Dr Rade Ćoso o prednostima i nedostacima nautičkog turizma

Svaki dan ćemo biti sve zabrinutiji zbog posljednica nautičkog turizma i zato loklalne samouprave, država i inspekcije treba da se ozbiljno pozabave ovom problematikom, da zakonskim regulativama i implementacijom naprave red i rez, da se spriječi ili bar neutrališe zagađenje i da se hitno zaštiti životna sredina”, rekao je u našem programu dr Rade Ćoso , dugogodišnji turistički radnik koji je nedavno u Beogradu odbranio doktorsku disertaciju na temu “Značaj razvoja nautičkog turizma za razvoj turizma Crne Gore”.Potencijali, prednosti i nedostaci ove privredne grane, strateški razvoj i zaštita životne sredine, kao i konkurentnost Kotora na međunarodnom tržištu, teme su koje su interesovale našeg sagovornika u pripremi naučnog rada. Iako je, što se tiče učenja, bio u nekim ozbiljnijim godinama , odlučio se na ovaj korak na predlog profesora iz Splita koji je bio u komisiji za odbranu njegovog maristarskog rada, a podržale su ga i kolege Nikić, Popović i Ratković.

Sem što su na ovu temu ranije pisali profesori Vučetić i Pasinović, postoji samo strana literatura o ovoj oblasti i to je bio motiv više da i ja sa svojim iskustvom i znanjem dugogodišnjeg turističkog radnika, dam doprinos razmatranju nautičkog turizma i ostavim mladim ljudima neke osnove kako bi oni kasnije u ovu materiju ušli još ozbiljnije i dublje”, objašnjava Rade Ćoso.

Studija uticaja kruzera na životnu sredinu nije rađena a neophodno je kako bi se dobila gruba viziju svega, da se vidi koliko dobijamo a koliko gubimo nautičkim turizmom i šta ostavljamo budućim generacijama .

Iako smo ekološka država , malo radimo a puno pričamo“ , smatra Ćoso.” I kad su regionalne deponije za zbrinjavanje smeća u pitanju , nemamo pomaka, sem možda dobrih primjera poput Podgorice i Bara. Crna Gora ima 600.000 stanovnika i mora da ima više lokalcija za deponije a da ne govorimo o zagađanosti Boke koja je mala, nema dovoljnu dubinu, kao ni cirkulaciju vode. Ni u čemu nemamo dobru dinamiku, planove i programe, sve radimo sa kašnjenjem i na brzinu a morali bi da na vrijeme radimo pripreme i okupimo stručne ljude, jer mi imam kadrove koje moramo stimulisati a takođe moramo poboljšati kaznenu politiku.

Zagađenost i mora i vazduha od kruzera je u našem zalivu je velika. Npr. jedan kruzer proizvede izduvnih gasova koliko i 2.000 automobila. A kod nas dođe po 4- 5 brodova u jednom danu , pa možete zamisliti šta se onda dešava. Tu su još i štetne i ogromne otpadne vode, pa tzv . “oranja” morskog dna sidrima, zatim propele, zračenje antena i radara, zatim teška nafta koju koriste kao gorivo i još mnogo toga što narušava eko sistem , biodiverzitet i devastira prirodne resurse.

U Kotoru je kruzing turizam danas osnovna privredna grana, jer je ostala privreda ugl. uništena, izuzev recimo Industrije ležaja „, rekao je Ćoso pričajući o prednostima kruszing turizma.

„Kotor nema ni velike hotelske kapacitete, sem malih hotela i apartmana, pa u takvoj situaciji nautički turizam može da pomogne gradu i stanovništvu da ima neki izvor prihoda, da podigne životni standard. Nautički turizam ima perspektivu, utiče na pozitivni ekonomski efekat, na otvaranje novih radnih mjesta, na rast prihoda lokalnoj zajednici ali u svemu treba naći mjeru.

Treba se učiti na iskustvima dugih primorskih gradova koji su se osvjestili i uveli promjene, napravili granice dokle se može ići. Evo,na primjer, Dubrovnik je limitirao broj putnika sa kruzera sa 14.000 na 8.000. I treba se raditi na usmjeravanju ka visokobudžetnom nautičkom turizmu , poput ovog u Tivtu i na Luštici, jer trenutni gosti sa kruzera su  niskobudžetni gosti, to je masovni turizam koji nije potrošački . Treba birati brodove koji mogu uplovljavati u našu luku, mora se raditi na elitnom turizmu , ne na masovnosti koja ugrožava naš zaliv. A onda se takvim gostima mora ponuditi i bolji sadržaj , ta dugo obećavana žičara a ne ruševine hotela Fjord, neuređene staze u kotorskom zaleđu , loše valorizovane kotorske bedeme, koje imaju inače izvrstan potencijal i još puno toga.”, zaključuje dr Rade Ćoso.