U Muzeju i galeriji Tivat publika će u petak, 7. avgusta, od 20.30 sati, imati priliku da prisustvuje solističkom koncertu mlade gitaristkinje Danijele Krstović, koja će izvesti program sastavljen od djela Carla Domeniconija, Vicenta Asencija, Williama Waltona, Alexandrea Tansmana, Maria Castelnuovo-Tedesca i Dušana Bogdanovića. Riječ je o repertoaru inspirisanom folklorom različitih krajeva svijeta – Španije, Anadolije, Balkana i Italije – ali i stilovima poput impresionizma i romantizma, čime će publici ponuditi raznovrsno muzičko putovanje kroz različite tradicije i zvučne pejzaže.
Koncert u Tivtu za Danijelu Krstović ima i posebnu simboliku, jer će se publici u svom gradu predstaviti nakon godina školovanja i usavršavanja u Crnoj Gori, Sloveniji i Austriji.
„To je zapravo već duže vrijeme moja želja. Nekako sam sada uspjela da povežem sve i organizujem ovaj koncert. Galerijski prostor mi je dobro poznat jer sam još u srednjoj školi tamo nastupala. Poznajem ljude koji rade u Muzeju i galeriji Tivat, pa je bilo prirodno da upravo tu održim svoj prvi samostalni koncert pred tivatskom publikom“, kazala je Krstović gostujući u programu Radio Tivta.
Muzičko obrazovanje započela je u Muzičkoj školi Tivat, u klasi profesorice Mirele Mudreše, koja je, kako kaže, odigrala važnu ulogu u njenom razvoju.
„Uvijek kažem da je mama glavni krivac što sam danas muzičarka, jer me ona upisala u muzičku školu. Rad sa profesoricom Mirelom Mudrešom bio je veoma dinamičan. Motivisala me da učestvujem na takmičenjima, svake godine smo išli na državna takmičenja, i kao solisti i u kamernim sastavima. To je bio veoma aktivan period i upravo tada sam shvatila da želim da nastavim tim putem.“
Školovanje je nastavila u Muzičkoj školi „Vida Matjan“ u Kotoru, u klasi profesora Romea Lukšića, gdje je nastavila uspješan takmičarski niz.
„I sa profesorom Romeom Lukšićem sam bila veoma aktivna. Nastupala sam na državnim i međunarodnim takmičenjima, radili smo dosta kamerne muzike. Korona nas je zatekla u trećem razredu, ali nismo odustali. Nastavili smo da radimo i u tim okolnostima.“
Nakon završene srednje škole odlučila je da studije nastavi na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, gdje je danas studentkinja završne godine master studija u klasi profesora Andreja Grafenauera. Tokom studija provela je i godinu na Erasmus razmjeni u Beču.
„Već kada sam otišla na prijemni ispit, Ljubljana mi se mnogo dopala. Nekako sam odmah mogla da zamislim sebe kako tamo studiram i živim i nisam se pokajala zbog te odluke. Akademija je sjajna, naročito od kada smo dobili novu, renoviranu zgradu. Imamo odlične uslove za rad, sale za vježbanje, sve je veoma dobro organizovano i zaista se trude da studentima omoguće najbolje moguće uslove. Dvije godine sam provela i na Erasmus razmjeni u Beču, što je takođe bilo izuzetno vrijedno iskustvo.“
Kao solistkinja i članica kamernih sastava nastupala je u okviru festivala Guitar Art, Kotor Art, ciklusa Solo e da camera u Ljubljani i Tartini festivala, a u avgustu će nastupiti i u Istri u okviru ciklusa „More i gitare“.
Tokom studija ostvarila je i zapažene takmičarske rezultate.
„Poslije pandemije, sa gitarskim duom osvojile smo prvu nagradu na međunarodnom takmičenju, nakon čega smo nastupale na Danima gitare u Krškom i dobile koncert u Kopru u okviru Tartini festivala. Kao solista izdvojila bih treću nagradu na međunarodnom takmičenju u Velenju, a ove godine osvojila sam i prvu nagradu na Danima gitare u Krškom, zahvaljujući kojoj 13. avgusta nastupam u Vrsaru u Istri.“
Iako je klasična gitara njeno primarno umjetničko opredjeljenje, program koji će izvesti u Tivtu svjedoči o njenom interesovanju za muziku inspirisanu folklornim nasljeđem različitih naroda.
„Većina kompozicija koje izvodim inspirisana je folklorom različitih zemalja. Tu su Španija, Anadolija, Balkan, Italija, ali i drugačiji muzički izrazi. U slobodno vrijeme mnogo slušam muziku koja se oslanja na tradiciju, bila sam nedavno i na koncertima Amire Medunjanin i Balkan Gypsy Orchestra. Mislim da i klasičare i džez muzičare folklor posebno privlači. Svijet je toliko veliki da nema razloga da se zadržimo samo na jednoj vrsti muzike. Vrijedi istraživati različite kulture, melodije i tradicije.“
Govoreći o muzičkom pozivu, istakla je da publika najčešće vidi samo završni rezultat, dok veliki dio rada ostaje skriven.
„Ovo jeste lijep poziv, ali zahtijeva mnogo rada koji ljudi uglavnom ne vide. To su sati i sati vježbanja, rada na sebi, suočavanja sa sopstvenim izazovima. Međutim, kada dođu koncerti, putovanja i zajednička muziciranja, posebno ako ste dio ansambla ili orkestra, onda shvatite da je sav taj trud imao smisla.“
Mladim gitaristima poručuje da budu uporni i da sami stvaraju prilike za svoj razvoj.
„Prije svega, ne treba da odustaju i moraju mnogo da vježbaju. Ali jednako je važno da budu proaktivni, da sami sebi otvaraju vrata. Treba da pišu profesorima, festivalima, da organizuju nastupe i da ne čekaju da ih neko otkrije. Moraju sebi da daju priliku da budu viđeni.“
