Patronažna služba jedan je od važnih segmenata primarne zdravstvene zaštite. Njena uloga ne završava se prvom posjetom nakon dolaska bebe kući, već obuhvata preventivni rad, edukaciju, savjetovanje i praćenje razvoja djece, ali i brigu o starijim osobama i hroničnim bolesnicima. U emisiji Radio suncobran smo o značaju patronažnih posjeta razgovarali sa Sandrom Jelovac, patronažnom sestrom za majke, novorođenčad i djecu.
Kada se pomene termin patronažna sestra, većina ljudi pomisli na prve dane nakon dolaska bebe kući. Međutim, vaš posao je mnogo širi. Šta sve podrazumijeva rad patronažne službe?
Rad patronažne sestre je veoma složen, dinamičan i zahtjevan. U tivatskom Domu zdravlja imamo patronažnu službu za njegu odraslih osoba, ali i službu za majke, novorođenčad i djecu. Posebno je važno istaći da, prema važećem protokolu, obilazimo i djecu u drugoj i četvrtoj godini života. Takve preventivne posjete omogućavaju da na vrijeme uočimo eventualne razvojne poteškoće i spriječimo da manji problemi prerastu u ozbiljnije.
Koliko je važna prva patronažna posjeta nakon rođenja djeteta? Sa kakvim se dilemama mladi roditelji najčešće suočavaju?
Prva patronažna posjeta je izuzetno važna i svaka porodica na nju ima pravo, bez obzira da li je prvi ili četvrti put dobila prinovu. Roditelji su tada umorni, neispavani i puni novih emocija, pa neke važne stvari mogu proći neprimijećeno. Stručna osoba često može uočiti ono što porodica u tom trenutku ne vidi i spriječiti da se razvije ozbiljniji zdravstveni problem. Danas se porodilje kraće zadržavaju u porodilištu, pa nastojimo da prvu posjetu obavimo već u roku od 24 sata nakon izlaska majke i bebe iz bolnice. Tada rješavamo prve dileme i usmjeravamo roditelje ka pravilnoj njezi novorođenčeta.
Po novom protokolu obilazite djecu i u drugoj i četvrtoj godini života. Šta se tim preventivnim posjetama može otkriti ?
Najviše pažnje posvećujemo motoričkom razvoju, razvoju govora i ranom prepoznavanju eventualnih odstupanja. Sve češće se susrećemo i sa problemom prekomjerne izloženosti djece ekranima, što može negativno uticati na njihov razvoj.
Djeca do treće godine ne bi trebalo da koriste ekrane. Ona najbolje uče kroz razgovor, igru i svakodnevnu interakciju sa roditeljima. Zato roditeljima uvijek savjetujem da sa bebom razgovaraju od prvog dana normalnim glasom, bez tepanja, jer dijete od rođenja upija informacije iz svog okruženja i kasnije ih reprodukuje.
Sve više se govori o mentalnom zdravlju porodilja. Koliko često prepoznajete potrebu za dodatnom podrškom ?
Nažalost, porođajna tuga ili „baby blues“ danas su mnogo češći nego ranije. U tim situacijama najvažniji su razgovor, razumijevanje i odnos povjerenja koji gradimo sa porodicom. Podrška nije potrebna samo majkama – nekada je potrebna i očevima.
Uvijek kažem da roditelji rastu zajedno sa svojim djetetom. Posebno kada prvi put postaju roditelji, oni uče od svoje bebe, a beba uči od njih. Važno je da sebi dozvole da uče, bez nepotrebnog straha i pritiska.
Koliko su porodice spremne da prihvate stručnu pomoć ?
Često čujem: „Ne treba nam patronažna sestra, tu su baka, tetka ili svekrva.“ Naravno da je podrška porodice dragocjena, ali stručna pomoć je nezamjenjiva. Porodica može biti velika logistička podrška, ali zdravstveni savjeti i procjena stručnog lica imaju posebnu vrijednost.
Znači, neke porodice imaju rezervu prema kućnim posjetama ?
Dešava se. Zato želimo da poručimo roditeljima da patronažna služba ne dolazi u kontrolu ili inspekciju. Dolazimo da budemo podrška i pratimo psihofizički razvoj djeteta u njegovom prirodnom okruženju. Posjete zakazujemo u vrijeme koje roditeljima odgovara, kada je beba odmorna i nahranjena, kako bismo što realnije procijenili njen razvoj.
U toku je Svjetska nedjelja dojenja. Koliko je upravo sada važna podrška patronažne službe?
Dojenje jeste prirodan proces, ali predstavlja veliki izazov za mnoge majke. Da bi se laktacija uspješno uspostavila, potrebni su stručna podrška, strpljenje i upornost. Majci objašnjavamo kako funkcioniše uspostavljanje laktacije, jer kada razumije taj proces, lakše će se opustiti i steći sigurnost.
Dojenje je najvažnije za zdravlje novorođenčeta, ali donosi brojne koristi i zdravlju majke tokom cijelog života. Zato je stručna podrška u prvim danima od presudnog značaja.
Koliko su današnje majke spremne da duže održe laktaciju ?
Spremne su kada imaju odgovarajuću podršku. Zato tokom kućnih posjeta nastojim da budu prisutni i otac, ali i drugi članovi porodice. Poznato je da zbog hormonalnih promjena majka u prvim danima ne može uvijek zapamtiti sve informacije koje dobije, pa je važno da ih čuje još neko ko će joj kasnije pomoći.
Na svakoj posjeti nosimo mobilnu vagu i pratimo napredovanje bebe. Kada roditelji vide da dijete lijepo napreduje, to im daje dodatno samopouzdanje i motivaciju da nastave sa dojenjem.
Vi ulazite u domove porodica i imate priliku da vidite njihov svakodnevni životni ritam. Po čemu se rad na terenu razlikuje od rada u ambulanti?
Razlika je velika. U svom domu ljudi su opušteniji i prirodnije se ponašaju nego u ambulanti. Tada možemo bolje sagledati uslove u kojima dijete odrasta i dati konkretne savjete – od temperature prostorije i načina kupanja, do organizacije prostora u kojem beba boravi.
Koliko su kontinuirane edukacije važne za kvalitet rada patronažnih sestara?
Veoma su važne. Ministarstvo zdravlja i Udruženje patronažnih sestara Crne Gore svake godine organizuju stručne edukacije na kojima predaju istaknuti stručnjaci iz oblasti medicine. Iako posjedujemo znanje, upravo stalno usavršavanje pomaže da lakše prepoznamo određene situacije na terenu i pružimo što kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Takve edukacije su praktično neophodne.
Koju biste poruku uputili budućim roditeljima ?
Samo roditelji koji su dobro mogu biti dobri roditelji. Zato ne treba da imaju strah niti zadršku prema patronažnim posjetama. Mi ne dolazimo da kontrolišemo ili kritikujemo, već da pomognemo, odgovorimo na svaku dilemu i zajedno sa porodicom pronađemo najbolje rješenje za dobrobit djeteta i roditelja.
