Uslijed velikog požara koji je zahvatio područje Herceg Novog, vazduh je posljednjih dana opterećen većom količinom dima i čestica, koje mogu predstavljati problem i imati uticaj na zdravlje građana. Tim povodom razgovarali smo sa izabranom doktorkom Jadrankom Reković-Kaščelan iz Doma zdravlja Tivat, koja je pojasnila kome dim iz požara može posebno smetati i na koji način građani mogu zaštititi svoje zdravlje.
„Zadnjih dana je veća količina dima u vazduhu i čestica od požara koje mogu da predstavljaju problem i da naročito zasmetaju hroničnim bolesnicima. Oni koji imaju hronične plućne bolesti i srčane tegobe, ove čestice dima mogu da izazovu simptome kašlja, gušenja, neprijatnost u grlu“, kazala je dr Reković-Kaščelan.
Ona posebno savjetuje građanima koji imaju hronične bolesti da izbjegavaju duži boravak na otvorenom, naročito u periodima kada je prisutna veća količina dima i čestica u vazduhu.
„Njima se savjetuje da izbjegavaju duže boravke na otvorenom, da redovno koriste svoju hroničnu terapiju. U slučaju da budu neke veće količine dimnih čestica, onda bi eventualno trebalo predložiti i korišćenje maski za disanje. Ali za sada mislim da još uvijek nije taj stadijum. Svakako im savjetujemo da ostanu kod kuće kad su veće količine dima i kad ima više čestica u vazduhu, da borave u zatvorenim prostorijama, da bi izbjegli kontakt sa česticama koje mogu da izazovu respiratorne tegobe“, navela je doktorka.
Ovog ljeta primjetan je i veći broj građana koji se javljaju zbog respiratornih tegoba. Dr Reković-Kaščelan navodi da povećan broj respiratornih i stomačnih tegoba nije neuobičajen tokom ljeta, ali da su ove godine učestale upale grla i tonsilitisi.
„Mislim da mi svake godine uobičajeno imamo povećan broj pacijenata sa respiratornim i stomačnim tegobama. Uzroci su aktuelni virusi kojima pogoduju ove visoke temperature i boravak više na otvorenom prostoru. Tako da jeste ove godine veći broj upala grla, tonsilitisa, koje su izazvane najčešće virusima, ali ima i bakterijskih izazvanih streptokoknom infekcijom. I najčešće su tu entero i adeno virusi koji su ljeti najzastupljeniji“, kazala je.
Kada je riječ o zaštiti od respiratornih infekcija, doktorka podsjeća da i tokom ljeta važe osnovna pravila prevencije – lična higijena, provjetravanje prostorija, izbjegavanje kontakta sa bolesnim osobama i jačanje imuniteta.
Poseban problem, međutim, predstavljaju nagle temperaturne razlike kojima smo tokom ljeta često izloženi, kada iz klimatizovanih i hladnih prostorija izlazimo na visoke spoljne temperature.
„Veći je problem taj što imamo te nagle prelaze, boravimo duže u hladnim prostorijama koje su klimatizovane pa izađemo na visoku temperaturu. I to, normalno, naš organizam treba da se adaptira na takve promjene. U tom slučaju savjet je da izbjegavamo velike temperaturne razlike između spoljne i unutrašnje temperature, da redovno provjetravamo prostorije, te da izbjegavamo boravak na visokim temperaturama, naročito od 10 do 17 sati. Treba uzimati dovoljno tečnosti, hranu bogatu vitaminom C da bismo pojačali imunitet, obezbijediti sebi dobar san ako je to moguće uz ove temperature i izbjegavati teže fizičke poslove,“ ističe dr Reković-Kaščelan.
Visoke temperature, koje već sedmicama često prelaze 40 stepeni, predstavljaju dodatno opterećenje za organizam, posebno za osobe koje zbog posla moraju da borave na otvorenom. Zbog toga su, kako ističe, opšte preporuke za zaštitu zdravlja posebno važne u periodima najvećih temperatura – izbjegavanje direktnog izlaganja suncu, dovoljan unos tečnosti, redovno uzimanje propisane terapije i javljanje ljekaru u slučaju pojave tegoba.
