Dr Moric uoči promocije monografije „Ruralni turizam u Crnoj Gori- Marketing aspekt razvoja“

Crna Gora ima velike potencijale za razvoj ruralnog turizma, ali i već razvijene uspješne turističke projekte širom zemlje. Mogućnosti su velike, ali je potrebno i pametno planiranje, kao i kontinuiran i posvećen rad, poručio je uoči subotnje promocije monografije “Ruralni turizam u Crnoj Gori: Marketing aspekt razvoja”, koja je u planu u okviru Luštica Bay Festivala jesenjih boja, njen autor, dr Ilija Moric.

Porodica Moric prvi je, i još uvijek jedini proizvođač maslinovog ulja u Crnoj Gori koji posjeduje sertifikat o organskoj proizvodnji. Osim što učestvuje u porodičnom biznisu, koji, osim same proizvodnje, podrazumijeva i prijem gostiju i prezentaciju nasljeđa Luštice, Dr. Ilija Moric je i predavač na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, te ekspert ruralnog turizma.

Iako naizgled nemaju direktne veze, poljoprivredna proizvodnja i ruralni turizam su usko povezani, kaže Dr. Ilija Moric.

„Ruralni turizam je bez poljoprivredne proizvodnje nezamisliv. Možda je na kratkom roku moguće ponuditi smještaj i privući jedan broj gostiju. Isti efekat može imati i neka posebna atrakcija u ruralnom prostoru. Ali, istinski ruralni turizam, koji baštini ruralni stil života, mora se osloniti na tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, jer jedno bez drugog nema smisla. Ono što je osnovna odlika ruralnog turizma i naših sela je tradicionalna poljoprivreda, koja definiše karakter ruralnosti, što je osnovna teza moje doktorske disertacije, iz koje je proistekla monografija koja će biti promovisana u subotu.“

Ono što je za nas najvažnije je da sačuvamo poljoprivredu, jer je ona osnov stila i načina života kakav smo ranije imali u našim selima. Taj se specifični način života se u izvjesnoj mjeri zadržao i do danas i kao takav predstavlja svojevrsnu atrakciju, koju bi trebalo čuvati i njegovati kao osnovu održivog razvoja.

U svojoj disertaciji, Moric je identifikovao preko 140 primjera ruralnih domaćinstava u Crnoj Gori prateći promotivni materijal, osluškujući, analizirajući. “Neki proizvođači su se u međuvremenu izgubili, pojavili su se neki novi. Visoka je stopa smrtnosti tog biznisa. Mnogi se uključe, pa brzo izađu iz tog posla. Ali, s druge strane, još je veća stopa onih koji ulaze kao novi na tržište i to je ono što ohrabruje. Stoga u ovom momentu možemo da govorimo o više od 150 ruralnih domaćinstava u Crnoj Gori, nosioca ruralne turističke ponude. Ali, kada to uporedite sa 40 hiljada domaćinstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom u nekom vidu i obimu, procenat uključenih u turističku privredu je veoma mali. Sličan procenat imaju i druge zemlje Evrope“, ističe Moric.

Čini se da se ljudi u Crnoj Gori sve više vraćaju selu, ali je malo onih koji se vraćaju kako bi se vezali za selo u smislu svog života i svog posla. Povratak koji se kod nas dešava najčešće je vezan za vikend boravak u selu, što je, po riječima Dr. Moric, takođe dobro. „Međutim, istinski povratak selu, ono što se danas u Evropi naziva reruralizacija, u smislu oživljavanja sela i vraćanja karaktera selu, kod nas još uvijek nije zaživjela. Povratak selu ne smije značiti urbanizaciju sela, kojom će biti izmijenjene njegove osnovne odlike, nego upravo oživljavanje nasljeđenih odlika, od toga šta se i kako uzgaja, pa do toga kako se uređuje pejzaž. Ruralni karakter prostora treba sačuvati, pa i zbog toga što su naša sela naš identitet. Možemo mi svoj identitet tražiti i u nekim drugim stvarima, ili željeti da on leži drugdje. Međutim, upravo u selima živi naša istorija i naš identitet, koji treba sačuvati“, kaže Dr. Moric, čija porodica nikada nije napustila selo, niti zapostavila naslijeđenu kulturu života. U vremenu kada svaka aktivnost ima opravdanja jedino ukoliko donosi ekonomsku dobit, upravo je ruralni turizam dobro „opravdanje“ da se posvetimo baštini, kao osnovnom osloncu svake održivosti.

Moric ističe da selo nekad i danas ipak nije isto. I ne treba da bude isto. „Ja sam u prvog dijelu monografije istakao multifunkcionalnost sela. To nije samo mjesto gdje se boravi i proizvodi. Selo je mjesto i za umjetnost, i za nauku, i za istraživanje, i za turizam, i za razne projekte, kako komercijalne, tako i nekomercijalne. To nije selo kakvo pamte starije generacije, zaostalo i zahtjevno za život. Selo, kakva su danas širom Evrope, u pravom smislu riječi može da bude raj za život.“

Gornja Lastva na Vrmcu, iako ima samo jednog stalnog stanovnika, pravi je primjer multifunkcionalnosti. U selu je organizuju kulturna događanja, različite radionice, segmenti nacionalnih i prekograničnih projekata, ali selo ima i turistički karakter, kako u smislu dnevnih izleta, tako i dužeg boravka gostiju, pa je Gornja Lastva kao takva knjiški primjer što sve možemo razvijati u našim selima, objašnjava dr Moric:

„Postoje različiti modeli valorizacije, ne postoji jedinstven recept. Ako govorim o svojoj porodici, mogu vam reći da smo dugo tražili recept koji ćemo primijeniti. To nije odluka koja se donosi preko noći. Takođe, stvari se mijenjaju i moramo se prilagođavati. U knjizi, na 425 strana, ja sam dao jedan, može se reći, kratki osvrt u odnosu na sve ono što u teoriji i praksi može da se radi i može da se razvija. Nema detaljnih recepata- bitno je da ljudi imaju volju i da krenu. To jeste, u poslovnom smislu, tipičan biznis. Međutim, ruralni turizam, osim biznis, može da bude i veliko zadovoljstvo.“

Porodica Moric na svom gazdinstvu prima goste sa svih meridijana. „Mi se trudimo da budemo dobri ambasadori. I na Fakultetu za turizam mi stalno ponavljamo našim studentima- svi stanovnici Crne Gore su naši ambasadori, jer će prije ili kasnije doći u kontakt sa turistima. Mi koji smo direktno u kontaktu sa posjetiocima moramo da vodimo računa na koji način prezentujemo svoju ponudu i koja je slika koju posjetioci nose sa sobom, jer će od toga zavisiti posjeta koju ćemo imati u budućnosti.“