Dobrovoljno davalaštvo krvi daleko od evropskog prosjeka

Dobrovoljno davalaštvo krvi, briga o starima kroz geronto program, spasilaštvo na plaži, edukacija mladih, prva pomoć, pomoć u invalidskim pomagalima, djelovanje u nesrećama samo su neke od djelatnosti najhumanije organizacije – Crvenog krsta. Servisiranjem svih tih oblasti, tivatski Crveni krst postiže rezultate kojima se ponosi. Uvijek ima mjesta za učiniti više kaže sekretar Duško Božović, posebno kada je u pitanju darivanje krvi koje je već desetak godina u stagnaciji jer je došlo do smjene generacija:

Mi smo tu gdje jesmo i mi ne možemo izvan sistema, a sistem nam je propao ili je u velikoj fazi propadanja. Na to smo upozoravali već dvadesetak godina. Ja sam kao član foruma i generalni sekretar ukazivao da mi u Crnoj Gori gubimo bitku sa vremenom i gubimo sve više ljudi koji su spremni da daju krv. Više se ide na pojedinačne akcije a baš dobrovoljnog davanja, davanja bez svijesti o potrebi davanja što je najvažnije i podizanje tog nivoa na 4,5 % što bi bio evropski prosjek, nema ni govora“.

Do kraja godine planirana je još jedna akcija dobrovoljnog davanja krvi ali, tu postoji problem. U radne organizacije se više ne može ući kao nekada i samim tim ne postoji mogućnost podrške na organizovaniji način. Svaka aktivnost nosi svoje troškove kaže Božović i dodaje:

Krv zaista nema cijenu ali ima troškove ukoliko želite nešto da organizujete na pravi način, da popularišete, nagradite, promovišete, to zaista ima troškove.Mnogo je važnije da mi organizujemo sistemski pristup dobrovoljnom davalaštvu, podržimo dobrovoljnog davaoca, stavimo ga u centar i na neki način stimulišemo tu svijest. Jedina privilegija u svemu ovome jeste činjenica da je neko zdrav i da može da dariva krv“, zaključio je Božović.

Revidirajući, prije šest mjeseci, spiskove dobrovoljnih davalaca, došlo se do broja od 73 lica, većinom starije dobi odnosno pri kraju davalaštva.