Dr Joksimović o ribarstvu i projektu ADRINET

Osim redovnih aktivnosti, Institut za biologiju mora iz Kotora sa kolegama iz Jadranskih zemalja realizuje brojne projekte kako bi podržao razvoj ribarstva uz održivo upravljanje ribljim resursima i zaštitu morskog ekosistema. Jedan od takvih projekata je i Jadranska mreža za morski ekosistem (Adriatic Network for Marine Eco System) – ADRINET. Iako o tradiciji ribarstva u Boki i Ulcinju svjedoče arhivski spisi još iz Srednjeg vijeka, Crna Gora je danas tek u fazi formiranja ozbiljnije ribolovne flote i pozicioniranja u kontekstu ribolovnih aktivnosti na Jadranskom moru. 

U fundusu Istorijskog arhiva u Kotoru, najstariji dokumenti koji tematizuju ribarstvo na ovim prostorima datiraju još iz 12.vijeka. Nekada okosnica ekonomije lokalnog stanovništva, ribarstvo danas muku muči da opstane po pritiskom brojnih drugih nekompatibilnih djelatnosti, nelojalne konkurencije, ali i nedovoljne opremljenosti potrebnim alatima kako bi količinom ulova bili konkurentni makar na domaćem tržištu. Stoga naučnici Instituta za biologiju mora u Kotoru, osim svojih redovnih aktivnosti, učestvuju u brojnim međunarodnim projektima s ciljem očuvanja ribljeg fonda Jadranskog mora i osnaživanja crnogorskih ribara.

Ekspert Instituta za biologiju mora, ihtiolog Dr Aleksandar Joksimović je šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje o ribarstvu u procesu približavanja Crne Gore pravnoj tekovini EU. Kao predstavnik Crne Gore i šef Naučnog komiteta te međunarodne organizacije, Dr. Joksimović je  prošle sedmice učestovao na sastanku u Ljubljani s ciljem pregleda dosadašnjih aktivnosti Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, čija je naša zemlja članica od  2008.godine.

„S obzirom da je Mediteran i Crno more velika regija, namjera nam je bila da na subregionalnom nivou, a Crna Gora je u tom kontekstu dio Jadransko-Jonske regije, iznesemo mišljenja, stavove, zaključke i sugestije vezano za rad Generalne komisije u proteklih deset godina. U svojim izvještajima smo bili u obavezi i da formiramo preporuke za narednih deset godina, jer će na osnovu naših izvještaja angažovani eksperti, vrsni naučnici iz polja ribarstva, marinske biologije i ostalih nauka koje se tiču zaštite morskog ekosistema i valorizacije njegovih resursa, napisati svoje izvještaje i predati ih kao buduću strategiju Generalnoj komisiji za ribarstvo Mediterana. Ta Strategija treba da posluži Komisiji da na što bolji način usmjeri svoje aktivnosti, kako bi zemlje članice, kao što je Crna Gora, u njoj našle svoje mjesto i interes.“

Pozicija Crne Gore na Jadranu je specifična. Mala zemlja, sa svega 293 km obale, ima i malu ribolovnu flotu. Stoga zastupanje interesa Crne Gore na nivou Jadrana i Mediterana zahtijeva da se za našu zemlju traži drugačija pozicija u odnosu na ribarske gigante, kakve su u odnosu na nas i Hrvatska, i Italija, i Albanija.

„Upravo je to srž sastanaka, razgovora i diskusija koje smo vodili u Sloveniji. Naša zalaganja su rezultat timski definisanih potreba naših ribara, u čemu su pored Instituta za biologiju mora i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja- Direktorata za ribarstvo, i sami ribari, kao najvažniji akteri ribarstva u Crnoj Gori, i u Jadranu, naravno. Mi smo u Ljubljani, kao i na svim ranijim sastancima radnih tijela Generalne komisije za ribarstvo Mediterana isticali da budući rad Komisije mora da bude organizovan na taj način da se ipak prepoznaju specifičnosti malih zemalja, kao što su Crna Gora i Slovenija, i da te specifičnosti budu prepoznate prilikom definisanja budućih preporuka ili ograničenja ribolova i ribolovnih aktivnosti.“

Dr Joksimović objašnjava što to znači u praksi. „Svi naučni podaci podaci govore da stanje ribarstva u Jadranu nije sjajno, da su mnogi resursi u prelovu, da su mnoge vrste, posebno plave ribe i demerzalnih vrsta- oslića, barbuna, kozice, već u stanju prelova. Uz naučne nalaze i izvještaje moraju se donijeti neke preporuke koje će se manifestovati smanjenjem ribolovnih aktivnosti, smanjenjem flote i ukupnih ribolovnih aktivnosti velikih zemalja koje su tome. Naša borba i naš cilj je da Crna Gora bude prepoznata kao mala zemlja i izuzeta iz toga.

Crna Gora je mala zemlja, koja je tek u fazi razvoja svoje ribolovne flote, te ničim nije doprinijela da stanje ribljeg fonda u Jadranu bude ovakvo kakvo jeste, kaže Dr. Joksimović.

„Očekujemo fleksibilnost i razumijevanje Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, ali i Evropske komisije i DG Mare da u nekim budućim dokumentima definišu- da, smanjićemo ribolovnu flotu na Jadranu za 30 posto, smanjićemo broj ribolovnih dana, ali se to ne odnosi na Crnu Goru iz objektivnih razloga. U pitanju je velika borba, ove institucije to teško prihvataju, jer žele da donesu jedinstvenu preporuku na nivou cijelog Jadrana. Ali, mi se moramo boriti da naša specifičnost, koja se ogleda i u geomorfološkoj konfiguraciji terena i velikih dubina ispred naših obala, zbog čega naši ribari nisu u mogućnosti da love jednako intenzivno kao ribari na Srednjem ili Sjevernom Jadranu, te objektivno mala snaga naše flote budu prepoznati. I ministar poljoprivrede, Milutin Simović, veoma je posvećen ovom pitanju, te vjerujem da ćemo kao odlučan tim uspjeti da doprinesemo očuvanju naše ribolovne tradicije, prije svega u Boki i u Ulcinju, ali i umjerenom razvoju naše flote. Mi nismo konkurencija na Jadranu, mi samo želimo da uzmemo ono što nam naše more nudi. Procjene koje za te potrebe radi Institut za biologiju mora su veoma optimistične, a bio-masa koja je ispred naših obala je mnogo očuvanija i bolja nego u ostatku Jadrana.“

Osnaživanje crnogorske ribolovne flote, koja trenutno raspolaže sa oko 20 većih ribarskih brodova, te većim brojem malih barki čiji vlasnici za izlov ribe koriste tradicionalne tehnike i alate, podrazumijeva edukaciju ribara, obezbjeđivanje grantova i kredita za nabavku opreme, ali i uvođenje inovativnih tehnologija koje će biti od koristi i za ribare i za morske ekosistem. Sve ove ciljeve objedinio je prekogranični projekat ADRINET, čija je implementacija započela 2018.godine.

Adriatic Network for Marine Eco System- ADRINET je prekogranični projekat, koji se realizuje u okviru IPA programa Crna Gora- Italija- Albanija. Cilj ovog projekta je uspostavljanje boljeg sistema upravljanja obalnim ribolovom. U Crnoj Gori je pilot područje akvatorijum Hercegnovskog zaliva, u Albaniji je to Vlora, dok se projekat u Italiji implementira na području Barija.

Opšti cilj ADRINET-a je poboljšati zajednički sistav upravljanja obalnim područjem i izraditi planove upravljanja za očuvanje biološke raznolikosti i obalnih ekosistema unutar pilot zona, koje dijele ista probleme u pogledu zagađenja, prekomjernog iskorištavanja ribljeg fonda, nelegalnog ribolova, i tzv. Ghost Fishing- ‘ribolova duhova’.

Projekt uključuje ulaganja u tehnologiju, mapiranje ribolovnih ruta i praćenje zagađenja mora, te pruža usluge, naučnu podršku i vještine za profesionalce i potrošače u ribarstvu, kako bi potrošnja ribe bila sigurnija i usklađena s pravilima i smjernicama EU.

„U pilot područjima će se odrediti hot-spot pozicije, one na kojima ima najviše izgubljenog ribolovnog alata. Naravno, ribari nisu u mogućnosti da izvade izgubljeni ribolovni alat, on ostaje na dnu mora i dalje aktivan. Mnoge vrste ribe se u njemu love i dalje. Ovaj projekat donosi jedan veoma dobar predlog- da se svi ribolovni alati kodiraju ugradnjom malih čipova koji će slati signale, kako bi svi ribari u budućnosti mogli da pronaću svoj alat i vrate na brod ili obalu. Na taj način će ribari uštedjeti svoj novac, jer su ribarski alati izuzetno skupi. Ono što je još veči cilj je da će se uvijek znati gdje su izgubljeni alati i moći ćemo da čistimo morsko dno od tih alata.“

U okviru ADRINET projekta, naučnici sa Instituta za biologiju mora vršiće i analizu kvalitete mesa ribe i drugih organizama koja se lovi na pilot području, analizirajući prisustvo teških metala. Analiziraće prisustvo kadmijuma u glavonošcima, prisustvo pesticida u demerzalnim vrstama ribe, koncentraciju antibiotika i mikroplastike kod vrsti orada i brancin, kao i prisustvo policikličnih aromatičnih ugljovodonika u morskoj vodi i sedimentu zaliva Herceg Novog.

Foto: www.adrinet.italy-albania-montenegro.eu