Izrada Strategije razvoja kulture Tivta za narednih pet godina zasniva se na širokom učešću građana, kulturnih radnika, institucija, civilnog sektora, obrazovnog sektora i drugih aktera koji čine lokalni kulturni sistem. Cilj je da se, kroz mapiranje postojećeg stanja i potreba, definišu realni i ostvarivi ciljevi razvoja kulture u Tivtu.
Koordinatorka radne grupe za izradu Strategije, Maja Marović, kazala je u emisiji Radio suncobran da dokument ne treba da bude rezultat subjektivnih procjena pojedinaca, već autentičan strateški dokument koji će proisteći iz potreba lokalne zajednice.
„Prioritet je izrada koja počiva na učešću građana i građanki“, istakla je Marović, naglašavajući da građani treba da budu prepoznati kao nosioci lokalne kulture i baštine, odnosno kao ljudi koji imaju pravo da učestvuju u kulturnom životu, njeguju običaje, tradiciju i jezik i imaju pristup kulturnim sadržajima bez obzira na to u kojem dijelu opštine žive.
Radnu grupu čini 12 stručnjaka i predstavnika različitih sektora, među kojima su kultura, obrazovanje i civilno društvo. Ona sarađuje sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti, a značajnu podršku procesu pruža i samostalna savjetnica za kulturu Ivana Petković.
Marović objašnjava da sastanci radne grupe nisu česti jer se najveći dio posla odvija kroz istraživanje, razgovore i prikupljanje podataka. Uloga grupe nije da sama odluči šta je najvažnije za kulturni razvoj Tivta, već da pomogne svim akterima da artikulišu probleme, potrebe, mogućnosti i ciljeve.
Prema riječima Marović, kultura je jedan od temelja razvoja društva i mnogo više od organizovanja manifestacija i kulturnih programa.
„Grad bez kulture, bez infrastrukture koja omogućava kulturni razvoj, zapravo je samo mjesto gdje ljudi borave, spavaju i žive“, rekla je ona, ističući da kultura povezuje zajednicu, daje joj identitet i doprinosi kvalitetu života.
Posebno je važno, kako navodi, obezbijediti prostore u kojima građani mogu da se okupljaju i kreativno izražavaju, dostupne kulturne programe, kao i sadržaje namijenjene djeci i mladima. Važnim smatra i povezivanje kulturnog i obrazovnog sektora.
Dobar kulturni program, dodaje, može biti jedan od načina da mladi ljudi pronađu prostor za izražavanje i kvalitetniji život u svom gradu, što dugoročno može doprinijeti njihovom ostanku u Tivtu.
Strategija će obuhvatiti široko shvaćen kulturni sektor, od kulturne baštine i ustanova poput arhiva, biblioteka i muzeja, preko kulturno-umjetničkog stvaralaštva, civilnog sektora i tradicijskih društava, do amaterizma, obrazovanja, medija i turizma.
Marović posebno ističe potencijal razvoja kulturnog turizma, ali i značaj nevladinih organizacija i lokalnih udruženja koja tokom cijele godine rade na očuvanju lokalne kulture i baštine.
Tivat, prema njenoj ocjeni, ima veliki potencijal, ali i određene slabosti u infrastrukturi i funkcionisanju kulturnog sistema. Upravo zbog toga je, kaže, važno da se stanje ne procjenjuje samo na osnovu pretpostavki, već da se kroz istraživanje razgovara sa ljudima koji neposredno rade u sektoru.
Jedan od najvećih izazova kulturnog sektora jeste nedostatak stručnog kadra. Problem je naročito izražen u oblasti kulturne baštine, koja zahtijeva stručnjake iz humanističkih disciplina poput arheologije, etnologije, istorije i istorije umjetnosti.
„Bez nauke i istraživanja nemamo ni podlogu za ozbiljniji rad ustanova u tom segmentu. Kvalitetno očuvanje i valorizacija baštine mogući su samo ukoliko zajednica razumije vrijednost onoga što baštini. Zato je važno povećavati znanje o lokalnoj baštini i povezivati institucije koje se njome bave sa obrazovnim sektorom.“
Kada je riječ o onome što u Tivtu već dobro funkcioniše, Marović je izdvojila Savjet za kulturu, koji prati i razmatra rad kulturnog sektora i vrši monitoring manifestacija.
Tivat, prema njenim riječima, ima i značajne kulturne manifestacije, među kojima su Purgatorije i Tivat Music Festival, ali i brojne tradicijske manifestacije i manje lokalne organizacije koje rade tokom cijele godine.
Posebno je istakla značaj nevladinih organizacija i društava poput Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, KUD-a „Boka“ i Bokeljske mornarice, uz napomenu da postoje i drugi akteri čiji rad tek treba dodatno prepoznati i podržati.
Kao jedan od važnih pravaca budućeg razvoja vidi stvaranje snažnije saradnje među svim djelovima kulturnog ekosistema.
„Najveći izazov je razmišljati o kulturi kao ekosistemu i o sinergiji među svim akterima“, kazala je Marović.
Marović je pozvala Tivćanke i Tivćane da se aktivno uključe, naglašavajući da će upravo njihovi odgovori i iskustva pomoći da dokument bude autentičan.
„Otvoren je javni poziv za prethodne konsultacije, a građani mogu svoje predloge dostaviti u slobodnoj formi putem elektronske pošte. Organizovaće se i fokus grupe u mjesnim zajednicama, u kojima će građani različitih generacija i iskustava razgovarati o kulturi, dostupnosti sadržaja, potrebama zajednice i lokalnom nasljeđu.“
Javni poziv je produžen do kraja avgusta. Osim toga, priprema se i online istraživanje koje će biti sprovedeno putem profesionalnog alata za anketiranje. Cilj je da svako domaćinstvo u Tivtu dobije svoj kod za pristup anketi, da bi se obezbijedio kontrolisani uzorak i dobili što vjerodostojniji podaci o stavovima građana.
Detalji o načinima učešća dostupni su na zvaničnoj stranici Opštine Tivat, u segmentu opštinski info i na stranici posvećenoj programu razvoja kulture.
Marović naglašava da Strategija za narednih pet godina ne može riješiti sve probleme kulturnog sektora, ali može dati dobru osnovu za njihovo sistematsko rješavanje.
Prvi korak biće mapiranje, odnosno analiza postojećeg stanja, problema, slabosti, potencijala i potreba. Nakon usvajanja dokumenta, biće definisani operativni ciljevi i akcioni planovi koji će se pratiti na godišnjem nivou.
Na taj način, Strategija bi trebalo da bude više od dokumenta koji važi pet godina, cilj je da istraživanje i podaci prikupljeni tokom tog procesa postanu osnova i za buduće planiranje razvoja kulture u Tivtu.
Poruka koordinatorke radne grupe je jasna, Strategiju razvoja kulture ne treba da pišu samo institucije, njen sadržaj treba da oblikuju svi koji čine kulturni život Tivta, a posebno građani i građanke.
