Galerija
Izbori 2022
Ministarstvo kapitalnih investicija poslalo je Agenciji za zaštitu životne sredine Elaborat o procjeni uticaja Luke Virpazar na životnu sredinu, kako bi se ispunili procesni uslovi dobijanja građevinske dozvole za milionski projekat.
Ovim povodom ugostili smo ornitologa Darka Saveljića, koji nam je objasnio značaj Ramsar područja, ali i zbog čega je cijeli ovaj projekat rizičan po životnu sredinu.
- Činjenica je da je Skadarsko jezero Nacionalni park, prekogranična zona i Ramsarsko područje. Jedan vizionar 1971. godine pokreće priču o močvarama od međunarodnog značaja, kako bi ih sačuvao od isušivanja, prenamjene itd. Ona močvara koja ima tu trade mark, međunarodnu tržnu marku smatra se vanredno značajnom. Skadarsko jezero je upisano na Ramsar listu 1995. godine. Lista ima devet kriterijuma i nije ih baš lako ispuniti, ali Skadarskom jezeru je bilo vrlo lako zato što je zaista jedno od najvećih i najbogatijih močvarnih staništa na starom kontinentu. Dosta ljudi dolazi na Skadarsko jezero iz različitih razloga, da uživaju u prirodi i hrani, da se rekreiraju, da se bave pticama i mnogim sportovima. Svi smo svjedoci da je u ljetnjim mjesecima Virpazar neuređen, i ta mala luka, koja je više privezište nego luka, prilično haotična.
Saveljić ne negira potrebu da to treba da se uredi i navodi da niko nije protiv toga, ali za to postoje posebne procedure obzirom da se radi o zaštićenom području i Nacionalnom parku. Zbog činjenice da za vratom imamo međunarodne konvencije koje smo potpisali, (a niko nas nije tjerao na to), treba da otvorimo četvoro očiju jer to treba pažljivo da se planira, dodaje Saveljić.
- Agencija za zaštitu životne sredine je formirala komisiju od sedam članova koji treba da ocjene Elaborat o procjeni uticaja Luke Virpazar na životnu sredinu. Obzirom da su luke po definiciji, ako ne zagađivači mogu da budu potencijalne ekološke bombe za područje gdje se one nalaze. Sva ta izlivanja nafte, odnosno incidentne situacije niko ne želi. Te procedure traju, one su po zakonu i ne smije niko da ih prekraja. Međutim, mi smo imali slučaj da Ministarstvo kapitalnih investicija traži od Vlade da se taj proces ubrza, da bi se ta luka gradila. Da bi se dobilo zeleno svijetlo mi treba da dobijemo ocjenu struke da li je dobro da se to gradi u tom kapacitetu i na tom mjestu ili da se traži neko drugo rješenje. Taj elaborat je dokument koji daje zeleno svijetlo izgradnji. Da bi elaborat prošao procjenu uticaja na životnu sredinu formira se komisija u kojoj sus vi stručni ii mamo predstavnike NVO kako bi bilo sve transparentno, što nije bio slučaj ranije kada se davalo zeleno svijetlo za izgradnju malih hidroelektrana na osnovu nikakvih podataka. Ova komisija je rekla da Elaborat nije napisan kako treba, nije usaglašen sa zakonom i ima ogromne manjkavosti, što je rezultiralo sa 80 primjedbi koje treba da se isprave. Ono što je jako značajno da se kaže je da je luka Virpazar planirana u prvoj zoni zaštite, a prema Zakonu o zaštiti prirode, u prvoj zoni zaštite nema izgradnje.
Mi u Crnoj Gori nemamo viziju planiranja prostora, ističe on. Da li će to da bude nacionalni park, lovište, zimovnik za jahte i glisere itd. Prema njegovim navodima, sa jedne strane pravimo luku u prvoj zoni zaštite, pa imamo Zakon o sigurnosti plovidbe koji kaže da samo motori do deset konja mogu ploviti jezerom, a kako je rekao mi tamo već imamo ogromne jahte, skutere itd.
- Dosta zakona je kontradiktorno i ne idu ruku pod ruku i treba dosta vremena da se to raspetlja. Dodatno imamo Međunarodne konvencije koje nam dišu za vratom, znate za Porto Skadar Lake gdje je trebalo da se napravi neki Eko resort ali je Bernska konvencija rekla ne. Potpisali ste je i sada ćete igrati po pravilima konvencije, a zna se da su te konvencije uvijek više naklonjene prirodi nego ljudima. Kako je Ministarstvo kapitalnih investicija u misiji izgradnje infrastrukture za bolji kvalitet života u Crnoj Gori i oni rade svoj posao, ali da bi se stvari usaglasile moramo konsultovati i druga ministarstva koja se bave drugim stvarima u odnosu na kapitalne investicije i da se pita da li je ok da se to radi. Ima Crna Gora dosta projekata koji se vade iz fioka kada dođe neki ozbiljni investitor ili kada nekom političaru padne na pamet da nešto radi, imam osjećaj iz čiste dokolnosti. Imamo brane na Morači, pa imamo isušivanje Skadarskog jezera da bi Crna Gora dobila 14 000 hektara obradivog zemljišta. Ima raznih projekata i nijedan nije usklađen sa zakonima naše zemlje i međunarodnim konvencijama. Zaključak cijele ove priče je da se poštuju zakoni ove države, ni više ni manje, poručio je Saveljić.
