svoje inspekcijske organe, za razliku od Morskog dobra. Ti organi bi sarađivali sa nama u interesu svih. To je prvo i najosnovnije – vratiti opštinama ono što je njihovo. Opštini Tivat, Kotor i Herceg Novi. Nartavno, i svim ostalim primorskim opštinama, ali govorim o reonu koji je pod ingerencijom Lučke kapetanije Kotor. To bi svima nama na moru značajno olakšalo posao.“
Na kraju razgovora podsjeća da represija nije cilj rada inspekcije.
„Već devetu godinu nemamo nijednu žrtvu na moru u zoni Lučke kapetanije Kotor i srećni smo što činimo sve što je u našoj moći da tako i ostane.“
Foto: Siniša Luković
