Služba zaštite i spašavanja suočava se sa brojnim izazovima koji otežavaju efikasno reagovanje u vanrednim situacijama. Stari vozni park, čija je prosječna starost vozila između 17 i 18 godina, nedostatak adekvatne opreme, nepropisno parkiranje i sve složeniji uslovi za intervencije samo su neki od problema sa kojima se vatrogasci svakodnevno susreću, navode iz Službe.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Milorad Giljača upozorava da se Tivat ubrzano razvija, ali da infrastruktura koja bi trebalo da omogući efikasne intervencije ne prati dovoljno brzo taj razvoj.
Posebno ističe problem uskih ulica, nedostatka parking prostora i ograničenih mogućnosti za alternativne pravce kretanja interventnih vozila, ali i potrebu da se unaprijedi položaj dobrovoljnih vatrogasaca, koji predstavljaju važan dio sistema zaštite i spašavanja.
Novo vozilo prilagođeno uskim ulicama Tivta
“Jedna od pozitivnih vijesti za Službu zaštite i spašavanja jeste nabavka novog vatrogasnog vozila, koje je Službi stiglo danas. Vozilo je posebno prilagođeno uslovima na tivatskim ulicama. Riječ je o vozilu kratke šasije i pogona na sva četiri točka, koje bi trebalo da omogući lakši pristup područjima do kojih velika vatrogasna vozila teško dolaze”.
Giljača je istakao da takvo vozilo posebno značajno za uske ulice i strme terene u gornjim zonama opštine, gdje su vatrogasci ranije imali poteškoća sa prilaskom objektima, okretanjem i manevrisanjem.
„Svi smo imali strahovite probleme sa standardnim velikim vozilima da uđemo, da se okrenemo, da priđemo i prođemo“, kazao je Giljača.
Međutim, ni nabavka odgovarajućih vozila ne može u potpunosti riješiti problem ukoliko ulice nijesu prohodne. Poseban izazov predstavlja nepropisno parkiranje, zbog kojeg je pristup pojedinim lokacijama otežan ili onemogućen.
Služba je ranije, u saradnji sa Komunalnom policijom, obilazila problematične ulice, fotografisala stanje na terenu i upozoravala vozače na posljedice nepropisnog parkiranja. Ipak, tokom tih aktivnosti ukazano je i na drugi dio problema, nedovoljan broj parking mjesta.
Giljača smatra da je potrebno pronaći sistemsko rješenje koje će istovremeno odgovoriti na potrebe građana i obezbijediti nesmetan prolaz interventnim vozilima.
„Ako mislimo da se razvijamo i kao grad i kao turistička destinacija, nama je osnovni problem što su ulice kratke i uske, nedostatak parking mjesta i to su neke stvari koje bi trebalo prvo da uhvatimo u koštac da realiziramo da bismo bili funkcionalni kao gradska sredina“, rekao je on.
Radovi na magistrali dodatno komplikuju intervencije
Dodatnu zabrinutost izazivaju najavljeni i započeti radovi na kanalizacionoj infrastrukturi, uključujući kopanje duž magistrale. Giljača upozorava da bi tokom izvođenja radova pojedine dionice mogle biti otežano prohodne, dok su alternativni pravci za kretanje vatrogasnih vozila veoma ograničeni.
Zbog toga Služba već razmatra mogućnost izgradnje privremenog obilaznog pravca, odnosno „bajpasa“, kojim bi se interventnim vozilima omogućio prolaz tokom radova.
„Mi nemamo opciju B da zaobiđemo taj dio puta“, upozorava Giljača.
On smatra da se prilikom planiranja i izvođenja infrastrukturnih radova mora više voditi računa o potrebama hitnih službi i stvarnim uslovima na terenu. Pravovremeno obezbjeđivanje alternativnih pravaca, kako ističe, od ključnog je značaja kako bi vatrogasci i u otežanim saobraćajnim okolnostima mogli da stignu do mjesta intervencije.
Prosječna starost vozila između 17 i 18 godina
Jedan od najvećih problema Službe i dalje je zastarjeli vozni park. Prema riječima Giljače, prosječna starost vatrogasnih vozila iznosi između 17 i 18 godina, dok su pojedina stara i više od dvije decenije.
„Ti su kamioni, ono što bi rekli u žargonu, odradili svoj dio posla“, kazao je komandir Službe.
Održavanje starih vozila postaje sve skuplje, pa se postavlja pitanje opravdanosti daljih ulaganja u njihovu popravku. Giljača navodi primjer kamiona starog 24 do 25 godina, za koji bi popravka pumpe koštala oko 10.000 eura, ne računajući troškove rada i eventualnu nabavku drugih djelova.
Zbog visokih troškova razmatra se mogućnost da pojedina starija vozila, nakon popravke i prilagođavanja, budu ustupljena dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Na taj način mogla bi se iskoristiti kao privremeno rješenje i dodatno osnažiti kapaciteti dobrovoljnih jedinica.
Planirana nabavka još najmanje dva vozila
Pored novog vatrogasnog vozila koje Služba uskoro dobija, budžetom je predviđena nabavka još najmanje dva vozila, najavljuje Giljača.
Jedno bi trebalo da bude cisterna za dovoz vode. Postojeća cisterna je stara, a dodatnu poteškoću predstavlja činjenica da ima volan sa desne strane, što otežava njeno korišćenje tokom intervencija.
Drugo planirano vozilo trebalo bi da bude manje i okretnije, sa snažnijim motorom i pogonom na sva četiri točka. Takve karakteristike omogućile bi mu da odgovori potrebama intervencija u uskim gradskim ulicama, ali i u šumskim i drugim teško pristupačnim područjima.
Nabavka novih vozila predstavlja važan korak u unapređenju operativnih kapaciteta Službe, ali Giljača ukazuje da je za dugoročno rješavanje problema neophodno istovremeno raditi na unapređenju opreme, saobraćajne infrastrukture i organizacije sistema zaštite i spašavanja.
Razvoj grada mora pratiti razvoj infrastrukture
Sve veći broj stambenih i turističkih objekata dodatno opterećuje postojeću infrastrukturu i povećava zahtjeve pred službama koje moraju brzo reagovati u slučaju požara i drugih vanrednih situacija.
Zbog toga Giljača smatra da se razvoj Tivta mora planirati uz mnogo više pažnje prema potrebama vatrogasaca i drugih hitnih službi. Prohodne ulice, dovoljno prostora za prolaz interventnih vozila, odgovarajuća oprema i funkcionalan sistem dobrovoljnog vatrogastva predstavljaju važne preduslove za bezbjednost građana i turista.
Problemi se ne mogu rješavati pojedinačno i tek kada dođe do incidenta. Potrebno je sistemsko planiranje koje će pratiti ubrzani razvoj grada i omogućiti vatrogascima da u svakoj situaciji intervenišu brzo, bezbjedno i efikasno, poručio je Giljača.



